Snježana Kordić – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m reference
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m reference; kozmetičke promjene
Red 10:
| mjesto_smrti =
| prebivalište = [[Zagreb]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvatica]]ca
| državljanstvo = [[Hrvati|hrvatsko]]
| obrazovanje = [[doktor (titula)|dr. sc.]] [[habilitacija|habil.]]
| alma_mater = [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Univerzitet u Osijeku]]<br />[[Sveučilište u Zagrebu|Univerzitet u Zagrebu]]<br />[[:de:Westfälische Wilhelms-Universität|Univerzitet u Münsteru]]
| poslodavac = [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]]<br />[[Sveučilište u Zagrebu]]<br />[[:de:Ruhr-Universität Bochum|Ruhr-Universität Bochum]] <br />[[:de:Westfälische Wilhelms-Universität|Westfälische Wilhelms-Universität Münster]] <br />[[:de:Humboldt-Universität zu Berlin|Humboldt-Universität zu Berlin]] <br />[[Univerzitet Frankfurt|Johann Wolfgang Goethe-Universität Frankfurt]]
| zanimanje = [[Jezikoslovlje|Lingvistkinja]]
| godine_aktivnosti = [[1990]].–
Red 23:
Publicirala je mnoge [[znanost|znanstvene]] radove iz područja [[gramatika|gramatike]], [[sintaksa|sintakse]], lingvistike teksta, pragmatike, korpusne lingvistike, [[leksikologija|leksikologije]], sociolingvistike, jezične politike, standardologije. Unutar sistemske lingvistike poseban doprinos dala je u [[istraživanje|istraživanju]] relativnih ili odnosnih [[rečenica]], [[zamjenica]] u ulozi anafore, katafore i deikse, zatim u istraživanju [[veznik]]a, [[prilog (gramatika)|priloga]], modalnih [[glagol]]a i egzistencijalnih glagola. Ali šire je poznata kao kritičar [[jezični purizam|jezičnog purizma]] u [[kroatistika|kroatistici]]. Pored toga pisala je i o [[povijest]]i nastanka [[nacija]], o konstrukcijskom karakteru nacionalne [[kultura|kulture]] i nacionalnog identiteta, te o proširenim [[mit]]ovima vezanim za [[jezik]].
 
== Biografija ==
 
Diplomirala je 1988. na [[osječko sveučilište|Osječkom sveučilištu]] ''hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti'', a 1990. radila je tamo kao istraživač-pripravnik iz područja [[lingvistika|lingvističke]] [[kroatistika|kroatistike]]. 1991. prešla je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu]], gdje je primljena za [[sveučilište| sveučilišnog]] asistenta na Katedri za suvremeni hrvatski jezik Odsjeka za kroatistiku. Istovremeno je na [[zagrebačko sveučilište|Zagrebačkom sveučilištu]] predavala i na Odsjeku za novinarstvo Fakulteta političkih znanosti.<ref>{{cite web|author=Šipka, Danko |title=Serbokroatistika na univerzitetima njemačkog govornog područja |publisher=''Lingvističke aktuelnosti'' '''2''' (6) |year=2001 |issn=1450-9083 |url=http://www.public.asu.edu/~dsipka/INT16.HTM |archivedate=10. decembra 2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6Co50ETOL |accessdate=7. februara 2013 }}</ref> Nakon što je završila postdiplomski studij [[lingvistika|lingistike]] na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i [[magisterij|magistrirala]] 1992. te obranila [[doktor (titula)|disertaciju]] 1993.,<ref>{{cite encyclopedia|editor=Bartz, Betina |encyclopedia=Kürschners deutscher Gelehrten-Kalender 2003: Bio-bibliografisches Verzeichnis deutschsprachiger Wissenschaftler der Gegenwart |title=Kordić, Snježana |language=njemački |edition=19 |year=2003 |publisher=K. G. Saur Verlag |volume=2: K - Scho |location=München |isbn=3-598-23607-7 |page=1741}}</ref> ponuđeno joj je da u [[njemačka|Njemačkoj]] nastavi sveučilišni rad. Tamo je stekla status [[habilitacija|habilitiranog]] znanstvenika (iznaddoktorski stupanj) 2002. godine.<ref>{{cite web|title=Snježana Kordić |year=2002 |publisher=''Bulletin der Deutschen Slavistik'' '''8''' |url=http://kodeks.uni-bamberg.de/vhs/Bulletins/Bulletin_02.pdf |pages=61–62 |language=njemački |issn=0949-3050 |archivedate=7. jula 2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/68ySXqniK |accessdate=9. oktobra 2012}}</ref> Predavala je petnaestak godina kao znanstveni suradnik, docent i profesor na [[sveučilište|sveučilištima]] u [[Bochum]]u, [[Münster (grad)|Münsteru]], [[Berlin]]u i [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]].
 
