Umjetno jezero – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
dopuna sa hr uz doradu |
||
Red 1:
[[Datoteka:Lake Nasser Vista.jpg|300px|desno|mini|[[Naserovo jezero]] u [[Egipat|Egiptu]]]]
[[Datoteka:Taiwan JungHua Dam.JPG|300px|desno|mini|Umjetno jezero Jhonghua na rijeci Dahan ([[Tajvan]])]]
[[Datoteka:Brana_HE_Peruca.jpg|300px|desno|mini|Brana i umjetno jezero [[HE Peruća]].]]
[[Datoteka:Lakevyrnwysummer.jpg|300px|desno|mini|Umjetno jezero Vyrnwy. Brana zatvara dolinu Vyrnwy i bila je prva velika kamena brana sagrađena u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]]]
[[Datoteka:Stocks Reservoir.jpg|300px|desno|mini|Umjetno jezero Stocks (Lancashire, [[Velika Britanija]])]]
'''Umjetno jezero''', '''v(j)eštačko jezero''' ili '''zagat''' je tip [[Jezero|jezera]] nastalog djelovanjem čovjeka. Rezervoar ([[francuski jezik|francuski]]: ''réservoir'')<ref> [http://www.etymonline.com/index.php?term=reservoir] "Online Etymology Dictionary – Reservoir"</ref> je umjetno jezero stvoreno potapanjem područja iza [[brana|brane]]. Neka od najvećih svjetskih jezera čine rezervoari. Umjetna jezera također mogu biti namjerno napravljena iskopavanjem ili potapanjem otvorenih [[rudarstvo|rudnika]].
Za gradnju brana [[geodet]]i moraju pronaći riječne doline koje su duboke i uske; bočne strane doline tada mogu imati ulogu prirodnih zidova. Najbolje mjesto za gradnju brane mora se odrediti. Ako je potrebno, ljudi i/ili povijesna nalazišta moraju biti premještena, npr. hramovi [[Abu Simbel]]a koji su preseljeni prije gradnje [[Asuanska brana|Asuanske brane]] koja je stvorila [[Naserovo jezero]].
== Historija ==
* [[ribnjak]]e▼
Ovakva jezera gradila su se još u [[Historija|prošlosti]], preciznije oko [[1300. pne.]] u dolini rijeke [[Oront]] u [[Sirija|Siriji]]: pregrađen je tok na površini od oko 50 [[km²]] i ta akumulacija nazvana je „Homs“. Slični projekti pravljeni su u [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Historija Irana|Iranu]] i [[Historija Indije|Indiji]].
== Vodoprivredni sustavi za hidroelektrane ==
Način gradnje [[hidroelektrana|hidroelektrane]] ovisi o prirodnim uvjetima. Hidroelektrane se razlikuju od ostalih vrsta [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektrana]] jer se proizvodnja [[električna energija|električne energije]] ne može slobodno planirati, dosta ovise o prirodnim čimbenicima. Ako se želi graditi umjetno jezero velikog obujma, kao dio neke hidroelektrane ili vodoprivrednog sustava, to se ne može učiniti na onom mjestu gdje za to nema prirodnih uvjeta.
Kad je započelo iskorištavanje energije vodotoka za proizvodnju električne energije prije 100-tinjak godina, gradile su se hidroelektrane na povoljnom dijelu vodotoka, nastojeći pronaći optimalno rješenje za tu hidroelektranu, bez energetskog iskorištenja ostalih djelova vodotoka i potrebe drugih korisnika voda ([[navodnjavanje]], vodoopskrba i slično). Kasnije je , međutim, shvaćeno da se hidroelektrane moraju uklopiti u vodoprivredni sustav, što znači da se mora proučiti upotreba voda na cijeloj duljini vodotoka i tražiti optimalno rješenje za [[Energetika|energetiku]] i druge privredne grane ([[poljoprivreda]], [[industrija]], vodoopskrba, [[turizam]]), za zaštitu od [[poplava]] i za [[Zaštita okoliša|zaštitu okoliša]].
Smatra se da nema racionalnog iskorištavanja vode i zaštite od nje, ako se ne grade hidroelektrane, jer proizvodnja električne energije čini svaki zahvat na vodotoku ekonomski isplatljivim. Način iskorištavanja umjetnog jezera ovisi o potrebama svih korisnika voda, a ublaženje velikih [[titranje|oscilacija]] protoka pri vršnom radu hidroelektrana, postiže se kompenzacijskim bazenima i korištenjem posljednje hidroelektrane na vodotoku kao temeljne elektrane. <ref> Grad.hr: "Preljevi", [http://www.grad.hr/nastava/hidrotehnika/gf/hidrotehnicke_gradevine/nastavni_materijali/Dio2/preljevi_temisp_zapzat.pdf] 2011.</ref>
=== Injekcione zavjese ===
Zavjesa se sastoji od dubokih injekcija ispod temelja brane i njenih bokova, ubrizganih s ciljem da se spriječi procjeđivanje i odlazak vode iz umjetnog jezera. Zavjesa se obično produžuje do nepropusnih slojeva, ukoliko se ovi nalaze na dohvatnoj dubini, ali može biti i lebdeća, kao što je na [[Brana Peruća|brani Peruća]]. Dubina zavjese redovno ne prelazi visinu [[brana|brane]], ali u propustljivim terenskim uvjetima može dostići i trostruku visinu brane. Dužina zavjese utvrđuje se prethodnim sondažnim bušenjem terena i ispitivanjem njegove propustljivosti.
