Razlike između izmjena na stranici "Geografski informacijski sistem"

m/м
reference; kozmetičke promjene
m/м (Bot: Automatska zamjena teksta (-Category: +Kategorija:))
m/м (reference; kozmetičke promjene)
'''Geografski informacijski sustav''' (GIS) je sustav za upravljanje [[prostor|prostornim]]nim podacima i osobinama pridruženih njima. U najstrožem smislu to je [[računalni sustav]] sposoban za integriranje, spremanje, uređivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija. U općenitijem smislu GIS je oruđe "pametne karte" koje dopušta korisnicima stvaranje interaktivnih upitnika (istraživanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i uređivanje podataka.
 
Tehnologija geografskog informacijskog sustava može se koristiti za [[znanstveno istraživanje|znanstvena istraživanja]], [[upravljanje resursima]], [[imovinsko upravljanje]], [[planiranje razvoja]], [[kartografija|kartografiju]] i planiranje puta. GIS bi na primjer mogao dopuštati planerima u slučaju opasnosti da lako izračunaju vrijeme potrebno za odgovor u slučaju [[prirodna katastrofa|prirodne katastrofe]] ili bi se pak mogao koristiti za pronalaženje [[močvara]] koje trebaju zaštitu od [[onečišćenje|onečišćenja]].
== Povijest razvoja ==
[[Datoteka:Lascaux2.jpg|thumb|right|Spiljski crtež iz Lascauxa]]
Još prije oko 15.500<ref>{{cite web |url=http://www.culture.fr/culture/arcnat/lascaux/en/ |title=Lascaux Cave |publisher=French Ministry of Culture|accessdate = 13. 02. 2008.}}</ref> godina na zidovima u špiljama blizu [[Lascaux|Lascauxa]]a u [[Francuska|Francuskoj]] [[kromanjonci|kromanjonski]] lovci su nacrtali slike životinja koje su ulovili<ref name="cave_paintings">{{cite book|title=The Cave Painters: Probing the Mysteries of the World's First Artists|last=Curtis|first=Gregory|publisher=Knopf|location=NY, USA|isbn=1-4000-4348-4}}</ref>. Pridružene životinjskim crtežima su i staze za koje se pretpostavlja da prikazuju migracijske putove. Ti rani zapisi slijedili su dvoelementnu strukturu modernog geografskog informacijskog sustava: slikovna datoteka povezana je s [[atribut|atributnom]]nom bazom podataka<ref name="BBC_caves">{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/871930.stm|title=Ice Age star map discovered|author=Dr David Whitehouse|publisher=BBC|accessdate = 09. 06. 2007.}}</ref>.
 
U [[18. vijek|18. stoljeću]] provele su se suvremene geodetske tehnike za topografsko kartiranje uz ranije verzije tematskog kartiranja, npr. za znanstvene podatke ili podatke popisa stanovništva.
CGIS je bio prvi svjetski "sustav" kao i poboljšanje nad primjenama "kartiranja" pošto je dopuštao mogućnosti preklapanja, mjerenja, digitaliziranja/skeniranja, a podržavao je nacionalni koordinatni sustav koji se proširio kontinentom, kodirane linije poput "lukova" imale su pravu ugrađenu topologiju, te je spremao osobine i lokacijske informacije u odvojene datoteke. Njegov osnivač, geograf Roger Tomlinson, postao je poznat kao "otac GIS-a".
 
CGIS, koji je trajao do [[1990-e|1990-ih]], izgradio je najveću digitalnu bazu podataka o zemljišnim resursima u Kanadi. Razvio se kao glavni baziran sustav u potpori federalnog i provincijskog planiranja i upravljanja resursima. Njegova snaga je bila u analizi kompleksnih podatkovnih skupova širom kontinenta. CGIS nikad nije bio dostupan u komercijalnom obliku. Njegov početni razvoj i uspjeh potaknuo je različite komercijalne primjene kartiranja koje su prodavali prodavači poput [[Intergraph|Intergrapha]]a. Razvoj mikroračunalnog hardvera proširili su prodavači poput [[ESRI|ESRI-a]], [[MapInfo|MapInfo-a]] i [[CARIS|CARIS-a]] kako bi uspješno unijeli mnoga obilježja CGIS-a, povezujući pristup 1. generacije na odvajanje prostornih i atributnih informacija s pristupom 2. generacije na organiziranje atributnih podataka u strukture baza podataka. Rast industrije tijekom [[1980-e|1980-ih]] i [[1990-e|1990-ih]] ubrzan je rastućom upotrebom GIS-a na [[Unix|UNIX-ovim]] radnim stanicama te [[osobni kompjuter|osobnim računalima]]. Do kraja [[20. vijek|20. stoljeća]] brzi rast u različitim sustavima učvrstio se i standardizirao na relativno malo platformi pa su korisnici počeli izvoziti koncept gledanja GIS podataka preko Interneta, tražeći oblikovanje podataka i prijenosne standarde.
 
