Wikipedija

Danilo I Petrović Njegoš – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nije prvi nego drugi! Prvi je vladao u 17. i 18. vijeku! Knjaz je u 19. vijeku!
Uklanjanje svog sadržaja stranice
Red 1:
{{Monarh
| ime = Danilo II Petrović Njegoš<br>Данило I Петровић Његош
| slika = [[Datoteka:Danilo Petrović Njegoš.jpg|235px]]
| opis =
| titula = [[Datoteka:Flag of the Principality of Montenegro.svg|22px|border]] [[Kraljevina Crna Gora|Crnogorski knez]]
| vladavina = [[31. 10.|31. listopada]] [[1830|1830.]] - [[10. 10.|10. listopada]] [[1851|1851.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Petar II Petrović Njegoš|Petar II. Petrović Njegoš]]
| nasljednik = [[Nikola I. Petrović Njegoš]]
| regent =
| titula1 =
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga =
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca =
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)|Petrović Njegoš]]
| vladarska himna =
| otac = Stiepo Petrović Njegoš
| majka = Anđelika Radamović
| datum rođenja = [[25. 5.|25. svibnja]] [[1826|1826.]]
| mjesto rođenja = [[Njeguši]], [[Crna Gora]]
| datum smrti = [[13. 8.|13. kolovoza]] [[1860|1860.]]
| mjesto smrti = [[Kotor]], [[Crna Gora]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[Pravoslavlje|Pravoslavac]]
}}
'''[[Datoteka:Flags, about 1800.gif|thumb|[[Krstaš-barjak]]: [[Crnogorske zastave|Zasatava]] [[Kneževina Crna Gora|Kneževine Crne Gore]] za doba Danila I. Petrovića]]'''
'''Danilo I. Petrović''' ([[ćirilica]] '''Данило I Петровић Његош''', [[Njeguši]] [[6. 6.|6. lipnja]] [[1826|1826.]] - [[Kotor]] [[13. 8.|13. kolovoza]] [[1860|1860.]]) [[crnogorci|crnogorski]] [[knez]] (''orig.'' [[knez|knjaz]]) [[šef države|državni poglavar]] [[Kneževina Crna Gora|Kneževine Crne Gore]].
 
==Opće karakteristike==
''Danilo II'' je sin'' Stanka Stijepova Petrovića'' i brat[[vojvoda|velikog vojvode]] [[Mirko Petrović|Mirka Petrovića]] (oca crnogorskog [[kralj]]a [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikole I. Petrovića]]). [[Crnogorci]] su ''Danila I''. zvali i ''Danilo Stankov'' ili nadimkom ''Zeko''. Bio je oniža rasta, s prodornim zelenim očima koje su ulijevale strah. Imao je viziju obnove [[Crnojevići|starocrnogorske države Crnojevića]] u povijesnim granicama i stvaranja suvremene, na [[pravo|pravnom sustavu]] utemeljene crnogorske države. U krvi i bez trunke milosti se obračunao s plemenskim separatizmima u [[Bjelopavlići]]ma i [[Kuči]]ma koje su inspirirale proturski orijentirane vođe [[Crnogorci|Crnogoraca]].
 
==Dolazak na vlast==
''[[Crnogorski Senat]]'' je ''Danila'', slijedeći oporuku [[Petar II Petrović Njegoš|Petra II. Petrovića Njegoša]] [[1. 1.|1. siječnja]] [[1852|1852.]] proglasio [[šef države|vladarem]]. Također, odlukom ''Senata'' [[1. 3.|1. ožujka]] [[1852|1852.]] ''Crna Gora''postaje [[knez|nasljedna kneževinasa knezom na čelu]], čime obavljena razdioba [[država|držvne]] i [[hrišćanska crkva|crkvena]] vlasti koju su od [[1696|1696.]] objedinjavali [[Petrovići (crnogorska dinastija)|vladari, ujedno crkveni poglavari autokefalne Crkve iz dinastije Petrovića]].
 
