Samuilo – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 94.250.49.131 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Addbot
→‎Propast Samuilovog carstva: link na Bitku na Belasici + sitno
Red 57:
Samuilo se nakon toga proglasio carem pozivajući se na titulu [[Simeon I|Simeona I]], uzdigao je Ohridsku arhiepiskopiju na rang patrijarhije, a svoju prijestolnicu iz [[Mala Prespa|Male Prespe]] premjestio u [[Ohrid]]. U pohodu na Duklju zarobio je Jovana Vladimira, ali ga je vrlo brzo vratio na dukljanski tron kao muža svoje kćeri Kosare i svog zeta. Osujetio je bizantski pokušaj da ga zaustave i porazio njihovu vojsku kod [[Solun]]a [[996]]., nakon toga se osmjelio i prodro do [[Korint]]a i [[Peloponez]]a [[997]].
== Propast Samuilovog carstva ==
Samuilo je [[1001]]. godine pokrenio veliku ofanzivu na Bizant]] - krenuvši prema srcu carstva [[Jedrene|Adrianopolisu]] i [[Istanbul|KonstatinopolisuKonstantinopolisu]], ali je ovaj put poražen [[1004]]., mada su njegove trupe preko [[Plovdiv|Filipopolisa]] stigle do Adrianopolisa. Nakon toga je bizantska vojska zauzela gotovo polovicu njegove države.
 
Konačni slom Samuilo je doživio na planini [[Belasica|Belasici]], blizu [[Strumica|Strumice]], [[1014]]. godine u kojoj je bizantska vojska, pod komandom cara [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilija II]] do nogu [[Bitka na Belasici|potukla Samuilove trupe]], on se uspio izvući i skloniti u [[Prilep]]. Nakon bitke uslijedila je surova odmazda nad zarobljenicima, po legendi njegovih 14.000 vojnika je po carevoj naredbi osljepljeno, dok je svakom stotom (ili hiljaditom) ostavljeno po jedno oko da bude vodič slijepih. Zbog te surovosti car Bazilije II. je dobio nadimak Bugaroubojica. Kada je Samuilo vidio svoju osljepljenu vojsku u okovima umro je na mjestu od srčane kapi. Ubrzo nakon Samuilove smrti njegova država je propala radi dinastičkih trvenja između njegovih nasljednika.
 
Samuilo je poznat i po nadgrobnoj ploči koju je podigao svojim roditeljima (Samuilov natpis iz 992/3. godine u selu German), koji spada u jedan od najstarijih sačuvanih slavenskih natpisa.<ref name"rastko">[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/2_6_l.html Vladimir Ćorović: Država maćedonskih Slovena], Portal Rastko (pristupljeno 5. novembar 2011.)</ref>
 
bl/istorija/corovic/istorija/2_6_l.html Vladimir Ćorović: Država maćedonskih Slovena, Portal Rastko (pistupljeno 5. novembar 2011.)
 
</ref>
 
[[Datoteka:Sarkofazite na Samuil, Gavril Radomir i Ivan Vladislav.jpg|thumb|levo|300px|Grobovi Samuila, Gabrijela Radomira i Ivana Vladislava u crkvi sv. Ahilej na Maloj Prespi]]
Grčki profesor Nikolaos Moutsopoulos je 1965 na otoku sv. Ahilej na Maloj Prespi, u crkvi koju je dao podići sam Samuil pronašao njegov grob, kao i grob njegova sina Gabrijela Radomira i nećaka Ivana Vladislava. <ref>{{cite news |title= Prof. Kazimir Popkonstantinov: The offer for exchange of Samuel's remains is a provocation from Greece
|date = 15. 02. 2007. |publisher="Focus" Agency |language=Bulgarian |url=http://www.focus-news.net/index.php?id=n647796&chain=1 |accessdate = 28. 04. 2007. }}</ref>
 
== Makedonsko ili bugarsko carstvo? ==