Paris – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje svog sadržaja stranice
revert vandalism
Red 1:
{{otheruses}}
[[Image:Paris crater Louvre K6.jpg|thumb|Paris drži koplje, detalj, [[4. stoljeće p.n.e.]]]]
 
'''Paris''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Πάρις''', ''Páris'') jedan je od brojnih sinova [[troja]]nskog kralja [[Prijam]]a. Također poznat pod imenom [[Aleksandar]]. Njegova otmica [[Helena (mitologija)|Helene]], žene [[sparta|spartskog]] kralja [[Menelaj]]a, dovela je do [[Trojanski rat|Trojanskog rata]].
 
 
==[[Etimologija]]==
 
Parisovo grčko [[ime]] (''paris'' = torba) povezuje se s putničkom torbom u kojoj ga je Agelaj vratio kući, a potom ga odlučio odgojiti kao svoga sina.
 
==Mitologija==
 
===Rođenje i djetinjstvo===
 
Parisov otac, kralj [[Prijam]], imao je sa ženom [[Hekaba|Hekabom]] sina [[Hektor]]a. Kad se približavalo vrijeme da im se rodi drugo dijete, Hekaba je jedne noći u snu vidjela strašnu utvaru: pričinilo joj se da rađa baklju koja ognjem pustoši čitavu Troju i u pepeo je spaljuje. Prestrašena, ispripovjedi to svom mužu Prijamu. On pozove svog sina iz prvog braka, po imenu Ezaka, koji je bio gatar i poznavao je vještinu tumačenja snova. Ezak objasni da će njegova maćeha roditi sina koji će biti propast svome gradu. Stoga im preporuči da to dijete odlože u gori. Kraljica doista rodi sina i ljubav prema domovini nadvlada njezine majčinske osjećaje. Premda je [[Apolon]]ova svećenica Herofila nagovarala roditelje da ubiju svoje dijete, oni to nisu mogli učiniti. Ona dopusti svome mužu Prijamu da novorođenče preda slugi da ga ubije.
 
Sluga Agelaj sažalio se i odnio ga u goru Idu nadajući se da će tamo skončati. No, dijete je dojila [[medvjed]]ica i preživjelo je. Agelaj se vratio i odlučio ga odgojiti kao svoga sina te ga je ponio u putničkoj torbi kući. Kralju Prijamu kao dokaz djetetove smrti pokazao je [[pas|pseći]] jezik.
 
Paris je u gori Idi odrastao. Kao dječak bio je vrlo lijep i pametan. Kad je bio dijete, uspio je svladati kradljivce stoke i vratiti krdo, a tako je i postao obranom svih pastira protiv razbojnika, stoga su ga pastiri prozvali '''Aleksandar''', sto znači "branitelj ljudi".
 
===Parisov sud===
 
[[Image:Rubens - Judgement of Paris.jpg|thumb|[[Peter Paul Rubens]]: Parisov sud<small>, [[1636.]]</small>]]
 
Paris je iskušavao Agelajeve [[bik]]ove u borbi. Jedan je stalno pobjeđivao te je Paris održavao natjecanja s bikovima ostalih pastirima i nudio svoje bikove kao nagradu. Njegov je bik uvijek pobijedio. Na posljetku je Paris ponudio [[zlato|zlatnu]] krunu onome tko pobijedi njegova prvaka. [[Ares]] se odazvao i pretvorio se u bika te lako pobijedio. Paris je dao krunu Aresu bez oklijevanja - bio je iskren u svojoj prosudbi, a to je utjecalo na [[olimp]]ske bogove koji su tražili Parisa da presudi u svađi između [[Atena (mitologija)|Atene]], [[Hera|Here]] i [[Afrodita|Afrodite]].
 
[[Image:Lucas Cranach d. Ä. 068.jpg|thumb|left|[[Lucas Cranach]]: Parisov sud<small>, [[1528.]]</small>]]
 
[[Zeus]] je održao slavlje u čast braka [[Pelej]]a i [[Tetida|Tetide]]. No, [[Erida]], božica razdora, bila je bijesna jer nije bila pozvana. Ljuito je stigla na proslavu i bacila [[zlato|zlatnu]] [[jabuka|jabuku]] na stol (otud izraz "'''jabuka razdora"''') na kojoj bješe natpis καλλίστῃ = najljepšoj ([[dativ]] [[jednina|jednine]] od [[grčki jezik|grč.]] καλος = najljepša).
 