==Pohara Bjelopavlića==
Godine [[1854|1854.]] dio plemena ''Bjelopavlića'' se odmetnuo od crnogorskih vlasti, navodno iz razloga što su se [[perjanici]] nemoralno ponijeli prema nekim ženama u ''Bjelopavlićima''. ''Danilo I.'' nije uvažio njihove prosvjede, te je dio ''Bjelopavlića'' imao namjeru zauzeti vojno skladište kod [[Manastir Ostrog|Manastira Ostroga]]. ''Danilo I.'' je [[1. 7.|1. srpnja]] [[1854|1854.]] sa oko 5.000 za Crnogorca spustio u Bjelopavlićku ravnicu. Oko 20 plemenskih vođa ''Bjelopavlića'' pobjegli su [[Paša|turskom paši]] u [[Skadar]].'' Danilo I.'' zapovijedio je oduzimanje stoke i novčane kazne za ''Bjelopavlić''e.
 
==Pokolj Kuča==
Pokolj [[Kuči|Kuča]], u dva navrata, zbio se lipnja i srpnja [[1855|1855.]], nakon što su neke plemenske vođe objavile pokornost turskom paši u [[Skadar|Skadru]].
 
{{glavni|Pohara Kuča}}
 
==Danilov zakonik==
{{glavni|Zakonik Danila I, kneza i gospodara slobodne Crne Gore i Brda}}
Godine [[1855|1855.]] donijet je ''[[Zakonik Danila I, kneza i gospodara slobodne Crne Gore i Brda]]'', također poznat i pod nazivom ''Danilov zakonik'', kojim je udaren snažan temelj pravnoj državi. ''Danilov zakonik'' (koji ima karakteristike [[ustav]]a), u svojih 95 članaka, definira različite grane prava: ustavno, krivično, građansko, međunarodno, procesno i obligaciono. Njime se garantuje svakom ''Crnogorcu'' jednakost, čast, imovina, život i sloboda. Članak 16 definira najtežu kaznu u Crnoj Gori - izdaju domovine koja se sankcionira smrtnom kaznom. Do [[1870|1870.]] ''Danilov zakonik'' je bio u punoj primjeni, a od tada je 40 njegovih članaka ostalo na snazi.
 
==Obnova Ivanbegovine==
''Danilo I.'' je, po dolasku na vlast, izradio plan obnove [[Crnojevići|Crnojevića]] države, s teritorijalnim proširenjem i potpunim međunarodno-pravnim priznanjem crnogorske neovisnosti. Svoj plan je nazvao ''Obnova Ivanbegovine'' (''Ivanbeg'', popularni naziv u crnogorskom pučanstvu za vladara [[Ivan Crnojević|Ivana Crnojevića]] iz [[15. vijek|15. stoljeća]]).
 
Godine [[1856|1856.]] uputio je ''Danilo I.'' memorandum velikim silama tijekom kongresa u [[Pariz|Parizu]] u kojem je zahtijevao:
* ''priznanje neovisnosti Crne Gore;''
* ''proširenje granica Crne Gore na djelove teritorija ist.Hercegovine i [[Albanija|Albanije]];''
* ''verificiranja granica s [[Otomansko Carstvo|Osmanlijskim Carstvom]];''
* ''ustupanje Crnoj Gori grada [[Bar|Bara]]''
 
Premda su njegovi zahtjevi odbijeni, ostvario je ''Danilo I''. blisku suradnju s Francuskom. Naredne, [[1857|1857.]] je bio u posjetu [[Napoleon III|Napoleonu III.]] sve više napuštajući tradicionalni oslonac na [[Rusko Carstvo]].
 
==Članak za "The Times"==
[[Datoteka:Orde van Danilo Montenegro Grootkruis en ster.jpg|thumb|desno|250px|'''Orden Danila I.''']]
''Danilo I.'' prvi je, u sklopu svoje diplomatske akcije animiranja [[evropa|europske]] javnosti objavio u "The Times"-u [[30. 9.|30. rujna]] [[1856|1856.]] autorski članak u kojem je obrazložio ciljeve neovisne crnogorske države koji su oslonjeni na povijesnu zadaću ''Obnove Ivanbegovine'' (''cit.izvor.'' [[crnogorski jezik|crnogorski]]):
* ''"466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otima za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope".''
* ''"Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišcanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio medju svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost".''
* ''"Dok god Crna Gora bude ostala zatvorena u svoje sadašnje granice, njena sudbina biće ista kao što ju je pretrpjela u proteklih pet vjekova – to jest, neprekidna i krvava borba da povrati svoje prijašnje posjede. Crna Gora se ne odrice teritorija koje je posjedovala u već tako dalekom periodu, vec zahtijeva da joj se vrati zemlja za koju se borila u najkritičnijim vremenima, sa istim žarom kao i za svoju nezavisnost".''
* '''''Oslanjajući se na razloge koje sam upravo objasnio, uvjeren sam da ce velike evropske Sile željeti da zaštite slabe od jakih, da ce željeti da garantuju Crnogorcima integritet njihove teritorije, da će im garantovati ono što može da sačuva njihovu nacionalnost i njihova prava nepovrijeđenima.'''''<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/pismo_knjaza_danila_tajmsu.htm Članak Danila I. u "The Times" od 30. rujna 1856.g.]</ref>
 