Tereni u kojima gubitak vode po dužinskom metru bušotine ne prelazi 1 [[litar|l]]/([[sekunda|s]] x [[matar|m]]), na 10 [[Bar (jedinica)|bara]] [[tlak]]a vode, smatraju se praktično nepropusnim za vodu. Za brane visine manje od 30 metara, ovaj kriterij se ublažuje do 3 l/(s x m), na 10 bara tlaka vode. Potreban utrošak injekcione smjese utvrđuje se praktičnim injekcionim poljem na mjestu brane. Isto tako, utvrđuje se potreban razmak bušotina, koji se kreće od 2 do 5 metara. <ref> Gfos.hr: "Preljevi kod niskih brana", [http://www.gfos.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-diplomski/hidrotehnicke-gradjevine/6.2.PRELJEVI.pdf] 2011.</ref>
Injektiranje se danas izvodi pod tlakom do 60 bara, a on se za svaki slučaj mora utvrditi prema stvarnim uvjetima na terenu. Zavjesa može biti jednoredna, dvoredna ili troredna. Danas se teži da bude najviše dvoredna, kako bi se prije završili radovi. Za manje propusne stijene iznosi utrošak suhe tvari za injektiranje svega nekoliko kilograma, a za vrlo propusne, krečnjačke stijene penje se do nekoliko stotina kilograma. Na [[Brana Peruća|brani Peruća]] on iznosi 300 [[kilogram|kg]]/[[metar|m]].
Za injektiranje se upotrebljavaju čiste [[cement]]ne smjese, cement s [[Pijesak|pijeskom]], cement s [[Glina (tlo)|glinom]], s bentonitom, vodeno staklo i drugi kemijski spojevi, zavisno o stupnju naprslosti sredine i karakteru prslina. Bentonit i vodeno staklo spriječavaju da u vrlo šupljikavim stijenama smjesa nepotrebno odlazi u širinu, što bi poskupilo radove. Po položaju, injekcije mogu biti vertikalne ili kose, što ovisi o uslojenosti terena.
Zavjesa se može injektirati ili prije početka radova na iskopu temelja, što zahtijeva veliku dužinu jalova bušenja, ili nakon dovršenja radova na iskopu, ili pak nakon [[beton]]iranja najdonjih slojeva brane, kada se stvori potreban nadsloj, što spriječava odizanje pojedinih slojeva. Zavjesa se obično nalazi s uzvodne strane ispod temelja. Time se ujedno smanjuje [[uzgon]], što je za gravitacione brane veoma važno.
Nakon završetka izrade zavjese i betoniranja donjih dijelova brane, vrši se vezno injektiranje po cijeloj površini temelja, da bi se brana sa stijenom povezala u monolit; dubina ovih injekcija obično ne prelazi 2 do 5 metara. Injektiranje se sprovodi bilo iz kontrolnog hodnika ili s nizvodnog lica brane. Prema dosadašnjem iskustvu potrebno je na svakih 4 do 7 m<sup>2</sup> površine temelja jedna bušotina. Ove inekcije ujedno služe za poboljšanje kvalitete [[Stijena|stijena]] koja je miniranjem bila oštećena pri iskopu. Lučne [[brana|brane]] zahtijevaju injektiranje duž cijelog perimetra brane; normalno je potrebno da se obavi i konsolidacijsko injektiranje ispod cijele širine njihova temelja, da bi se poboljšao kvalitet i smanjile deformacije podloge. Dubina ovih injekcija iznosi najmanje polovinu širine temelja. <ref> Grad.hr: "Preljevi", [http://www.grad.hr/nastava/hidrotehnika/gf/hidrotehnicke_gradevine/nastavni_materijali/Dio2/preljevi_temisp_zapzat.pdf] 2011.</ref>
== Popis najvećih umjetnih jezera ==
[[Datoteka:volta lake.jpg|300px|desno|mini|Umjetno jezero Volta iz zraka (Gana)]]
[[Datoteka:Lake Kariba.jpg|300px|desno|mini|Umjetno jezero Kariba iz zraka (Zimbabve / Zambija)]]
[[Jezero Volta]] u zapadnoj [[Afrika|Africi]] pokriva oko 8500 [[km²]]. Jezero Mead najveće je sjevernoameričko umjetno jezero, koje je stvoreno [[Hooverova brana|Hooverovom branom]], a građeno je od [[1931.]] do [[1935.]] godine u vrijeme predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Franklina D. Roosevelta]]. Lokka je najveće sjevernoeuropsko umjetno jezero veličine 417 km<sup><small>2</sup></small>. [[Umjetno jezero Samara]] ili Kujbiševsko umjetno jezero ([[Ruski jezik|ruski]]: Куйбышевское водохранилище́) s površinom 6450 km² (volumena 57,3 [[km³]]) najveće je [[Europa|europsko]] umjetno jezero i treće u svijetu, stvoreno branom [[Hidroelektrane|hidrocentrale]] [[Hidroelektrana Žiguli|Žiguli]], građenom od [[1950.]] do [[1957.]] godine.