Sudjelovala je na nizu simpozija, konferencija i kongresa u svijetu. Objavila je stopedeset lingvističkih publikacija, znatan dio njih u inozemstvu. Knjige koje je napisala dobile su brojne [[recenzija|recenzije]] u [[filologija|filološkim]] [[časopis]]ima raznih zemalja, npr. u [[sjedinjene američke države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[njemačka|Njemačkoj]], [[kanada|Kanadi]], [[Japan]]u, [[poljska|Poljskoj]], [[francuska|Francuskoj]], [[bugarska|Bugarskoj]], [[italija|Italiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[češka republika|Češkoj]], [[nizozemska|Nizozemskoj]], [[slovenija|Sloveniji]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[australija|Australiji]].<ref>{{cite journal |title=Serbo-Croatian |journal=[http://www.brill.com/publications/linguistic-bibliography Linguistic Bibliography] [for the years 1996–2012] |publisher=Brill i ranije Kluwer Academic Publishers: Published by the Permanent International Committee of Linguists under the Ausprices of the International Council for Philosophy and Humanistic Studies of UNESCO |issn=0378-4592}} {{OCLC|462642278}}.</ref> Uslijed toga strani [[slavistika|slavisti]] konstatiraju da „''je Snježana Kordić internacionalno sigurno najpoznatiji hrvatski lingvist''“.<ref>{{Cite web |url=http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/403936:Kronik--Kampen-om-sproget-er-en-kamp-om-national-identitet |title=Kampen om sproget er en kamp om national identitet |accessdate=2. marta 2013 |last=Jacobsen |first=Per |date=21. januara 2011 |publisher=''Kristeligt Dagblad'' |location=Kopenhagen |language=danski |archiveurl=http://www.webcitation.org/68t3unC9z |accessdate |archivedate=3. jula 2012}} ili prijevod: {{Cite web |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/knjiga-koja-ugrozava |title=Knjiga koja ugrožava |accessdate=6. decembra 2012 |date=27. januara 2011 |publisher=''[http://www.h-alter.org/stranice/impressum H-alter]'' |location=Zagreb |archiveurl= http://www.webcitation.org/691XSUgE5 |accessdate |archivedate=9. jula 2012}}</ref> Zalažući se za opstanak temeljnih [[znanost|znanstvenih]] principa u lingvistici u [[hrvatska|Hrvatskoj]], pokrenula je 2001. u [[zagreb]]ačkom časopisu ''Republika'' jednu diskusiju kako bi u formi [[dijalog]]a s najistaknutijim predstavnicima [[kroatistika|kroatistike]] potaknula na suočavanje s nagomilanim kontradikcijama u kroatistici. Diskusija se 2003. seli u novopokrenuti zagrebački časopis ''Književna republika''<ref>{{Cite web |url=http://bib.irb.hr/datoteka/479068.Intervju_Feral.doc |title=Kroatisti ne govore kao lingvisti: razgovor sa Snježanom Kordić |accessdate=2. marta 2013 |last=Lasić |first=Igor |date=11. januara 2008 |publisher=''[[Feral Tribune]]'' |location=Split |pages=34–35 |archiveurl=http://www.webcitation.org/68yycqDDN |archivedate=7. jula 2012}}</ref> i traje gotovo deset godina. U medijima je ocijenjena kao „''najdulja, najtemeljitija i najbritkija polemika vođena u hrvatskoj kulturi 21. stoljeća''“.<ref>{{Cite web |url=http://www.jutarnji.hr/igor-mandic--svojom-polemikom-mozda-pokusava-izbrisati-nas-identitet---sto--zapravo--hoce-ta-zena-/905607/ |title=Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena? |accessdate=24. maja 2013 |last=Mandić |first=Igor |date=21. novembra 2010 |publisher=''[[Jutarnji list]]'' |location=Zagreb |page=19 |archiveurl= http://www.webcitation.org/68ySmIaKv |archivedate=7. jula 2012}}</ref> Preko petsto stranica autoričinih priloga u okviru te maratonske [[polemika|diskusije]] s brojnim [[filologija|filolozima]] bilo je svojevrsna priprema za knjigu ''[[Jezik i nacionalizam]]'', koju je objavila 2010. kod zagrebačkog izdavača Durieux u uglednoj seriji Rotulus Universitas: „''Direktor Durieuxa Dražen Tončić otkriva nevjerojatnu činjenicu – nikada nismo očekivali neku ludnicu od prodaje, kaže Tončić, dodajući da im se ipak i to dogodilo u slučaju knjige [[Jezik i nacionalizam]] lingvistice Snježana Kordić, vjerojatno zato što se oko te knjige podigla velika prašina''“.<ref>{{cite web| last=Ožegović |first=Nina |date=24. aprila 2012 |title=U vrijeme Gaja više se čitalo |url=http://www.nacional.hr/clanak/128810/u-vrijeme-gaja-vise-se-citalo |publisher=''[[Nacional]]'' |location=Zagreb |archivedate=18. novembra 2012 |archiveurl=http://www.nacional.hr/clanak/128810/u-vrijeme-gaja-vise-se-citalo |accessdate=6. maja 2013}}</ref> Smatra se da je riječ o „''najčitanijoj lingvističkoj knjizi otkako postoji Hrvatska država''“.<ref>{{cite web|first=Ladislav |last=Babić |title=Jezikoslovci otuđeni od jezika: intervju sa Snježanom Kordić |url=http://tacno.net/interview/snjezana-kordic-jezikoslovci-otueni-od-jezika/ |publisher=''Tačno.net'' |date=6. januara 2012 |archivedate=7. jula 2012 |archiveurl=http://www.tacno.net/InterviewNovost.aspx?id=12327 |accessdate=18. februara 2013}}</ref>
Red 32:
{{citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.<ref>{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |title= Pozajmljeni intervju: Snježana Kordić, lingvistkinja. Jezik, nacija i laži |accessdate=27. maja 2013 |accessmonthday= |accessdaymonth= |accessyear= |last=Osmić |first=Anes |date=22. oktobra 2012 |publisher=''[[E-novine]]'' |archiveurl=http://www.webcitation.org/6GvEabA0U |archivedate=27. maja 2013}}</ref>|Snježana Kordić o imenu jezika}}
 
