Rusija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m razne ispravke
Red 57:
 
=== Sovjetska Rusija ===
[[Datoteka:Lenin loc ggbain.jpg|thumb|180px|thumb|180px|[[Vladimir Iljič Lenjin]] - osnivač SSSR-a]]
Loše stanje na bojištu u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]] i kolaps gospodarstva doveli su do pobune stanovništva Petrograda nakon čega car [[Nikola II.|Nikolaja II]]. potpusije abdikaciju i u februaru [[1917]]. Rusija je postala republika ([[Februarska revolucija]]). Republikanske vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog su nastavili istu državnu politiku koju je ranije vodio Nikola II. što dovodi do masovnog nezadovoljstva i nove revolucije 25.10. 1917. kada državnim udarom vlast preuzela stranka [[boljševici|boljševika]] - komunista predvođena Vladimirom Iljičem [[Vladimir Lenjin|Lenjinom]] ([[Oktobarska revolucija]]). Uslijedio je [[Ruski građanski rat|četverogodišnji građanski rat]] u kojem su boljševici ili tada popularno zvani crvenogardejci pobjedili opoziciju to jest bjelogardejce. Moskva je [[1918]]. ponovo postala glavni grad, a [[1922]]. sovjetska Rusija postala je Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR).
 
Red 65:
 
=== Nakon propasti Sovjetskog Saveza ===
[[Datoteka:Russia.VladimirPutin.02.jpg|thumb|180px|thumb|180px|[[Vladimir Putin]]]]
Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno [[1998]]. zahvaljujući svojim enormnim sirovinama krenula putem gospodarskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte - glavnog ruskog izvoznog proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]] čiji je mandat bio obilježena liberalizmom, kriminalnom privatizacijom i katastrofalnim padom standarda za kojeg grupe ekonomista smatraju da je bio najgori u modernoj historiji svijeta, zamijenio je 1999. [[Vladimir Putin]] kojeg ruski građani i inozemni promatrači smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika koji je čak bio poslao tenkove na ruski parlament [[3. 10.|3.10.]] [[1993]]. U trenucima preuzimanja vlasti pošto je Jeljcin podnio ostavku [[Vladimir Putin]] je bio prisiljen potpisati potpunu [[amnestija|amnestiju]] za sva moguća ili stvarna kriminalna djela koje je počinio njegov prethodnik.
 
Red 71:
 
== Državno uređenje ==
 
Rusija je federativna republika s polupredsjedničkim sustavom vlasti. Zakonodavnu vlast ima dvodomna Federalna skupština. Zastupnike gornjeg doma, Savjeta federacije, imenuju federalni subjekti (republike, oblasti, krajevi i dr.), a zastupnici donjeg doma, [[Duma|Dume]], biraju se u izravnim izborima na mandat od četiri godine mješavinom proporcionalnog i većinskog sustava.
 
Linija 77 ⟶ 76:
 
=== Federalna struktura ===
 
{{Main|Administrativna podjela Rusije}}
 
Linija 106 ⟶ 104:
Klima većeg dijela Sibira je vrlo oštra kontinentalna koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na većim nadmorskim visinima u planinsku. Prevladavaju guste crnogorične šume - tajge, sa zonama oskudne vegetacije - tundrama - i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok ima monsunsku klimu.
=== Granice Rusije ===
[[Datoteka:Rs-map-hr.png|right|thumb|desno]]
Na zapadu Rusija graniči s (od sjevera prema jugu):
* [[Norveška|Norveškom]]
Linija 142 ⟶ 140:
 
=== Književnici ===
[[Datoteka:Dostoevsky.jpg|thumb|150px|thumb|thumb|[[Fjodor Dostojevski]]]][[Datoteka:Chekhov_1898_by_Osip_Braz.jpg|150px|thumb|150px|[[Anton Čehov]]]]
 
[[Datoteka:Dostoevsky.jpg|150px|thumb|thumb|[[Fjodor Dostojevski]]]][[Datoteka:Chekhov_1898_by_Osip_Braz.jpg|150px|thumb|[[Anton Čehov]]]]
* [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] (1711.-1765.)
* [[Ivan Krilov|Ivan Andrejevič Krilov]] (1768.-1844.)
Linija 166 ⟶ 163:
 
=== Skladatelji ===
[[Datoteka:Igor Stravinsky LOC 32392u.jpg|thumb|150px|thumb|150px|[[Igor Stravinski]]]]
 
[[Datoteka:Igor Stravinsky LOC 32392u.jpg|thumb|150px|thumb|[[Igor Stravinski]]]]
* [[Aleksandar Porfirjevič Borodin]] (1833.-1887.)
* [[Cezar Kjui|Cezar Antonovič Kjui]] (1835.-1918.)
Linija 180 ⟶ 176:
 
=== Slikari ===
[[Datoteka:Kazimir Malevich - Self-Portrait.jpg|150px|thumb|150px|[[Kazimir Maljevič]]]]
 
[[Datoteka:Kazimir Malevich - Self-Portrait.jpg|150px|thumb|[[Kazimir Maljevič]]]]
* [[Andrej Rubljov]] (1360.-1430.)
* [[Vasilj Kandinski]] (1866.-1944.)
Linija 187 ⟶ 182:
 
=== Liječnici ===
 
* [[Ivan Pavlov]] (1849.-1936.)
 
 
=== Matematičari ===
 
* [[Nikolaj Ivanovič Lobačevski]] (1792.-1856.)
* [[Ilja Kandinski Pavlov]] (1856.-1925.)
 
=== Biolozi i kemičari ===
 
* [[Ilja Iljič Mečnikov]] (1845.-1916.)
* [[Dmitrij Mendeljejev|Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] (1834.-1907.)
Linija 203 ⟶ 194:
 
=== Ostali ===
 
* [[Jurij Gagarin]] (1934.-1968.) - [[Astronomija|kozmonaut]]
* [[Vladimir Zvorkin]] (1889.-1982.) - izumitelj [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] državljanstva, a ruskog podrijetla
Linija 238 ⟶ 228:
== Gradovi ==
=== Pregled stanovništa prema gradovima ===
 
{| class="infobox" style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%"
|-
Linija 275 ⟶ 264:
 
== Transport ==
 
Velike udaljenosti i često surovi klimatski uvjeti uvelike su utjecali su na razvoj transportne infrastrukture u Rusiji. U prijevozu roba, a i putnika još uvijek dominantnu ulogu ima [[željeznica]]. Željeznička mreža ima 87.000 km pruga u javnoj upotrebi i 63.000 km industrijskih pruga. Udio željeznice u ukupnom prijevozu robe je 83,2%, a putnika 40,9%. U Rusiji se nalazi i najduža svjetska željeznička pruga, 9.289 km duga [[Transsibirska željeznica]] koja povezuje Moskvu i [[Vladivostok]] na [[Tihi ocean|Tihom oceanu]].
 
Linija 283 ⟶ 271:
 
== Izvori ==
{{izvorireflist}}
 
== Vanjske veze ==
Linija 295 ⟶ 283:
{{Azija}}
{{CIS}}
== Vanjske veze ==
 
{{Commonscat|Russia}}