Tri su božice htjele jabuku - [[Atena (mitologija)|Atena]], [[Hera]] i [[Afrodita]]. Tražile su [[Zeus]]a da prosudi koja je najljepša, a on je, želeći se ne miješati, pozvao Parisa.
 
Prema tradiciji, [[Hera]] je u grčkoj tradiciji bila najljepša, često zvana "volooka Hera" (čest i stalan [[epitet]] kod [[Homer]]a) zbog velikih, lijepih [[oči]]ju. [[Afrodita]] je pak imala najviše zavodljivosti i erotičnog šarma, dok je [[Atena (mitologija)|Atenina]] ljepota rjeđe bila opisivana, budući da su je [[Stara Grčka|Grci]] smatrali aseksualnim bićem.
 
[[Hermes]] je sa sve tri kandidatkinje došao na brdo Idu do Parisa. Nakon što su se okupale na izvoru, sve tri pokušale su podmititi Parisa. [[Hera]] mu je ponudila da će ga učiniti kraljem [[Europa|Europe]] i [[Azija|Azije]], a [[Atena (mitologija)|Atena]] mu je rekla da će mu dati mudrost i ratnu vještinu. [[Afrodita]] je pak imala [[Harite]] i [[Hore]] koje su je uljepšale [[cvijeće]]m i pjesmom (izvor: [[ep]] ''Kiprije'') te mu je ponudila ruku najljepše žene na svijetu. To je bila [[Helena (mitologija)|Helena]], [[Menelaj]]eva žena. Paris je pristao i proglasio je najljepšom te joj je dao [[jabuka|jabuku]]. To je rasrdilo Heru. Paris je potom krenuo po Helenu i to je bio povod [[Trojanski rat|Trojanskog rata]].
 
===Trojanski rat===
 
====Početak i povod rata====
 
[[Image:Helene Paris David.jpg|thumb|left|[[Jacques-Louis David]]: [[Helena (mitologija)|Helena]] i Paris]]
[[Image:Francesco Primaticcio 003.jpg|thumb|200px|[[Francesco Primaticcio]]: Otmica Helene<small>, [[1530.]] - [[1539.]]</small>]]
 
[[Afrodita]] je Parisu obećala [[Helena (mitologija)|Heleninu]] ruku, ruku najljepše žene na svijetu. No, Helena je bila udana za [[Menelaj]]a, kralja [[Sparta|Sparte]]. No, ovo nije spriječilo Parisa da je otme ukravši i [[Menelaj]]eve konje. U drugoj i čestoj inačici mita, Helena se zaljubila u Parisa i svojevoljno otišla iz Sparte te napustila muža i njihovu devetogodišnju kćer [[Hermiona (mitologija)|Hermionu]].
 
Brojni izvori opisuju različite odnose između Helene i Parisa. Neki tvrde da su se jako voljeli (možda pod utjecajem [[Afrodita|Afrodite]]). Drugi pak tvrde da nije svojevoljno napustila [[Troja|Troju]], a treći da je bila okrutna i sebična žena koja je nosila katastrofu te da ga je mrzila.
 
[[Image:Johann Heinrich Füssli 001.jpg|thumb|[[Johann Heinrich Füssli]]: [[Afrodita]] spašava Parisa iz dvoboja s [[Menelaj]]em<small>, [[1766.]] - [[1770.]]</small>]]
 
Za vrijeme [[Helena (mitologija)|Helenine]] udaje, mnogi su prosci došli po njezinu ruku iz cijeloga svijeta. Među proscima bili su [[Odisej]], [[Menest]], [[Ajant]], [[Patroklo]], [[Idomen]], ali je favorit bio [[Menelaj]], koji nije došao osobno - predstavljao ga je njegov brat [[Agamemnon]]. Helenin otac [[Tindarej]] nije znao kako će otpraviti preostale prosce, a da ne započne svađu. [[Odisej]] je obećao da će on to riješiti ako ga zauzvrat podrži u njegovu udvaranju [[Penelopa|Penelopi]]. Tindarej se složio, a Odisej je rekao da svi prosci moraju položiti zakletvu da će prihvatiti i poslije braniti izabranog muža. Na posljetku se [[Helena (mitologija)|Helena]] udala za Menelaja. Nakon Tindarejeve smrti, Menelaj je postao kralj [[Sparta|Sparte]], jer Tindarejevi sinovi [[Kastor i Polideuk]] bili su već mrtvi i uzneseni na [[Olimp]].</blockquote>
 
