Rusija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 14:
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Vladimir Putin]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Dmitrij Medvedev|Dmitrij Medvjedev]] |
površina_poredak = 1 |
površina = 17,075,200 |
Red 22:
godina_popisa = 2013 |
gustoća_stanovništva = 9 |
neovisnost = [[12. 6.|12. jun]] [[1990]]. |
valuta = [[rublja]] |
stoti_dio_valute = kopjejki |
Red 33:
}}
'''Ruska Federacija''' ili '''Rusija''' je država na istoku [[Evropa|Evrope]] i sjeveru [[Azija|Azije]]. Površinom je najveća država na svijetu (oko 11,5% [[
Rusija je najveća od svih nezavisnih država nastalih raspadom [[
== Historija ==
Područja na kojima su živjeli istočni [[Slaveni]] prvi su u jedinstvenu državu ujedinili Varjazi, vjerojatno doseljenici iz Skandinavije. Prvi zabilježeni varjaški vladar bio je Rurik, okrunjen oko 860., a njegovi su nasljednici prenijeli prijestolje iz [[Veliki Novgorod|Novgoroda]]
Kijevska Rusija bila je jedna od najvećih država tadašnje Evrope sa privredom koja se bazirala na trgovini između [[Skandinavija|Skandinavije]] i [[Bizant/Latinična verzija|Bizanta]], ali je njena decentraliziranost bila faktor koji ju je na na kraju doveo do samouništenja. Odlučujućim za kasniju historiju istočnih Slavena pokazalo se prihvaćanje [[Pravoslavlje|Pravoslavlja]] kao državne religije [[988]]. u doba velikog [[knez]]a [[Vladimir]]a, koje je za posljedicu imalo snažnu vezu crkve i države i izolaciju od katoličkog, a kasnije i protestantskog ostatka Evrope.
Red 48:
Od prve polovice [[12. vijek]]a Kijevska Rusija se našla oslabljena u neprestanim građanskim ratovima raznih prinčeva koji se bore za krunu velikog kneza što na kraju dovodi do njenog raspada. Ratovima oslabljeni centar države je u potpunosti izgubio kontrolu tako da u drugoj polovici 12. vijeka nastaju nova ekonomsko politička središta, a jedno od najvažnijih je Veliko kneževstvo Vladimara-Suzdalja na području današnjeg grada Moskve. Invazija [[Mongoli|Mongola]] u 13. vijeku dovodi do potpunog uništenja Kijevske Rusije na veći broj neovisnih kneževstava, a najvažnije među njima će ubrzo postati novostvoreno [[Moskovsko kneževstvo]] koje nastaje podjelom Veliko kneževstvo Vladimara-Suzdalja. Ubrzo ovo novo kneževstvo dobiva na važnosti zbog svoje lojalnosti prema Mongolskim gospodarima tako da dobiva posao skupljanja poreza koje su dužne uplaćivati ruske kneževine svojim gospodarima. Već od 1328 kneževi Moskve nose titulu prvo velikog kneza Moskve, a ubrzo potom i velikog kneza Vladimira-Suzdalja. Dodatnu legitimnost tamošnji vladari dobivaju te odlučujuće 1328. godina kada se metropolit seli u čime ona postaje i vjersko središte ruskih zemalja.
Oslanjanjući se na svoje dobre odnose s mongolskim osvajačima, Moskva je započela širenje na okolna područja. Ekspanzija je ubrzana pod velikim kneževima [[Ivan III ruski|Ivanom III.]] ([[1462]]. - [[1505]].) koji je udvostručio državni teritorij na račun susjednih država i oslobodio Moskvu od Tatara, i [[Ivan IV Grozni|Ivanom IV. Groznim]] ([[1547]]. - [[1584]].), prvim ruskim vladarem koji se okrunio za cara.
Država je nakon smrti Ivana Groznog potonula u borbu za njegovo naslijeđe koja je trajala sve do [[1613]]. kada na vlast dolazi dinastija Romanov. Rusija je doživjela preporod za vladanja [[Petar Veliki|Petra I. Velikog]] ([[1682]]. - [[1725]].). koji je u mladosti putovao po Zapadnoj Evropi i odlučio reformirati Rusiju po zapadnim uzorima. Velike promjene doživjela je državna uprava, obrazovanje, vojska, osnovana je mornarica, a glavni grad je umjesto Moskve postao novoosnovani [[Sankt Peterburg]] ([[1703]].) na ušću rijeke [[Neva|Neve]] u [[Finski zaljev]].
