Trezvenjački pokret – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 4:
Trezvenjačke ideje se javljaju još u ranim civilizacijama, a trezvenjaštvo je nezaobilazan dio mnogih vjera, od kojih je najpoznatiji [[islam]]. Međutim, kao društveni pokret, trezvenjaštvo se profilira tek u razvijenim industrijskim državama u 19. vijeku, i to onima pod snažnim utjecajem [[protestantizam|protestantizma]].
[[Industrijska revolucija]] je u tim državama dovela do nagle urbanizacije, odnosno porasta gradskog stanovništva koje je činilo novu - [[radnička klasa|radničku]] - klasu. Ta je klasa odmah upadala u oči svojim siromaštvom, ali i dotada rijetko viđenom sklonošću kriminalu, prostituciji i drugim oblicima društvene patologije, uključujući [[alkoholizam]].
Postupni razvitak [[srednja klasa|srednje klase]], čiji su pripadnici - pogotovo ženski - imali višak slobodnog vremena doveo je do raznih pokreta za društvenu reformu. U SAD i drugim državama tada sazrijeva ideja kako je konzumacija alkohola uzrok svih društvenih zala - ne samo kriminala i nasilja, nego i siromaštva, s obzirom da alkoholičari svu svoju plaću troše na alkohol umjesto da štede za sebe i svoje porodice.
Nastojanja da se zabrani proizvodnja i točenje alkohola su izazivala žestok otpor, s obzirom na popularnost konzumacije alkohola u tadašnjim društvima, kao i komercijalne interese vezane uz njegovu proizvodnju. S druge strane, s obzirom da su žene bile najaktivnije u tom pokretu, vrlo rano su se pokreti za zabranu alkohola počeli prožimati s pokretima za [[žensko pravo glasa]].
Trezvenjački su pokreti svoje ciljeve počeli postizati u pojedinim [[SAD|američkim državama]] gdje su se od sredine 19. vijeka počela uvoditi ograničenja, pa i potpune zabrane točenja alkohola. Slične su rezultate imali u pojedinim anglosaksonskim zemljama kao [[Novi Zeland]], ali i u [[Skandinavija|skandinavskim]] državama.
Najveći uspjeh trezvenjačkog pokreta bio je Osamnaesti amandman na američki Ustav, koji je [[1920]]. godine doveo do znamenite Prohibicije u SAD. Međutim, vrlo brzo se ispostavilo da se taj režim ne može efikasno sprovoditi, a umjesto da suzbije društvenu patologiju, samo je doprinio porastu [[organizirani kriminal|organiziranog kriminala]]. SAD su Prohibiciju ukinule 1933. godine, a američka iskustva su natjerala većinu drugih država da odustanu od planova za slične.
Trezvenjački pokreti su otada marginalizirani u modernom svijetu, odnosno više vezani uz [[vjerski fundamentalizam|fundamentalističke vjerske]] zajednice. Njihova nastojanja za borbu protiv alkoholizma se manje odnose na zakonske zabrane, a više na propagandu protiv konzumacije alkohola.
== Vanjski linkovi ==
| |||