== Publikacije (izbor) ==
:''Vidi također'' [http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=173535 potpunu listu svih publikacija Snježane Kordić]
=== Knjige ===
[[Datoteka:Snjezana Kordic, Relativna recenica, 1995.JPG|thumb|200px|Naslovnica prve knjige Snježane Kordić ''Relativna rečenica'' 1995.]]
* {{Cite book| title=Relativna rečenica |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf |series=Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25 |location=Zagreb | publisher=Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo |year=1995 |page=366 |isbn=953-6050-04-8 |oclc=37606491|ref=harv}}
Red 44:
* {{Cite book|title=Jezik i nacionalizam |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |series=Rotulus Universitas |location=Zagreb |publisher=Durieux |year=2010 |page=430 |isbn=978-953-188-311-5 |oclc=729837512|ref=harv}}
 
=== Prilozi diskusiji u ''Književnoj republici'' 2001–2009 ===
* {{cite journal |title=Naziv jezika iz znanosti gledan |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430393.NAZIV_JEZIKA_IZ_ZNANOSTI_GLEDAN.PDF |journal=Republika |volume=57 |issue=1-2, 2001 |pages=236–243}}
* {{cite journal |title=Naziv jezika iz 21. stoljeća gledan (odgovor Mariu Grčeviću) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430391.NAZIV_JEZIKA_IZ_21.-_STOLJECA.PDF |journal=Republika |volume=57 |issue=9-10, 2001 |pages=193–201}}
Red 76:
* {{cite journal |title=Balkanac iz Osla: recenzija zbornika Sveina Monneslanda, ''Jezik u Bosni i Hercegovini'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/429741.rev._art._MONNESLAND.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=9-10, 2006 |pages=228–236}}
* {{cite journal |title=Društvo etničke ravnoteže - kolijevka nacionalizma: recenzija knjige Norberta Mappes-Niedieka, ''Die Ethno-Falle'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/427626.rec._MAPPES-NIEDIEK.PDF |journal=Književna republika |volume=4 |issue=11-12, 2006 |pages=244–155}}
* {{cite journal |title=Diktatom protiv argumenata: uz knjigu Dalibora Brozovića, ''Prvo lice jednine'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/429738.rev._art._BROZOVIC.PDF |journal=Književna republika |volume=5 |issue=1-2, 2007 |pages=184–195}}
* {{cite journal |title=Akademičke bajke |url=http://bib.irb.hr/datoteka/429737.AKADEMICKE_BAJKE.PDF |journal=Književna republika |volume=5 |issue=5-6, 2007 |pages=150–173}}
* {{cite journal |title=Kako HAZU pravi jezičnu paniku |url=http://bib.irb.hr/datoteka/429736.KAKO_HAZU_PRAVI_JEZICNU_PANIKU.PDF |journal=Književna republika |volume=5 |issue=7-9, 2007 |pages=224–229}}
Red 88:
* {{cite journal |title=Svijet o nama: recenzija knjige Bernharda Gröschela, ''Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/445818.rec_GROSCHEL_u_KR.PDF |journal=Književna republika |volume=7 |issue=10-12, 2009 |pages=316–330}}
 
== Izvori ==
{{Izvorireflist}}
 
== Vidi još ==
* ''[[Jezik i nacionalizam]]''
 
== Vanjske veze ==
==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Snježana Kordić}}
* [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, ''Jezik i nacionalizam''] (pdf knjige)
Red 108:
 
{{Lifetime|1964||Kordicć, Snjezžana}}
 
[[Kategorija:Lingvisti|Kordić, Snježana]]
[[Kategorija:Hrvatski lingvisti|Kordić, Snježana]]