=== Najveća umjetna jezera prema površini ===
Deset najvećih umjetnih jezera prema [[površina|površini]] u svijetu su:
:1) [[Volta (jezero)|umjetno jezero Volta]] (8 482 km<sup>2</sup>, [[Gana]]) <ref> [http://www.ilec.or.jp/database/afr/afr-16.html] "International Lake Environment Committee – Volta Lake"</ref>
:2) umjetno jezero Smallwood – [[Hidroelektrana Churchill Falls|HE Churchill Falls]] (6 527 km<sup>2</sup>, [[Kanada]]) <ref> [http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007465] "The Canadian Encyclopaedia – Smallwood Reservoir"</ref>
:3) [[umjetno jezero Samara]] (6 450 km<sup>2</sup>, [[Rusija]]) <ref> [http://www.ilec.or.jp/database/eur/deur54.html] "International Lake Environment Committee – Reservoir Kuybyshev"</ref>
:4) [[umjetno jezero Kariba]] (5 580 km<sup>2</sup>, [[Zimbabve]] / [[Zambija]]) <ref> [http://www.ilec.or.jp/database/afr/dafr04.html] "International Lake Environment Committee – Lake Kariba"</ref>
:5) umjetno jezero Bukhtarma (5 490 km<sup>2</sup>, [[Kazahstan]])
:6) umjetno jezero Bratsk (5 426 km<sup>2</sup>, Rusija)
:7) umjetno jezero Nasser – [[Asuanska brana]] (5 248 km<sup>2</sup>, [[Egipat]] / [[Sudan]])
:8) [[Ribinsko umjetno jezero]] (4 580 km<sup>2</sup>, Rusija)
:9) umjetno jezero Caniapiscau (4 318 km<sup>2</sup>, Kanada)
:10) umjetno jezero Guri – [[Hidroelektrana Guri|HE Guri]] (4 250 km<sup>2</sup>, [[Venezuela]])
=== Najveća umjetna jezera prema obujmu ===
Devet najvećih umjetnih jezera prema [[obujam|obujmu]] u svijetu su:
:1) [[Umjetno jezero Kariba|Kariba]] (180 km³, Zimbabve i Zambija)
:2) Bratsk (169 km³, Rusija)
:3) [[Naserovo jezero|Naser]] – [[Asuanska brana]] (157 km³, Egipat i Sudan)
:4) [[Volta (jezero)|Volta]] (148 km³, Gana)
:5) Manicouagan (142 km³, Kanada)
:6) Guri – [[Hidroelektrana Guri|HE Guri]] 135 km³, Venecuela)
:7) Williston (74 km³, Kanada)
:8) Krasnojarsk – [[Hidroelektrana Krasnojarsk|HE Krasnojarsk]] (73 km³, Rusija)
:9) Zeja (68 km³, Rusija)
=== Najveća umjetna jezera na prostoru bivše SFRJ ===
[[Datoteka:Gol 10.jpg|300px|desno|mini|[[Đerdapsko jezero]] najveće je umjetno jezero na prostoru bivše [[SFRJ]]]]
Najveća umjetna jezera u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su [[Perućko jezero]] i [[Kruščica (jezero)|Kruščica]], u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] [[Pivsko jezero]] i [[Slano jezero (Crna Gora)|Slano jezero]], a u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] [[Buško blato]] i [[Bilećko jezero]]. U [[Srbija|Srbiji]] najveći zagat je [[Đerdapsko jezero]], a slijede [[Zvorničko jezero|Zvorničko]], [[Perućac]] i [[Zlatarsko jezero]].
== Veze ==
* [[Jezero]]
* [[Ribnjak]]
==
{{izvori}}
== Literatura ==
* Dukić, D. i Gavrilović Lj. (2006): ''Hidrologija'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstav, Beograd.
* Mastilo, Natalija (2005): ''Rečnik savremene srpske geografske terminologije'', Geografski fakultet, Beograd
{{Tipovi jezera}}
▲{{Commonscat|Reservoirs}}
[[Kategorija:
[[Kategorija:Tipovi jezera]]
| |||