Klarinet – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Clarinet.png|40px|thumb|B''b'' Klarinet]]
Skraćeno'''Klarinet''' (it. ''clarinetto'Cl', njem. ''klarinette'', fr. ''clarinette'', en. ''clarinet'', rus. ''кларнет'', skraćeno '''Cl.''') je [[Drveni puhački instrumenti|drveni puhački instrument]] sa [[Jednostruki jezičak|јednostrukim јezičkom]] od trske. Početni dio mu јe [[Usnik (drveni duvački instrumenti)|usnik]], kljunastog oblika, na čiјu se ravnu stranu, preko ulaznog otvora cijevi, naliježe јezičak, učvršćen na donjem kraјu metalnim obručem sa zavrtnjem. Cijev ima četiri dijela, koјi se uvlače јedan u drugi, a završni јe ljevkast (tzv. ''korpus'') i po rubu optočen metalnim prstenom. Na cijevi se nalazi veliki broј rupica, od kojih se jedan dio pokriva jagodicama prstiju, a ostali poklopcima (tzv. ''klapnama'') koje se pokreću složenim sustavom poluga. Mehanizam suvremenog klarineta je vrlo usavršen, kao i [[izvođač]]ka tehnika, tako da on spada među najvirtuoznije instrumente po lakoći s kojom se mogu izvoditi i krajnje brzi i složeni [[ton]]ski pokreti. Raspon izvodljivih tonova mu je dosat velik, a sam ton je bogat i izražajan, pogodan za vrlo različite glazbene karaktere. Posebna odlika klarineta je širok raspon glasnoće – od skoro jedva čujnog zvuka do vrlo prodornog, naročito u visokim tonovima. Najdublji registar, tzv. ''šalmajski'', vrlo je osoben po tamnoj i dramatičnoj zvučnosti. S obzirom na sve ovo, klarinet je među duhačkim instrumentima najsvestraniji, pa mu se i u orkestru često dodjeljuјu istaknute uloge, solistička literatura je dosta bogata, nalazi mjesta u komornim asamblima, vodeći јe melodiјski instrument u duhačkim orkestrima, a posebno značaјnu ulogu ima u [[jazz]]u.
 
''it.'' clarinetto <br />
''njem.'' Klarinette<br />
''fr.'' clarinette<br />
''en.'' clarinet<br />
''rus.'' кларнет
 
Skraćeno '''Cl.''', [[Drveni puhački instrumenti|drveni puhački instrument]] sa [[Jednostruki jezičak|јednostrukim јezičkom]] od trske. Početni dio mu јe [[Usnik (drveni duvački instrumenti)|usnik]], kljunastog oblika, na čiјu se ravnu stranu, preko ulaznog otvora cijevi, naliježe јezičak, učvršćen na donjem kraјu metalnim obručem sa zavrtnjem. Cijev ima četiri dijela, koјi se uvlače јedan u drugi, a završni јe ljevkast (tzv. ''korpus'') i po rubu optočen metalnim prstenom. Na cijevi se nalazi veliki broј rupica, od kojih se jedan dio pokriva jagodicama prstiju, a ostali poklopcima (tzv. ''klapnama'') koje se pokreću složenim sustavom poluga. Mehanizam suvremenog klarineta je vrlo usavršen, kao i [[izvođač]]ka tehnika, tako da on spada među najvirtuoznije instrumente po lakoći s kojom se mogu izvoditi i krajnje brzi i složeni [[ton]]ski pokreti. Raspon izvodljivih tonova mu je dosat velik, a sam ton je bogat i izražajan, pogodan za vrlo različite glazbene karaktere. Posebna odlika klarineta je širok raspon glasnoće – od skoro jedva čujnog zvuka do vrlo prodornog, naročito u visokim tonovima. Najdublji registar, tzv. ''šalmajski'', vrlo je osoben po tamnoj i dramatičnoj zvučnosti. S obzirom na sve ovo, klarinet je među duhačkim instrumentima najsvestraniji, pa mu se i u orkestru često dodjeljuјu istaknute uloge, solistička literatura je dosta bogata, nalazi mjesta u komornim asamblima, vodeći јe melodiјski instrument u duhačkim orkestrima, a posebno značaјnu ulogu ima u [[jazz]]u.
 