Kad je [[Menelaj]] doznao da mu žena nedostaje, pozvao je bivše Helenine prosce da ispune danu zakletvu. Tako je započeo [[Trojanski rat]] u kojem su sudjelovali svi [[Stara Grčka|Grci]], bilo na Menelajevoj, bilo na strani [[Troja]]naca.
 
====Paris u ratu====
 
Paris je u [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' portretiran uglavnom kao kukavica. U dvoboju između njega i [[Menelaj]]a, spasila ga je [[Afrodita]]. Jedino ubojstvo koje je počinio bilo je [[Ahilej]]evo - ubio ga je otrovnom strijelom koju je vodio bog [[Apolon]]. Druga inačica mita govori da je Paris bio vrstan strijelac te da ga je sam pogodio zahvaljujući vještini i iskustvu. Isticanje Parisa kao strijelca služilo je da ga se i prikaže kao [[Azija|Azijca]], a ne [[stara Grčka|Grka]], jer su Grci rijetko, za razliku od Azijaca, koristili lukove i strijele u bitkama.
 
[[Image:Paris et Oenone.jpg|thumb|150px|[[Agostino Carracci]]: Paris i [[Enona]]]]
 
Parisa je ubio [[Filoktet]]. Nakon što je Paris umro, njegov je brat Difob oženio [[Helena (mitologija)|Helenu]]. Na posljetku ga je ubio [[Menelaj]] i odveo Helenu natrag u [[Sparta|Spartu]].
 
===Paris i Enona===
 
[[Enona]] je bila Parisova prva ljubavnica koju je upoznao još na gori Idi. Bila je [[nimfa]] koja je imala dar liječenja.
 
Kad je Paris bio smrtno ranjen, odnesen je na Idu gdje je molio [[Enona|Enonu]] da ga izliječi. Ona je bila ljuta jer ju je ostavio zbog [[Helena (mitologija)|Helene]]. Odbivši ga, Paris je vraćen u [[Troja|Troju]] gdje je i umro. Pokajavši se, Enona se sjurila niz planinu, ali bilo je prekasno. Potom se bacila u vatru, na lomaču gdje je umrla. Druga inačica mita govori da ju je njezin otac spriječio da mu pomogne, a treća da je iskoristila sina Korita da unese razdor između Parisa i Helene, a Paris je, ne prepoznavši svoga sina, ubio Korita.
 
==Vanjski linkovi==
 
{{commons|Category:Paris (mythology)}}
 
* [http://www.maicar.com/GML/Paris.html Paris u grčkoj mitologiji]
 
 
[[Category:Grčka mitologija]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[bg:Парис]]
[[br:Paris, mab Priam]]
[[bs:Paris]]
[[ca:Paris de Troia]]
[[cs:Paris (mytologie)]]
[[da:Prins Paris]]
[[de:Paris (Mythologie)]]
[[el:Πάρις]]
[[en:Paris (mythology)]]
[[es:Paris]]
[[eu:Paris (mitologia)]]
[[fa:پاریس (شخصیت افسانه‌ای)]]
[[fi:Paris]]
[[fr:Pâris]]
[[gl:Paris]]
[[he:פאריס (מיתולוגיה)]]
[[hr:Paris]]
[[it:Paride]]
[[ja:パリス]]
[[ko:파리스 (신화)]]
[[la:Paris (Mythologia)]]
[[lt:Paris]]
[[nl:Paris (mythologie)]]
[[no:Paris (mytologi)]]
[[oc:Paris]]
[[pl:Parys]]
[[pt:Páris]]
[[ro:Paris (mitologie)]]
[[ru:Парис]]
[[simple:Paris (mythology)]]
[[sl:Paris]]
[[sr:Парис]]
[[sv:Paris (mytologi)]]
[[tl:Páris]]
[[zh:帕里斯]]