Razlike između izmjena na stranici "Neogotika"

Obrisano 14 bajtova ,  prije 6 godina
nema sažetka uređivanja
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
Ukratko rečeno - ''Neogotika'' je ponovno koristila [[gotika|gotičke]] elemente kod gradnje i opremanja potpuno novih objekata, a reflektirala se i na sve druge grane umjetnosti.
==Historija i karakteristike==
''Neogotika'' se kao moda pojavila prvo u [[Engleska|Engleskoj]], kad je [[političar]] i [[pisac]] Horace Walpole preuredio svoju kuću - ''Strawberry Hill'' na periferiji [[London]]a, u stilu gotičkog [[palata|dvorca]] još krajem [[18. vijek]]a,. njegovNjegov primjer slijedio je [[arhitekt]] - [[James Wyatt]] koji je podigao [[manastir|samostan]] ''Fonthill Abbey'' u [[Wiltshire]]u, u istom duhu na početku [[19. vijek]]a. <ref name=brit/> Ta moda, koja se ispočetka širila na manje objekte, postala je opće prihvaćena, pa je na taj način podignuta i najpoznatija i najveća građevina - [[Westminsterska palača]] u [[London]]u, za sjedište britanskog parlament]]a [[1840]]., koju su projektirali [[Charles Barry]] i [[Augustus Pugin]]. <ref name=brit/>
 
Neogotička moda proširila se i po [[nemačka|njemačkim]] zemljama, koje su gotiku ponovno otkrile, kao svoj nacionalni stil, [[Skandinavija|Skandinaviji]], zemljama [[Benelux]]a i [[Francuska|Francuskoj]], za koju je osobito bio zaslužan [[Eugène Viollet-le-Duc]], veliki [[Konzervacija-restauracija|restaurator]] starih objekata. <ref name=brit/>
[[Datoteka:Zupna crkva.jpg|thumb|240px|left|<center>[[Osječka konkatedrala|Osječka katedrala]]]]
Interes za [[Gotika|gotiku]], po [[Britanski otoci|britanskom otočju]] potakli su pisci [[Romantizam|romantizma]], osobito [[Walter Scott]], koji je obnovio interes za [[srednji vijek]] i probudio nostalgiju za vlastitom boljom prošlošću. Veliki uticaj izvršio je i [[John Ruskin]], [[profesor]] [[historija umjetnosti|historije umjetnosti]] na [[Univerzitet u Oksfordu|Oxfordu]], velikveliki autoritet za [[Estetika|estetiku]] [[Viktorijansko doba|viktorijanske]] [[Engleska|Engleske]]. <ref name=brit/> U to vrijeme [[Francuzi]], [[Nemci|Nijemci]] i [[Englezi]] su se sporili čiji je [[gotika]] stil, i gdje je nastala?, tad- tada su Englezi gotiku zvali - '''Rano engleski stil''' (Early English).
 
U slikarstvu se ''neogotika'' ogledala u pojavi pokreta [[Prerafaeliti|Prerafaelita]], koji su svoju tematiku crpli iz srednjovjekovnih legendi i književnih djela onog vremena. <ref name=art>{{cite web
| url =http://www.art-directory.info/design/historicism/index.shtml
| title =''Historicism''
| publisher=Art directory
}}</ref> i obnovi interesa sa [[Vitraj|vitraže]]
Po njemačkim zemljama se obnova interesa za gotiku poklopila sa dovršenjem [[Kölnska katedrala|Kölnske katedrale]], čija je izgradnja započela još [[1248]]., ali je ostala nedovršena, pa su radovi na dogradnji njenih tornjeva obnovljeni [[1842]]. - [[1880]]. Nakon togtoga, izgrađeno je puno građevina u tomistom stilu.
Po [[Austro-Ugarska|austrougarskim zemljama]] se neogotika počela širiti nakon izgradnje [[beč]]ke [[Ringstrasse]] <ref name=lex>{{cite web
|url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.r/r681660.htm
| publisher=Encyclopedia of Austria
}}</ref>
, na kojemkojoj je u tom stilu izgrađen [[Rathaus, Beč|Rathaus]] ([[1872]]. - [[1883]]. - [[Friedrich von Schmidt]]), pa nakon njega [[Votivkirche]] ([[1879]]. - [[Heinrich von Ferstel]]). Pored Beča, neogotičke [[katedrala|katedrale]] građene su i u [[Linz]]u ([[1862]]. - [[1924]].), [[Ulm]]au, [[Regensburg]]u, [[Prag]]u i brojnim drugim gradovima. Jedan od najimpresivnijih objekata u tom stilu je ''Palača [[parlament]]a'' u [[Budimpešta|Budimpešti]], izgrađena od [[1885]]. do [[1904]].
 
Interes za neogotiku u [[Italija|Italiji]] i zemljama [[Pirineji|Pirinejskog poluotoka]] svodio se uglavnom na restauraciju i dovršenje starijih gotičkih građevina, kao što je to bila obnova fasade [[Firentinska katedrala|Firentinske katedrale]] - [[1864]]., sve do [[Antoni Gaudi|Antonia Gaudia]] i izgradnje njegove [[Sagrada Família|Sagrade Famílie]], koju je počeo graditi [[1882]]. u duhu neogotike.
==Neogotika po južnoslavenskim zemljama==
Neogotika se uglavnom proširila jedino po [[Hrvatska|Hrvatskoj]],. prviPrvi objekt u tom stilu bio je obnovljeni [[Dvorac Trakošćan]] [[1850]].-[[1860]]. Nakon togtoga je [[episkopos|biskup]] [[Josip Juraj Štrosmajer]] naručio kod bečkog eksperta za neogotiku [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]] izgradnju [[Đakovačka katedrala|Đakovačke katedrale]] ([[1866]]. - [[1882]].), a zatim i obnovu [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačke katedrale]], koju je između [[1880]]. - [[1906]]. kao potpuno novi objekt podigao [[Hermann Bollé]],. uU istom stilu podignuta je i [[Osječka konkatedrala]] ([[1894]]. - [[1900]].).
 
Pri kraju tog vala podignuta je i [[Katedrala Srca Isusova]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] ([[1884]]. -[[1889]].), ali ne kao čisto neogotička, već kao mješavina neogotike i [[neoromanika|neoromanike]].
==Pogledajte i ove stranice==
* [[Gotička arhitektura]]
Anonimni korisnik