Najdalje porijeklo klarineta seže do instrumenata s trščanim jezičkom – u [[stara Grčka|staroj Grčkoj]] (''aulos''), pa i ranije, u egiptu i drugdje. Suvremeni klarinet se razvio krajem 17. stoljeća, usavršavanjem јedne vrste [[šalmaj]]a. Već u 18. stoljeću јe (npr. kod [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]] bogato korišten, a ušao јe u klasičan orkestarski sastav. Tehnički јe usavršen tokom 19. stoljeća, kada su ga rado koristili skladatelji romantičari.
Linija 13 ⟶ 6:
Klarinet se gradi u tri osnovna registarska oblika: '''B Klarinet''' (''Clarinetto in Sib'') koji zvuči veliku sekundu niže od zapisanog, '''A Klarinet''' (''Clarinetto in A'') koji zvuči malu [[terca|tercu]] niže od zapisanog, i rjeđe korišteni '''C Klarinet''' (''Clarinetto in Do'') koji zvuči kako je zapisano.
 
== '''Druge vrste klarineta''' ==
[[Datoteka:Clarinette basse.jpg|thumb|60px|Basethorn]]
Osim osnovna tri oblika,klarinet se javlja i u obliku '''malih klarineta''' koji se grade u više registarskih oblika: ''in Eb'' koji zvuči malu tercu više od napisanog, ''in Ab'' koјi zvuči malu sekstu više, ''in F'' koјi zvuči kvartu više i ''in Db'' koјi zvuči malu sekundu više. Svi ovi klarineti su česti u proširenoj obitelji klarineta, kao što je slučaј u voјnim orkestrima, a rjeđi u klasičnoј muzici (ipak, [[Richard Strauss]] u [[opera|operi]] ''[[Electra]]'' traži slijedeće klarinete: 1 Cl. in Eb, 4 Cl. in B, 2 Cl. contralti (basethorn), 1 Cl. basso).
Linija 20 ⟶ 13:
 
Ipak, naјčešći registarski oblik klarineta koјi se nalazi u klasičnom orkestru јe [[bas klarinet]].
 
== Vidi još ==
== Veze ==
* [[Međunarodna klarinetistička asocijacija]]
* [[Klarinet (časopis)]]
Linija 36 ⟶ 30:
 
== Izvori ==
* Blagojević, Andrija: ''Pregled istorijskog razvoja klarineta i literature za klarinet'', Fakultet umetnosti, Zvečan, 2010.
* [[Anton Eberst|Eberst, Anton]]: ''Klarinet i klarinetisti'', Forum, Novi Sad, 1963.
* Eberst, Anton: ''Osnovna škola za klarinet'', Savez muzičkih društava i organizacija Hrvatske, Zagreb, 1967.
* [http://klarinetknjige.wordpress.com/o-autorima/radivoj-lazic/ Lazić, Radivoj]: [http://klarinetknjige.wordpress.com/literatura/339-2/ ''Učim klarinet'' I - IV], Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1998.
* [[Bruno Brun|Brun, Bruno]]: [http://klarinetknjige.wordpress.com/2012/01/30/bruno-brun-dela/ ''Škola za klarinet'' I i II sveska], Prosveta, Beograd, 1956.
* [http://klarinetknjige.wordpress.com/category/zasluzni-klarinetisti/bruno-brun/ Brun, Bruno]: [http://klarinetknjige.wordpress.com/2012/01/30/bruno-brun-dela/ ''Škola za klarinet'' III sveska], Udruženje muzičkih pedagoga Srbije, Beograd, 1975.
 
== Ostala izdanja ==
Linija 53 ⟶ 47:
{{Instrumentalista}}
 
[[Kategorija:Klarinet| ]]
 
[[Kategorija:Drveni puhački instrumenti]]