Arsenik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 110 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q871 (translate me)
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 15:
|-
| Pripadnost skupu
| [[metaloidi|metaloidametaloid]]a
|-
| grupa, perioda
| [[15. grupa hemijskih elemenata|VA]], [[elementi 4. perioda hemijskih elemenataperiode|4]],
|-
| [[gustina]], [[tvrdoćamosova po Mosovoj skaliskala|tvrdoća]]
| 5727 [[kilogram krozpo metarmetru kubnikubnom|kg/m<sup>3</sup>]], 3,5
|-
| [[Boja]]
Red 57:
! colspan="2" align="center" bgcolor="#cccc99" | <font color="black">'''fizičke osobine'''</font>
|-
| [[agregatna stanja|agregatno stanje]]
| čvrsto
|-
| [[talište|temperatura topljenja]]
| 1090 [[Kelvin|K]]<br />(817 [[stepen celzijusacelzijus|°C]])
|-
| [[vrelište|temperatura ključanja]]
| 887 K<br />(614&nbsp;°C)
|-
| [[molarni volumen|molska zapremina]]
| 12,95×10<sup>-3</sup> m<sup>3</sup>/[[mol (jedinica)|mol]]
|-
Red 75:
| 369,9 kJ/mol
|-
| [[napon pare|pritisak zasićene pare]]
| bez podataka
|-
Red 92:
| 3,45×10<sup>6</sup> [[Simens|S]]/m
|-
| [[toplinska vodljivost|toplotna provodljivost]]
| 50 [[vat kroz metar-kelvin|W/(m*K)]]
|-
Red 119:
! [[izotop]]
! zast.
! [[vreme polu raspadapoluraspada|v.p.r.]]
! [[način raspadaradioaktivnost|n.r.]]
! [[energija raspada|e.r.]] [[megaelektronovolt|MeV]]
! [[proizvod raspada|p.r.]]
|-
| <sup>73</sup>As
| [[veštački radioaktivanradioaktivni izotopizotopi|(veš.)]]
| 80,3 [[dan]]a
| [[zarobljavanje elektrona|z.e.]]
Red 132:
|-
| <sup>74</sup>As
| [[veštački radioaktivanradioaktivni izotopizotopi|(veš.)]]
| 17,8 [[dan]]a
| [[raspad beta plusraspad|β]]<sup>+</sup>
| &nbsp;
| <sup>74</sup>[[germanijum|Ge]]
Red 150:
|}
 
'''Arsen''' ili '''arsenik''' ('''As''', [[latinski jezik|latinski]] - ''arsenium'') je metaloid [[15. grupa hemijskih elemenata|VA]], grupe. Ima četri [[izotop]]a: 73, 74, 75 i 76, od kojih je postojan samo 75.
 
Zastupljen je u [[Zemljazemlja (planet)|zemljinoj]] kori u količini od 2,5 ppm (eng. parts per million) u obliku nekoliko [[mineralminerali|minerala]]a od kojih je najrasprostranjeniji arsenopirit koji se često nalazi i u ležištima [[pirit]]a.
 
Njegova jedinjenja su bila poznata još u antičko doba. U čistom obliku prvi ga je izdvoio alhemičar Albert Veliki u XII-om veku, mada na to otkriće pretenduju i stariji [[Arapi|arapski]] alhemičari i [[narodna Republika Kina|kineski]] narodni lekari.
 
Sigurno najpoznatije jedinjenje arsena je vrlo toksičan As<sub>2</sub>O<sub>3</sub>.
Red 163:
 
Arsen poseduje dve altotropske modifikacije: prva modifikacija- alfa je krh metal, koji burno reaguje sa [[voda|vodom]]. Druga modifikacija- beta je zlatne boje, mnogo manje reaktivna od alfa modifikacije.
Čist arsen se dodaje nekim legurama [[čelik]]a, a i se dodaje [[silicijumsilicij]]uumu u električnoj industriji.
 
[[Kategorija:Metaloidi]]