Prvi svjetski rat – razlika između verzija

 

== Uzroci ==

Uzroci Prvoga svjetskog rata mnogobrojni su i složeni, ali svoj korijen uglavnom imaju u neravnomjernom ekonomskom razvoju vodećih europskih zemalja u 19. stoljeću, odnosno činjenicom da su se mnoge države - kao [[Nemačka|Njemačka]], [[Italija]] i [[Japan]] - iz političkih i drugih razloga relativno kasno profilirale kao velike sile te nisu mogle ravnopravno konkurirati [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] i [[Francuska|Francuskoj]] u kolonijalnoj ekspanziji.

 

 

=== Europa se dijeli na blokove ===

Nakon sklapanja saveza [[Antanta|Antante]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Rusija]]) i [[Trojni Savez]] ([[Nemačka|Njemačka]], [[Austro-Ugarska]], [[Italija]]) političke velesile sve su se više naoružavale.

Nakon slabljenja Osmanskog Carstva i Balkanskih ratova, [[Balkan]] je i dalje bio žarište sukoba. Oko njega su se nadmetale Austro-Ugarska i Rusija koja je podržavala Srbiju kao glavnog neprijatelja Austro-Ugarske na Balkanu.

 

=== Diplomatske krize ===

{{glavni|Uvod u Prvi svjetski rat}}

 

 

[[Ultimatum]]i koji vlade međusobno šalju jedna drugoj 1912. i 1913. jasno ukazuju na ono što će se dogoditi godinu dana poslije.

 

=== Ratni planovi ===

Promjene su bile nešto manje vidljive na kopnu. Većina europskih vojski svoju je doktrinu i ratne planove temeljila na iskustvima 19. stoljeća, prije svega francusko-pruskog rata. Smatralo se kako je za uspjeh u ratu najvažnije u što kraćem roku mobilizirati što je moguće veći broj ljudi te ih detaljno razrađenim sustavom željezničkog transporta koncentrirati na neprijateljskoj granici odakle će se masovnim obuhvatnim manevrom, odnosno opkoljavanjem neprijatelja, sukob riješiti u jednoj velikoj odlučnoj bitci u roku mjesec-dva dana. Najrazrađeniji primjer takvog razmišljanja bio je njemački [[Schlieffenov plan]], koji je predviđao da se francuske snage na granici iznenade obuhvatnim manevrom kroz neutralnu [[Belgija|Belgiju]], te da se nakon sloma Francuske njemačka vojska okrene prema Rusiji, za koju se držalo da neće moći u tako kratkom roku ugroziti njemačke granice na istoku.

 

 

=== Predviđanje Durnova ===

Pjotr Nikolajevič Durnovo, ruski ministar unutrašnjih poslova koji je ugušio tamošnju revoluciju iz 1905. godine, u veljači 1914. šalje pismo caru Nikoli u kojem ga poziva da napusti savezništvo s Francuskom i Velikom Britanijom u korist Njemačke, budući da sadašnji savez nema nikakvih koristi za Rusiju, dok će posljedice u slučaju rata biti katastrofalne. Po njegovim riječima te će posljedice biti:

 

 

== Povod i objava rata ==

{{glavni|Sarajevski atentat}}

{{glavni|Julski ultimatum}}

 

U lipnju 1914. [[Franjo Ferdinand]], austrougarski [[prijestolonasljednik]], došao je u Sarajevo nadgledati vojne vježbe Austro-Ugarske vojske. Dana [[28. 6.|28.6.]] [[1914]]., tijekom vožnje ulicama [[Sarajevo|Sarajeva]], ubijen je u atentatu koji je na njega izvršio [[Gavrilo Princip]], pripadnik organizacije ''[[Mlada Bosna]]'', uz pomoć oružja dobivenog u Srbiji. Austro-Ugarska, koja je imala dokaze o upletenosti srpskih državnih službenika i smatrajući da je atentatom Srbija pregazila sporazum iz 1909., zahtijeva istragu u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] te [[23. 7.|23.7.]] [[1914|1914.]] daje [[Julski ultimatum|ultimatum]] s ponižavajućim uvjetima za Srbiju, koji je Srbija u diplomatski maestralno napisanom tekstu uz dobivenu podršku Rusije odbila 25.7. i odmah počela mobilizaciju. Njemački car Vilim II. smatrao je srpski odgovor zadovoljavajućim te da će se rat izbjeći. O tomu obavještava Beč, no Austro-Ugarska ne želi odustati pa [[28. 7.|28.7.]] [[1914]]. objavljuje rat Kraljevini Srbiji.

 

 

== Atmosfera u trenutku izbijanja rata ==

Bez obzira na danas popularno mišljenje kako je rat počeo željom političkog vrha, stvarna situacija bila je prilično drugačija. Na opće iznenađenje svih prisutnih, [[Franz Conrad von Hötzendorf]], glavni zapovjednik austrougarske vojske koji se 1909. vatreno zalagao za rat sa Srbijom, sada je bio vatreni zagovornik mira bez obzira na podršku Njemačke. Slična se situacija događa i u Njemačkoj, gdje se tamošnji glavni zapovjednik vojske [[Moltke Mlađi]] također protivi ratu. Kao što vojska obje države dijeli slično mišljenje, identična je situacija s najvišim državnim dužnosnicima, ali oni u ljeto 1914. imaju fatalnu osobnu manu.

