Pariz – razlika između verzija

| nadimak = La ville des lumieres<br />''Grad svjetlosti''

Pariz ima mnogo nadimaka, od kojih je najpoznatiji ''"La Ville-Lumiere"'' (doslovno, "Svijetli grad"; iako najčešće prevedeno kao "Grad svjetlosti" ili "Grad svjetala"),<ref name="PARI12">{{cite web|publisher=paris.fr|url=http://www.paris.fr/portail/english/Portal.lut?page_id=8125|title=English Version of "Presentation of the City"}}</ref> kojeg duguje čuvenosti grada kao središta obrazovanja i nauke i ranoj upotrebi [[Javna rasvjeta|javne rasvjete]].

14.6. 1940, pet sedmica nakon početka bitke za Francusku, Paris je pao pod njemačku okupaciju, koja se zadržala do oslobođenja Pariza avgusta-kolovoza 1944. dva i pol mjeseca nakon nakon invazije Normandije.<ref name="overy">{{cite book |first=Richard |last=Overy |title=Why the Allies Won |pages=215–216 |publisher=Pimlico |year=2006 |isbn=1845950658}}</ref> Središnji Pariz [[drugi svjetski rat]] prošao je uglavnom neoštećen, jer nije bilo strateških ciljeva za savezničke bombardere (željezničke su stanice u centralnom Parizu terminali, dok su glavne tvornice locirane u predgrađima). Također, njemački general [[Dietrich von Choltitz]] nije izvršio [[Adolf Hitler|Hitlerovo]] naređenje o uništavanju svih pariških znamenitosti prije njemačkog povlačenja.<ref name="PARI19">{{cite web|publisher=www.TheHistoryNet.com|url=http://www.historynet.com/magazines/world_war_2/3031316.html|title=Dietrich von Choltitz: Saved of Paris From Destruction During World War II}}</ref>

U poratnom periodu, Pariz je doživio najveći razvoj od ''Belle Époque''. Predgrađa su se znatno proširila, s izgradnjom velikih radničkih naselja poznatih kao ''cités'' i početkom izgradnje poslovne četvrti [[La Défense]]. Opsežna mreža podzemne željeznice (''RER'') izgrađena je kao

Pariz ima vruća i ugodna ljeta s prosječnim visokim temperaturama od 25&nbsp;°C i niskim od 15&nbsp;°C. Zime su hladne, ali temperatura je oko 3&nbsp;°C do 8&nbsp;°C, te se rijetko spušta ispod nule. Proljeće i jesen ima blage do povremeno vruće dane i hladne večeri. Kiša pada kroz godinu, i premda Pariz nije osobito kišovit grad, poznat je po iznenadnim pljuskovima. Prosječne godišnje padaline su 642 mm s laganom kišom ravnomjerno raspoređenom kroz godinu. Snijeg je rijedak, ali ponekad je moguć lakši snijeg ili mećava bez nakupljanja. Najviša ikada zabilježena temperatura je 40.4&nbsp;°C 28. jula-srpnja, 1948, dok je najniža -23.9&nbsp;°C zabilježena 10. decembra-prosinca, 1879.<ref name="PARI31">{{cite web|publisher=Mairie de Paris|url=http://www.paris.fr/portail/accueil/Portal.lut?page_id=4946&document_type_id=5&document_id=3076&portlet_id=10579|title="Géographie de la capitale - Le climat"}}</ref>

* Place de la Concorde (''Trg sloge'', 8. arondisman, desna obala) je trg na početku Elizejskih polja, izgrađen kao "Trg Luja XV", gdje je bila locirana zloglasna giljotina za vrijeme francuske revolucije. [[Luxor Obelisk|Egipatski obelisk]] je "najstariji pariški spomenik". Na ovom trgu, s obje strane ''Rue Royale'', nalaze se dvije identične kamene zgrade: istočna je sjedište francuskog ministarstva ratne mornarice, a zapadna luksuzni ''Hôtel de Crillon''. Obližnji trg Place Vendôme čuven je po svojim mondenim raskošnim hotelima (''Hôtel Ritz'' i ''Hôtel de Vendôme'') i draguljarima. Mnogi slavni modni dizajneri svoje salone imaju na trgu.

* Faubourg Saint-Honoré (8. arrondisman, desna obala) jedna je od pariških četvrti visoke mode, s modnim markama kao [[Hérmes]] i [[Christian Lacroix]].