U sljedeća dva stoljeća Rusija je nizom ratova proširila svoj teritorij kolonizirajući, za razliku od zapadnoevropskih država, susjedna područja. Na zapadu je zauzela [[Finska|Finsku]], baltičke zemlje, [[Poljska|Poljsku]], [[
Devetnaesto stoljeće obilježeno je i sve jačim zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti, s povremenim izljevima političkog nasilja (pobuna [[Dekabristi|dekabrista]] [[1825]]., atentat na cara [[Aleksandar II|Aleksandra II]]. [[1881]].) praćenim valovima državne represije. Nakon revolucije [[1905]]. Rusija je dobila predstavničko tijelo, [[Duma|Dumu]], što je donekle ublažilo političke tenzije.
Red 58:
=== Sovjetska Rusija ===
[[Datoteka:Lenin loc ggbain.jpg|thumb|180px|thumb|[[Vladimir Iljič Lenjin]] - osnivač SSSR-a]]
Loše stanje na bojištu u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]] i kolaps gospodarstva doveli su do pobune stanovništva Petrograda nakon čega car [[Nikola II.|Nikolaja II]]. potpusije abdikaciju i u februaru [[1917]]. Rusija je postala republika ([[Februarska revolucija]]). Republikanske vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog su nastavili istu državnu politiku koju je ranije vodio Nikola II. što dovodi do masovnog nezadovoljstva i nove revolucije 25.10. 1917. kada državnim udarom vlast preuzela stranka [[boljševici|boljševika]] - komunista predvođena Vladimirom Iljičem [[Vladimir Lenjin|Lenjinom]]
Nakon Lenjinove smrti [[1924]]. vlast je postupno preuzeo Josif [[Josif Staljin|Staljin]] (vladao je do [[1953]].) koji je pokrenuo ubrzanu industrijalizaciju i nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. U drugoj polovici tridesetih godina započeo je i velike čistke u vodstvu komunističke partije, vojske i države u kojima su mnogi u montiranim procesima osuđeni na smrt ili dugogodišnju robiju.
Uspjeh nasilne kolektivizacije i industrijalizacije se počeo pokazivati 1939 - 1940 tako da država koja 1922 ima samo 13 % industrijskih kapaciteta zaostale carske Rusije iz 1913. godine sada postaje druga svjetska industrijska velesila. Izbijanje [[Operacija Barbarossa|drugog svjetskog rata]] je nanio katastrofalnu štetu razvoju tokom 30-tih godina, a ali na kraju u njemu Sovjetski savez je dava najveći, odlučujući doprinos pobjedi saveznika s više od 20 milijuna poginulih. Nakon rata [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je zaoštrio odnose s Sovjetskih Savezom što dovodi do početka - [[Hladni rat|hladnog rata]]. Rastući utjecaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput osvajanja svemira i nuklearnog naoružanja skrivali su neuspjehe i zaostajanje sovjetskog gospodarstva i rastuće društvene tenzije. Godine [[1991]]. komunistički sustav je propao, a SSSR se raspao na 15 država, među kojima je najveća i najznačajnija upravo Rusija.
=== Nakon propasti Sovjetskog Saveza ===
[[Datoteka:Russia.VladimirPutin.02.jpg|thumb|180px|thumb|[[Vladimir Putin]]]]
Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno [[1998]]. zahvaljujući svojim enormnim sirovinama krenula putem gospodarskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte - glavnog ruskog izvoznog proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]] čiji je mandat bio obilježena liberalizmom, kriminalnom privatizacijom i katastrofalnim padom standarda za kojeg grupe ekonomista smatraju da je bio najgori u modernoj historiji svijeta, zamijenio je 1999. [[Vladimir Putin]] kojeg ruski građani i inozemni promatrači smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika koji je čak bio poslao tenkove na ruski parlament [[3. 10.|3.10.]] [[1993]]. U trenucima preuzimanja vlasti pošto je Jeljcin podnio ostavku [[Vladimir Putin]] je bio prisiljen potpisati potpunu [[amnestija|amnestiju]] za sva moguća ili stvarna kriminalna djela koje je počinio njegov prethodnik.