 

 

== Italija napušta Trojni savez ==

Italija je bila članica Trojnog saveza, ali je [[1914|1914.]] izabrala neutralnost. Italija je međutim potajno željela teritorije Austro-Ugarske (Friuli Venezia, Trst, Istru i dio Dalmacije) te je pregovarala s izaslanicima Antante. Dana [[26. 4.|26. travnja]] [[1915]]. potpisan je [[Londonski sporazum 1915.|sporazum]] u [[London]]u u kojoj su članice Antante obećale Italiji Južni Tirol, dijelove istočne obale Jadrana te dijelove njemačkih i turskih posjeda izvan Europe. Italija je te godine objavila rat Austro-Ugarskoj. Međutim, bivši prijatelji Austrijanci spremno su dočekali talijansku objavu rata. Naime, Italiji nikada nisu vjerovali pa su u predratnim godinama uređivali rovove i vojne pozicije po cijeloj granici s Italijom.

 

 

=== Godina 1915. ===

Ponovno otvaranje rute za snabdijevanje Rusije, odnosno izbacivanje Turske iz rata, bio je glavni cilj ambiciozne [[Galipoljska bitka|dardanelske operacije]] koju su u proljeće pokrenuli saveznici. No taj se plan pretvorio u spektakularni fijasko - prvo nakon neuspjelog pokušaja proboja mornarice kroz Dardanele, a zatim nakon iskrcavanja [[ANZAC]]-a na Galipolju, gdje je njihov prodor uspješno zaustavio turski [[Kemal Atatürk|Kemal-paša]].

 

 

=== Godina 1917. ===

Slabi rezultati na bojnom polju, korupcija u pozadini te sve veća glad i neimaština s vremenom su ruski carski režim [[Nikola II., ruski car|Nikole II]]. učinili sve nepopularnijim, te je zbačen u [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]]. Nova republikanska vlada nastavila je rat na strani Antante, ali zbog revolucionarnog previranja i boljševičke agitacije nije bila u stanju preokrenuti negativne trendove. Sve veći dio ruskoga stanovništva i javnosti zahtijevao je mir, što su u studenome iskoristili boljševici, preuzevši vlast u [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]] i obećavši mirovne pregovore s Centralnim silama.

 

 

=== Godina 1918. ===

Čak i prije nego što je s novom sovjetskom Rusijom sklopljen [[mir u Brest-Litovsku]], Centralne sile počele su svoje efektive povlačiti s istočne na zapadnu frontu kako bi stekli dovoljnu nadmoć u ljudstvu i rat riješili velikom ofenzivom prije dolaska američkih snaga.

 

 

== Bojišta ==

Bitke su se vodile na četiri glavna bojišta: istočnom (Poljska, Galicija, Karpati), zapadnom (Belgija i Francuska), talijanskom i balkanskom. Još nekoliko bojišta otvoreno je u Africi, Bliskom istoku (kavkasko, sinajsko, mezopotamsko), Aziji i Pacifiku, no bitke na tim bojištima nisu imale presudan značaj za ishod rata.

 

 

== Vojna tehnika ==

U Prvom svjetskom ratu došlo je do promjene u naoružanju. Brzometni i dalekometni [[top]]ovi te automatske puške bili su primljeni svuda. [[Tenk]]ove su prvi primijenili [[Britanci]] u [[Bitka na Sommi (1916)|bitci na rijeci Sommi]], a [[1917]]. u bitci kod Cambraija slomili su njemačku obranu. Podmornice, plovila koja su nosila strašno oružje, torpeda, gotovo su paralizirale plovidbu morima.

 

 

== Ulazak SAD u sukob i kraj rata ==

SAD je u početku rata bio neutralan, što je zagovarao američki predsjednik [[Woodrow Wilson]], ali je surađivao s Francuskom, Italijom i Velikom Britanijom. Njemački [[totalni rat]] na moru, gdje su potapljani američki brodovi, promijenio je stav SAD-a. Dana [[6. 4.|6. travnja]] [[1917|1917.]] SAD je stupio u rat na strani [[Antanta|Antante]].

 

 

== Cijena rata, geopolitičke i socijalne promjene ==

U borbama i ranjavanju umrlo je [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|između 10 i 20 miljuna ljudi, a više od 21 miljun ih je ranjeno]]. Zbog mobilzacije muškaraca žene su radile u gospodarstvu, u tvornicama, što je utjecalo na emancipaciju žena. Uvodilo se pravo glasa. Ojačali su radikalni pokreti [[nacionalizam]] i [[komunizam]]. Došlo je do gospodarskih kriza i prekinuti su trgovački odnosi. Nakon rata Europom je vladala [[Španjolska gripa|epidemija gripe]] koja je oduzela 20 milijuna života.

 

 

== Vidi ==

* [[Harry Patch]] - poslednji vojnik Prvog svjetskog rata