== Tehnike korištene u GIS-u ==
=== Srodne informacije iz više izvora ===
Ako se mogu povezati informacije o oborinama neke [[država|države]] sa zračnim snimcima određene [[regija|regije]] u toj državi, moglo bi se reći koje će se močvare osušiti u određeno vrijeme u godini. GIS, koji koristi informacije iz različitih izvora u različitim oblicima, može pomoći pri takvim analizama. Primarni zahtjev za izvorne podatke sastoji se od poznavanja položaja za varijable. Položaj se može označiti x, y i z koordinatama [[geografska dužina|zemljopisne dužine]], [[geografska širina|širine]] i [[nadmorska visina|nadmorske visine]] ili drugim [[geokodiranje|geokodnim]] sustavima poput [[ZIP Code|ZIP Codea]]a ili cestovnim [[miljokaz|miljokazima]]ima. Svaka varijabla koja se može prostorno smjestiti može se pohraniti u GIS-u. Nekoliko računalnih [[baza podataka]] koje se izravno mogu unijeti u GIS trenutno stvaraju vladine agencije i nevladine organizacije. Različite se vrste podataka u obliku karte mogu unijeti u GIS.
 
GIS također može pretvarati postojeće digitalne informacije, koje možda još nisu u obliku karte, u oblike koje može prepoznati i koristiti. Na primjer, digitalne [[satelitske slike]] stvorene [[daljinsko snimanje|daljinskim snimanjem]] mogu se analizirati kako bi stvorile karti sličan [[sloj]] digitalnih informacija o vegetacijskom pokrivaču. Drugi poprilično razvijen izvor za imenovanje GIS objekata je [[Gettyjev leksikon geografskih imena]] (Getty Thesaurus of Geographic Names; GTGN) ([[GLGI]]), koja je strukturiran rječnik koji sadrži oko 1,000,000 imena i drugih informacija o mjestima[http://gis.ednet.ns.ca/gis_uses_in_US.htm].
 
=== Prikaz podataka ===
GIS podaci predstavljaju objekte u stvarnom svijetu(ceste, upotrebu zemljišta, visinu) pomoću digitalnih [[podatak|podataka]]a. Objekti u stvarnom svijetu mogu se podijeliti u dvije apstrakcije: zasebni objekti (kuće) i neprekinuta polja (količina oborina ili visina). Za obje apstrakcije postoje dvije široke metode korištene u spremanju podataka u GIS-u: rasterska i vektorska metoda.
 
Tip [[raster|rasterskih]]skih podataka sastoji se od redova i stupaca ćelija gdje se u svakoj ćeliji sprema pojedinačna vrijednost. Vrlo često su rasterski podaci slike ([[rasterska grafika|rasterske slike]]), ali uz samu boju, vrijednost zapisana za svaku ćeliju može biti zasebna vrijednost, poput zemljišne upotrebe, neprekinuta vrijednost, poput oborina, ili [[ništa|nikakva]] vrijednost ako nije dostupan nijedan podatak. Dok rasterska ćelija sprema pojedinačnu vrijednost, ona se može proširiti upotrebom rasterskih pruga za prikaz RGB (zelene, crvene i plave) boja, obojenih karata (kartiranje između tematskog koda i RGB vrijednosti) ili proširene atributne tablice s jednim redom za svaku jedinstvenu vrijednost ćelije. Razlučivost rasterskog skupa podataka je njegova širina ćelije u zemljišnim jedinicama. Na primjer, jedna ćelija rasterske slike predstavlja jedan metar na zemlji. Obično ćelije predstavljaju kvadratna područja zemlje, ali se mogu koristiti i ostali oblici.
 
Tip [[vektorska grafika|vektorskih]] podataka za prikaz objekata koristi geometriju poput točaka, linija (serije točkastih koordinata) ili poligona, također zvanih područjima (oblici omeđeni linijama). Primjeri uključuju granice posjeda za stambenu podjelu prikazane poligonima i položaje izvora prikazane točkama. Vektorska se obilježja mogu napraviti kako bi poštivala prostorni integritet kroz primjenu topoloških pravila poput onoga da se 'poligoni ne smiju preklapati'. Vektorski se podaci mogu također koristiti za prikaz neprekinuto varirajućih pojava. [[Izolinije]] i [[triangulirana nepravilna mreža|triangulirane nepravilne mreže]] (TNM; eng. triangulated irregular networks ili TIN) koriste se za prikazivanje visine ili drugih neprestano promjenjivih vrijednosti. TNM-ove zapisane vrijednosti na točkastim položajima, koje su povezane pravcima kako bi oblikovale nepravilnu mrežu trokuta. Lice trokutova prikazuju površinu terena.
[[geodezija|Geodetski]] podaci mogu se izravno unijeti u GIS iz sustavâ prikupljanja digitalnih podataka na geodetskim instrumentima. Položaje s [[globalni pozicijski sustav|globalnog pozicijskog sustava]] (GPS), drugog geodetskog alata, također se mogu izravno unijeti u GIS.
 