Od [[1994]]. traje gerilski sukob [[Čečenija|čečenskih]] pobunjenika koji se bore za neovisnost republike i oružanih snaga Ruske Federacije. Veći broj terorističkih napada u Čečeniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremističkim frakcijama gerilaca.
Red 80:
{{Main|Administrativna podjela Rusije}}
Federalna struktura Rusije je složena i obuhvaća 89 ''federalnih subjekata'' s različitim razinama autonomije. Najveću autonomiju ima 21 autonomna republika (to su npr. [[Čečenija]], [[Tatarstan]] ili najveća [[
Ostatak državnog teritorija podijeljen je na upravne jedinice koje imaju manje formalne autonomije. To su 49 oblasti, 6 krajeva i 2 federalna grada (Moskva i Sankt Peterburg).
[[Datoteka:Federal_districts_of_Russia.png|right|400px]]Godine 2000. ustanovljena je nova razina upravne podjele - 7 federalnih okruga od kojih svaki obuhvaća više federalnih subjekata. Vode ih izaslanici koje imenuje federalni predsjednik. To su:
# [[Centralni federalni okrug|Središnji federalni okrug]]
# [[Južni federalni okrug]]
# [[Sjeverozapadni federalni okrug]]
Red 91:
# [[Sibirski federalni okrug]]
# [[Uralski federalni okrug]]
# [[Privolški federalni okrug|Privolžski federalni okrug]]
== Geografske karakteristike ==
Red 98:
Najveći dio evropskog dijela Rusije zauzima Istočnoevropska ravnica, s nizinskim reljefom koji samo ponegdje prelazi u uzvisine (Valdajska i Srednjeruska na zapadu, Privolžje uz srednji tok Volge) čiji vrhovi ne prelaze 200 - 400 m. Kroz ovu nizinu protječe [[Volga]] (3688 km), gospodarski i kulturalno najvažnija ruska rijeka. Prevladava kontinentalna [[klima]] koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u mediteransku. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogorične [[šuma|šume]], miješane šume, prijelazne šumsko-stepske zone, te [[stepa]] pokrivena plodnom [[crnica|crnicom]] (černozemom). Uz obale [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] zbog jakog isparavanja prisutna je i polupustinja.
Na krajnjem jugu evropske Rusije granicu s [[Gruzija|Gruzijom]] i [[Azerbejdžan]]om čini gorje [[Kavkaz (region)|Kavkaz]] s najvišom točkom Rusije, Elbrusom (5633 m).
=== Sibir ===
Na zapadu Sibira prostire se golema Zapadnosibirska ravnica kroz koju protječe najduža ruska rijeka [[Ob|Ob']] (s Irtišem 5568 km, 5. na svijetu). Između rijeke [[Jenisej]] na zapadu [[Lena|Lene]] na istoku nalazi se [[Centralnosibirske visoravni|Centralnosibirska visoravan]] s vrhovima do 1700 m. Srednjejakutska ravnica kroz koju protječe Lena dijeli ovu visoravan od planinskih lanaca istočnog Sibira.
Red 111:
* [[Finska|Finskom]]
* [[Estonija|Estonijom]]
* [[
* [[
* [[Ukrajina|Ukrajinom]]
Ruska enklava [[Kalinjingrad]] graniči i s [[
Na jugu graniči s (od zapada prema istoku):
Red 120:
* [[Azerbejdžan]]om
* [[Kazahstan]]om
* [[Narodna Republika Kina|Kinom]]
* [[Mongolija|Mongolijom]]
* [[
* [[Japan]]om (morska granica)
Na istoku graniči sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om (morska granica).
== Privreda ==
Petnaest godina nakon propasti komunizma ruska privreda se približila ekonomijama srednje razvijenih zemalja zapada. Danas ona ima visoku stopu rasta [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a (u 2004. 7,1% godišnje) i relativno visoku [[inflacija|inflaciju]] (oko 11,7%). Ipak, i danas su u Rusiji uočljivi ostaci starog, komunističkog sustava.
Na današnju sliku prvrede je utjecala i brza [[privatizacija]] nekih profitabilnih državnih poduzeća početkom devedesetih. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tadašnjom političkom elitom (''oligarsi''). U posljednje vrijeme neki su oligarsi bili prisiljeni odreći se kontrole nad svojim poduzećima, a neki su i zatvoreni ili su emigrirali. Veliki koncerni i dalje dominiraju ruskom privredom, a država najavljuje mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetništva.