==Reforma Crnogorske vojske==
{{glavni|Crnogorska vojska 1852.-1876.}}
 
Od [[1854|1854.]] Danilo I. je počeo reformirati ''Crnogorsku vojsku''.
 
==Odličje za neovisnost==
Danilo I. je '''Orden za nezavisnost Crne Gore''' ustanovio [[1853|1853.]] godine, u obliku osmokrake zvijezde sastavljene od sitnih kružića. Na zvijezdi je [[malteški križ]] a u njegovoj sredini je kružni crveni emajlirani medaljon s tekstom [[ćirilica|ćiriličnim]] tekstom ''Danil I. Knjaz Crnogorski'', kraci su spojeni s lovorovim vijencem.
 
{{glavni|Crnogorska odličja do 1921.}}
 
==Bitka na Grahovcu==
Nakon neuspješno okončnih pregovora s [[Otomansko Carstvo|Osmanlijama]] u [[Mostar|Mostaru]] oko razgraničenja u [[Hercegovina|Hercegovin]]i, turske postrojbe u jačini od 10.000 ljudi pod komandom [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkoga]] guvernera ''Ćani-paše'' su iz [[Trebinje|Trebinja]] pokrenute ka Crnoj Gori s ciljem da zauzmu mjesto Grahovo i Grahovac, dominantnu točku nad Grahovačkim poljem. U susret im je, po zapovijedi'' Danila I.'' [[12. 5.|12. svibnja]] [[1858|1858.]] krenulo 5.500 ''Crnogoraca''. U strahovitoj dvodnevnoj klanici poginulo je oko 4.000 Osmanlija i oko 2.000 ''Crnogoraca''. Nakon toga, ''Porta'' je morala prihvatiti zahtjev Danila I. o međunarodnom verificiranju granica. Neovisnoj crnogorskoj državi pripojeni je dio povijesnog teritorija ''Ivanbegovine'' (Grahovski kraj, Rudine, Župa Nikšićka, Gornje Lipovo, dio [[Vasojevići|Vasojevića]], [[Drobnjaci|Drobnjaka]] i [[Kuči|Kuča]]), ukupno oko 1.500 km2.
 
==Atentat==
Na kneza ''Danila I.'' je [[1. 8.|1. kolovoza]] [[1860|1860.]] u [[Kotor]]u (tada u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]) izvršen [[atentat]] od čijih je posljedica umro. Ubojica ''Danila I.'' je bio [[Crnogorci|Crnogorac]] [[Todor Kadić]], politički emigrant iz plemena Bjelopavlići. ''Kadić'' je uhićen i ubijen.
 
==Obitelj==
Danilo I. se [[1855|1855.]] oženio Darinkom Kvekić, [[Srbi|Srpkinjom]] iz [[Trst|Trsta]]. Imali su kći Olgu. Na prijestolu Crne Gore ga je nasljedio sinovac [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola I. Petrović]].
 
== Vanjske veze ==
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/knjaz_danilo.htm Akademik Branko Pavićević o vladavini kneza Danila I. Petrovića]
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/zakonik_slobodne_cg_i_brdah.htm Danilov zakonik]
 
==Izvori==
[[Kategorija:Problemi]]
{{izvori|2}}
{{Crnogorski vladari}}
 
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Petar II Petrović Njegoš|Petar II. Petrović Njegoš]]
|gl_članak_funkcija = [[Popis crnogorskih vladara]]
|nasljednik= [[Nikola I. Petrović Njegoš]]}}
 
[[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696.-1918.)]]
[[Kategorija:Državnici]]
[[Kategorija:Crnogorski vladari]]
[[Kategorija:Žrtve atentata]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Danilo_I_Petrović_Njegoš