[[daljinsko snimanje|Daljinsko snimljeni]] podaci igraju važnu ulogu u prikupljanju podataka, a sastoje se od senzora pričvršćenih na platformi. Senzori uključuju [[kamera|kamere]], digitalne skenere i [[LIDAR]], dok se platforme obično sastoje od letjelica i [[satelit|satelita]]a.
 
U ovom trenutku većina digitalnih podataka dolazi iz fotografske interpretacije [[zračno snimanje|zračnih snimaka]]. [[Radna stanica meke kopije|Radne stanice meke kopije]] koriste se za digitaliziranje obilježja izravno sa [[stereoskopija|stereo para]] digitalnih fotografija. Ti sustavi dopuštaju da se podaci snime u 2 ili 3 dimenzije s visinama izmjerenima izravno sa stereo para upotrebom [[fotogrametrija|fotogrametrijskih]] principa. Trenutno se analogni zračni snimci skeniraju prije nego što se unesu u sustav meke kopije, ali kako digitalne kamere visoke kvalitete postaju sve jeftinijima taj će se korak ubuduće preskakati.
Kartografski rad služi dvjema glavnim funkcijama:
 
Prvo, on proizvodi crteže na ekranu ili papiru koje prenose rezultate analize ljudima koji stvaraju odluke o resursima. Zidne se karte i ostali crteži mogu proizvesti, omogućujući gledatelju da vizualizira i pritom razumije rezultate analiza ili simulacija mogućih događaja. [[Web Map Server|Web Map Serveri]]i olakšavaju distribuciju stvorenih karata putem [[web tehnologija|web tehnologije]].
 
Drugo, ostale informacije iz baze podataka mogu se stvoriti radi daljnje analize ili upotrebe. Primjerice, popis svih adresa unutar 1 kilometra od središta toksičnog izljeva.
 
=== Tehnike grafičkog prikaza ===
Tradicionalne karte apstrakcije su realnog svijeta, uzorci važnih elemenata oslikanih na listu papira sa simbolima koji prikazuju fizičke objekte. Ljudi koji koriste karte moraju znati interpretirati te simbole. [[topografska karta|Topografske karte]] pokazuju oblik Zemljine površine [[izolinija|izolinijama]]ma; stvaran Zemljin oblik može se vidjeti samo u mislima.
 
Današnje tehnike grafičkog prikaza, poput [[sjenčanje|sjenčanja]] koje se temelji na [[nadmorska visina|visini]] u GIS-u, mogu učiniti odnose među elementima karte vidljivima, povisujući nečiju sposobnost da izvlači i analizira informaciju. Primjerice, dvije se vrste podataka spajaju u GIS-u da bi proizvele perspektivni pogled ili dio [[okrug San Mateo|okruga San Mateo]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].
* [[Digitalni visinski model]], koji se sastoji od visina površine zapisanih na 30-metarskoj vodoravnoj mreži, pokazuje velike visine bijelima a malene visine crnima.
* Popratna slika [[Landsat|Landsatova]]ova tematskog kartografa pokazuje infracrvenu sliku naknadno obojanu koja predstavlja isto područje u 30-metarskim pikselima, ili elementima slike, za iste koordinatne točke, piksel po piksel, kao visinske informacije.
 
GIS se koristio za registriranje i spajanje dviju slika radi [[prikaz|prikazivanja]]ivanja trodimenzionalnog [[perspektivni pogled|perspektivnog pogleda]] [[rasjed San Andreas|rasjeda San Andreas]] upotrebom slikovnih piksela tematskog kartografa, ali osjenčanog korištenjem visine [[reljef|reljefa]]a. GIS prikaz ovisi o točki gledališta [[promatrač|promatrača]]a i dnevnom vremenu prikaza, kako bi odgovarajuće prikazao sjene stvorene sunčanim zrakama na toj širini, dužini i vremenu tijekom dana.
 
== GIS softver ==
* [[Open Geospatial Consortium]] (OGC)
 
=== Globalne promjene i program [[klima|klimatske]]tske povijesti ===
Karte su se tradicionalno koristile za istraživanje Zemlje i iskorištavanje njenih bogatstava. GIS tehnologija, kao proširenje kartografske znanosti, unaprijedila je učinkovitost i analitičku snagu tradicionalnog kartiranja. Danas, kada znanstvena zajednica prepoznaje posljedice ljudske aktivnosti na okolinu, GIS tehnologija postaje značajni alat u nastojanju razumijevanja procesa globalnih promjena. Različite karte i izvori satelitskih informacija mogu se spajati na načine koji simuliraju interakcije kompleksnih prirodnih sustava.
 
 
== Više informacija ==
* [[Digitalna rasterska grafika]]
* [[Geodezija]]
* [[Geoinformacije]]
* [[Geoinformatika]]
* [[GRASS GIS]]
* [[Kartografija]]
* [[Open Geospatial Consortium]]
* [[Daljinsko snimanje]]
* [[Virtualni globus]]
 
== Izvori ==
{{izvorireflist}}
 
<!-- kasnije: