Amplitudska modulacija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m sredjivanje; kozmetičke promjene
Nema sažetka izmjene
Red 3:
'''Amplitudska modulacija'''<ref>''Principi telekomunikacija'', Mirolsav L. Dukić, Akademska misao, Beograd 2008. ISBN 978-86-7466-326-4, strana 181</ref><ref>''Osnovi telekomunikacija: zbornik rešenih problema'', Zorka D. Stojanović, Miroslav L. Dukić, Zoran R. Petrović, Zoran S. Dobrosavljević, Nauka, Beograd 1995. ISBN 978-86-7225-030-5, strana 313</ref> ('''amplitudna modulacija'''<ref>Osnovi elektronike, Radio-predajnici i radio-prijemnici, Državni sekretarijat za narodnu odbranu, Beograd, 1967., strana 154.</ref><ref>Vojna enciklopedija, Sedmi tom, 1974, Beograd: Vojnoizdavački zavod, strana 649.</ref>) je vrsta [[modulacija|modulacije]] pri kojoj se [[amplituda]] signala noseće [[frekvencija|frekvencije]] mijenja proporcionalno signalu korisne [[informacija|informacije]]. Centralna noseća frekvencija se drži konstantnom. Uz [[frekventna modulacija|frekventnu]] i [[fazna modulacija|faznu modulaciju]], predstavlja jednu od tri osnovne vrste modulacije.
 
Ako je signal informacije analogni signal (glas, muzika), amplituda signala noseće frekvencije će se mijenjati kontinualno u određenom amplitudnom opsegu. Ako je signal informacije digitalni signal, amplituda signala noseće frekvencije može imati dvije ili više diskretnih vrijednosti. U najjednostavnijem obliku ''amplitudske impulsne modulacije'' AIM (eng. -{ASK, Amplitude Shift Keying}-) amplituda može da se održava na jednoj vrijednosti za digitalnu nulu, a na drugoj za jedinicu.
 
== Mogući oblici modulacije ==
Red 17:
* f = [[frekvencija]] (Hz)
* &omega; = 2&pi; f = ugaona brzina
* -{t}- = vrijeme (s)
* &omega; t = 2&pi; ft = ugao u [[radijan]]ima
* &theta; = fazni ugao
Red 24:
 
== Nosilac i bočni opsezi ==
Obična amplitudska modulacija, uz sinusoidalni korisni signal jedne frekvencije, uz noseću frekvenciju proizvodi i gornju i donju bočnu frekvenciju. Za posebne primjene potiskuje se: nosilac, donji ili gornji bočni opseg frekvencija. Tako se pri jednobočnoj amplitudskoj modulaciji (eng. -{Single Side Band, SSB}-) prenosi samo jedan bočni opseg. U [[radio-prijemnik]]u za jednobočnu modulaciju se ponovo uspostavlja noseća frekvencija uz pomoć posebnog [[oscilator]]a.
 
== Osobine AM ==
Amplitudska modulacija spada u takozvane linearne postupke. To znači da na izlazu nema generisanja novih spektralnih komponenti u odnosu na ulaz (ono što nijesmo imali na ulazu nećemo imati ni na izlazu). Amplitudska modulacija se sastoji u translaciji originalnog modulišućeg signala na učestanost (frekvenciju) nosioca. U realnim situacijama učestanost nosioca je mnogo puta veća od učestanosti modulišućeg signala. Informacija koja se prenosi sada je sadržana u anvelopi (ovojnici) amplitudski modulisanog signala. Najvažniji parametar ove vrste modulacije jeste maksimalna vrijednost odnosno amplituda modulisanog signala.
 
[[SlikaDatoteka:AM spectrum.svg|Frekventni spektar AM signala|mini|desno|200p]]
 
Pretpostavimo bilo kakav oblik modulišućeg signala (dok je talasni oblik nosioca uglavnom [[sinusoida]] ili [[kosinusoida]]), tada će njegov spektar posle modulacije izgledati kao na slici.
Red 79:
 
== Reference ==
{{reflistizvori}}
 
[[Kategorija:Telekomunikacije]]