Danas se ruska privreda uglavnom temelji na dva stupa: izvozu energenata ([[nafta|nafte]] i [[zemni
Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnoteže u razvoju pojedinih regija. Najviše stranih investicija i najbrži gospodarski rast imaju Moskva i Peterburg. Razlike u prosječnom dohotku stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta.
Red 139:
{{glavni|Ruska umjetnost}}
Rusija je dala istaknute predstavnike na gotovo svim poljima [[
=== Književnici ===
Red 145:
[[Datoteka:Dostoevsky.jpg|150px|thumb|thumb|[[Fjodor Dostojevski]]]][[Datoteka:Chekhov_1898_by_Osip_Braz.jpg|150px|thumb|[[Anton Čehov]]]]
* [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] (1711.-1765.)
* [[Ivan Krilov|Ivan Andrejevič Krilov]] (1768.-1844.)
* [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] (1799.-1837.)
* [[Nikolaj Gogolj|Nikolaj Vasiljevič Gogolj]] (1809.-1852.)
* [[Mihail Ljermontov|Mihail Jurjevič Ljermontov]] (1814.-1841.)
* [[Ivan Turgenjev|Ivan Sergejevič Turgenjev]] (1818.-1883.)
* [[Fjodor Dostojevski]] (1821.-1881.)
* [[Lav Tolstoj]] (1828.-1910.)
Red 157:
* [[Aleksander Aleksandrovič Blok]] (1880.-1921.)
* [[Boris Pasternak]] (1890.-1960.)
* [[Vladimir Majakovski|Vladimir Vladimirovič Majakovski]] (1893.-1930.)
* [[Sergej Jesenjin|Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] (1895.-1925.)
* [[Vladimir Nabokov]] (1899.-1977.)
* [[Mihail Šolohov|Mihail Aleksandrovič Šolohov]] (1905.-1984.)
* [[Danil Harms]] (1905.-1942.)
* [[Aleksandar Solženjicin]] (1918.-2008.)
Red 169:
[[Datoteka:Igor Stravinsky LOC 32392u.jpg|thumb|150px|thumb|[[Igor Stravinski]]]]
* [[Aleksandar Porfirjevič Borodin]] (1833.-1887.)
* [[Cezar Kjui|Cezar Antonovič Kjui]] (1835.-1918.)
* [[Milij Aleksejevič Balakirev]] (1837.-1910.)
* [[Modest Musorgski|Modest Petrovič Musorgski]] (1839.-1881.)
* [[Petar Iljič Čajkovski]] (1840.-1893.)
* [[Nikolaj Rimski-Korsakov]] (1844.-1908.)
Red 199:
* [[Ilja Iljič Mečnikov]] (1845.-1916.)
* [[Dmitrij Mendeljejev|Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] (1834.-1907.)
* [[Aleksandar Oparin]] (1894.-1980.)
Red 224:
|[[Čečeni]]||0.9%
|-
|[[Jermeni|Armenci]]||0.8%
|-
|Ostali||10.3%
Red 243:
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Rd. br.
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Grad
! align=center style="background:#f5f5f5;" | [[
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Pop.
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Rd. br
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Grad
! align=center style="background:#f5f5f5;" | [[
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Pop.
! rowspan=11 | <br />[[Datoteka:StBasile SpasskayaTower Red Square Moscow.hires.jpg|border|150px|Moscow's Red Square]]<br />[[Moskva]]<br />[[Datoteka:Angliyskaya Enbankment SPb.jpg|border|150px|Saint Petersburg]]<br />[[Sankt Peterburg|Sankt Petersburg]]<br />
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 1 ||align=left | '''[[Moskva]]''' || [[Moskva|MOS]] || 10,126,424 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 11 ||align=left | '''[[Ufa]]''' || [[
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 2 ||align=left | '''[[Sankt Peterburg|Sankt Petersburg]]''' || [[Sankt
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 3 ||align=left | '''[[Novosibirsk]]''' || [[Novosibirska oblast|NVS]] || 1,425,508 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 13 || align=left | '''[[Perm (Permski kraj, Rusija)|Perm]]''' || [[Permski kraj|PER]] || 1,001,653
| |||