Uskršnji otok – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
mNema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 15:
}}
 
'''Uskršnji otok''', lokalnom jeziku poznat kao '''Rapa Nui''', odnosno ''Isla de Pascua'' na [[ŠpanskiŠpanjolski jezik|Španjolskom]], otok je na jugu [[Tihi ocean|Tihog oceana]] u skupu [[Čile]]a.
 
Na lokaciji od oko 3,600 km zapadno od Čilea, Uskršnji otok je jedan od najnenaseljenijih otoka na svijetu. Ime je dobio zbog toga što ga je na [[Uskrs|Uskršnji dan]] godine 1722. otkrio [[HolandijaNizozemska|Nizozemac]] Jakob Roggeveen. Nalazi se na 27°09′ južne geografske širine i na 109°27′ zapadne geografske dužine, u ravnini s Čileanskim gradom Kaldere, sjeverno od [[Santiago de Chile|Santiaga]].
 
Otok je otprilike trokutasta oblika, površine 163.6 km<sup>2</sup> i populacije od 3,791 od kojih 3,304 žive u glavnom gradu Hanga Roi. [[Ostrvo|Otok]] je sačinjen od tri [[vulkan]]a Poike, Rano Kau-a i Terevake. Najpoznatiji je po svojim mnogobrojnim moai, golemim kamenim kipovima koji se prostiru duž obale.
 
== Historija otoka ==
Red 29:
[[Datoteka:Osterinsel Krater-Rano Kao.jpg|right|thumb|210px|Krater Rano Kao, jugoistočni dio otoka]]
 
Danas je otok poprilično pust, s [[bilje]]m koje rijetko formira čak i nisko raslinje ili višu travu. Prije, otok je sadržavao mnogobrojne [[šuma|šume]] [[palmepalma|palmi]] te je osnovna pretpostavka da su urođenici iskoristili sve šume na otoku kako bi izradili kipove. [[Arheologija|Arheološka]] istraživanja pokazuju da su za izradu kipova korišteni drveni kalupi te da ih se donosilo na trenutne lokacije pomoću drvenih okvira za vrijeme obreda (Rapanuiska se tradicija metaforički odnosila na duhovnu snagu).
 
Još jedna činjenica je da su klimatski uvijeti za vrijeme manjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] (od oko [[1650]]. do [[1850]].) vjerojatno još doprinjeli nestajanju šuma na otoku kao i drugim promjenama.
Red 35:
=== Kontakt s Europom ===
 
Prvi kontakt s [[Evropaeuropa|Europom]] Uskrsni otok ostvario je [[5. 4.|5. travnja]] [[1722]]. (na [[Uskrs|Uskrsnu nedjelju]]) kada je Nizozemski moreplovac [[Jacob Roggeveen]] pronašao otok s populacijom od oko 2,000 do 3,000 naseljenika, iako bi da je došao prije par stoljeća vjerojatno pronašao 10,000 do 15,000 stanovnika.
 
Tako se smatra da je civilizacija Uskršnjeg otoka pala drastično oko stoljeća prije dolaska Nizozemaca, kao rezultat prevelike populacije, uništavanja šuma te iskorištavanja ograničenih prirodnih resursa.
Red 43:
=== Ropstvo i pripajanje Čileu ===
 
Do sredine [[19. vijekstoljeće|19. stoljeća]], populacija je povratila oko 4,000 stanovnika. Tada, u samo 20 godina, progonjeni trgovcima robovima i bolestima koje su donijeli stanovnici kopna gotovo je izumrla cijela populacija - samo 110 stanovnika ostalo je na otoku u [[1877]].
 
Uskršnji otok konačno se pripojio Čileu [[1888]]. po ''Policarpo Toru'', "Ugovoru o pripajanju otoka" (''Tratado de Anexión de la isla'') koji je vlada Čilea potpisala zajedno s urođenicima.
Red 51:
[[Datoteka:AhuAkivi.jpg|thumb|320px|Sedam moai-ja kod [[Ahu Akivi]]]]
 
Jedna od kontroverznih činjenica oko stanovnika otoka jest porijeklo moai kipova. Mnogi Europski posjetitelji nisu mogli prihvatiti činjenicu da su kipove izgradili [[Polinezija|Polinezijci]] (često smatrani "običnim divljacima"). [[1960.-1969.|1960-ih]], Erich von Däniken objavio je teoriju da su bića sa drugih [[planetaplanet]]a, koja su nekako završila na otoku, izgradila kipove sa ultramodernim oruđem. Njihovo nepostojanje danas objašnjava drugom teorijom o tome kako su u međuvremenu spašeni.
 
'''Rapa Nui''' zapravo nije izvorno ime otoka; skovali su ga doseljeni radnici iz Rape u Bassovom otočju, kojima je bio nalik na njihov zavičajni otok. Rapanujansko ime za Rapa Nui bilo je ''Te pito o te henua'' ("Pupak Svijeta") zbog svoje izolacije, no izgleda da i to vjerojatno proizlazi sa druge lokacije. Drugo domorodačko ime za otok je ''Mata ki te rangi'' ("Oči koje gledaju nebo").
 
Nedavna događanja pokazuju golem porast [[Turizam|turizma]] na otoku; popraćen velikim dotokom ljudi europskog porijekla iz [[Čile]]a koji prijete narušavanju polinezijskog porijekla otoka. Prepirke na kopnu stvorile su političke napetosti od [[1980.-1989.|80ih]] godina [[20. vijekstoljeće|20. stoljeća]], gdje se dio domorodaca Rapanui protivi privatnom vlasništvu u korist tradicionalnom vlasništvu zajednice.
 
Internacionalna [[aerodrom|zračna luka]] Mataveri jedina je na otoku; s pistom dugom 2903 [[m]] procijenjena je i kao alternativna slijetna pista svemirskog programa [[Sjedinjene Američke DržaveSAD|Sjedinjenih Američkih Država]] u slučaju nesreće ili hitnog slučaja.
 
== Ekologija ==
[[Datoteka:RapaNui L7 03jan01.jpg|thumb|[[Satelit]]ska snimka uskršnjeg otoka iz [[2001|2001.]]]]
 
Zajedno sa svojim najbližim susjedom, sitnim otočićem Sala-y-Gomez 400 [[kilometar|km]] [[istok|istočnije]], Uskršnji otok [[ekologija|ekolozi]] smatraju odvojenom ekoregijom, zvanom ''Rapa Nui podtropske velikolisne šume''. Malo kiše na otoku pridonjelo je uništavanju šuma. Prvotne tropske šume na otoku više ne postoje, ali [[paleontologija|paleontološka]] istraživanja fosila i ostataka koji su ostali ispod slojeva gdje je tekla [[magma]] ukazuju na činjenicu da je otok prije bio pošumljen drvećem, travama, šikarama i [[paprat]]ima. Velika palma (koja je u rodu sa [[Čile]]anskom vinskom palmom) ''Jubaea chilensis'', bila je jedno od dominantnih drveća na otoku, zajedno sa toromiro drvetom (''Sophora toromiro''). Palma je do danas istrijebljena kao i toromiro (ali samo u prirodi), tako da danas cijeli otok većinom prekrivaju travnata područja (livade). Ipak, grupe znanstvenika i ekologa iz ''Kraljevskih botaničkih vrtova u Kewu'' i ''[[Gothenburg|Gothenburških]] botaničkih vrtova'' trude se ponovo pošumiti toromiro po otoku.
 
{{Commonscat|Easter Island}}
 
[[Kategorija:Uskršnji Otok| ]]
[[Kategorija:Otoci]]
[[Kategorija:Geografija Čilea]]