S [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om od 533.6 milijardi [[Euro|eura]]<ref name="PARI8"/> 2007, pariška regija ima jedan od najviših BDP-a u Europi, kao glavni pokretač globalne ekonomije: Kada bi se radilo o zasebnoj državi, bila bi to sedamnaesta najveća ekonomija na svijetu, velika skoro kao i nizozemska.<ref name="PARI32">{{cite web|publisher=World Bank|url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP.pdf|title=Total GDP 2007}}</ref> Pariška regija glavno je francusko središte ekonomske aktivnosti. Dok je stanovništvo regije 18.8% ukupne populacije [[Kontinentalna Francuska|kontinentalne Francuske]],<ref name="PARI33">{{cite web|publisher=Insee|url=http://www.insee.fr/fr/themes/tableau.asp?reg_id=99&ref_id=CMRSOS02137|title=Population des régions aux derniers recensements}}</ref> BDP je 28.7%.<ref name="PARI8"/> Aktivnost u pariškoj urbanoj zoni, premda raznolika, nema vodeću specijaliziranu industriju (kao Los Angeles u industriji zabave ili London i New York u financijama). U novije vrijeme, pariška ekonomija prebacuje se na usluge visoke dodane vrijednosti ([[financije]], informatičke tehnologije, itd.) i visokotehnološku proizvodnju (elektronika, optika, zrakoplovno-svemirska industrija, itd.).

Najintenzivnija ekonomska djelatnost pariške regije kroz centralni [[Francuski departmani|departman]] Hauts-de-Seine i prigradsku poslovnu četvrt [[La Defense]] postavlja ekonomsko središte Pariza na zapad grada, u trokut između Opéra Garnier, La Défense, i Val de Seine. Pariške admistrativne granice nemaju mnogo utjecaja na limite ekonomske aktivnosti. Iako većina zaposlenih putuje na posao iz prigrada u centar, mnogi putuju iz centa u predgrađa. Premda je ekonomija Pariza uglavnom u uslugama, ostaje važno proizvodno uporište u Europi, posebno u sektorima industrije automobila, zrakoplovstva i elektronike.

Popis 1999, pokazao je da od 5,089,170 zaposlenih u pariškoj gradskoj zoni, 16.5% radilo je u poslovnim uslugama, 13.0% u trgovini, 12.3% u proizvodnji, 10.0% u javnoj upravi i vojnoj industriji, 8.7% u [[Zdravstvo|zdravstvu]], 8.2% u transportu i komunikacijama, 6.6% u obrazovanju i preostalih 24.7% u mnogim drugim ekonomskim sektorima. U proizvodnji, najviše zaposlenih je bilo u [[Elektronika|elektroničkoj]] i elektrotehničkoj industriji (17.9% od ukupne radne snage 1999.) i izdavaštvu i tiskarskoj industriji (14.0% od ukupne radne snage), s preostalih 68.1% radne snage raspoređenih kroz mnoge druge industrije. [[Turizam]] i odgovarajuće turističke usluge zapošljavaju 6.2% pariške radne snage i 3.6% svih zaposlenih u pariškoj regiji.<ref name="PARI34">{{cite web|publisher=Insee|url=http://www.insee.fr/fr/insee_regions/idf/rfc/docs/alapage234.pdf|title="Les emplois dans les activités liées au tourisme: un sur quatre en Ile-de-France"}}</ref>

Kao dio općenacionalnih administrativnih nastojanja konsolidacije regionalnih ekonomija 1961, Pariz je kao [[Francuski departmani|departman]] postao glavni grad nove [[Pokrajine Francuske|regije]] distrikta Pariza, preimenovanog u regiju [[Ile-de-France]] 1976, u koju spada pariški departman i sedam najbližih departmana. Članovi regionalnog savjeta, od 1986, biraju se na direktnim izborima. Prefekt pariškog departmana (koji je služio kao prefekt departmana Seine do 1968.) također je i prefekt regije Île-de-France, premda je ta funcija izgubila mnoge ovlasti stvaranjem ureda gradonačelnika Pariza 1977.

''École Polytechnique, École des Mines'', ''Télécom Paris'', ''Arts et Métiers'', i ''École des Ponts et Chaussées''. Postoje također i mnoge poslovne škole, uključujući ''HEC, ESSEC, INSEAD'', i ''ESCP-EAP'' Europska škola menadžmenta. Iako je elitna upravna škola ''ENA'' preseljena u [[Strasbourg]], škola političkih nauka ''Sciences-Po'' još se nalazi u Parizu na lijevoj obali u 7. arondismanu.

{{izvorireflist}}