Opsada Sarajeva – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Sarajevo; dodana kategorija Historija Sarajeva pomoću gadgeta HotCat
Autobot (razgovor | doprinos)
m reference
Red 23:
|bilješke =
}}
'''Opsada [[Sarajevo|Sarajeva]]''' bila je jedna od najdužih opsada u [[povijest|povijesti]] modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.<ref name="siege lifted"/> Trajala je 44 mjeseci, od 5. travnja 1992.<ref>[[#Goldstein|Goldstein 1996.]], 5. IV 1992.</ref> do 29. veljače 1996. godine,<ref name="siege lifted"/><ref>{{cite news|title=''As Sarajevo Declares Siege Over, Serbs Still Pack''|url=http://www.nytimes.com/1996/03/01/world/as-sarajevo-declares-siege-over-serbs-still-pack.html?scp=3&sq=siege%20sarajevo&st=cse|publisher=[[New York Times]]|author=Kit R. Roane|date =1996-03- 01. 03. 1996.|accessdate =2010-08- 29. 08. 2010.}}</ref> što je tri puta duže od [[bitka za Staljingrad|opsade Staljingrada]],<ref>{{cite web|url=http://www.theharvardadvocate.com/content/sarajevo-rose|last=Burke|first=Spencer|title=''Sarajevo Rose''|publisher=The Harvard Advocate|accessdate=9. travnja 2012}}</ref> a u prosjeku je 329 projektila ispaljivano na grad dnevno. <ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI - C. Summary of the battle and siege]]</ref> Sveukupno je ispaljeno oko 50.000 tona artiljerijskih projektila na grad.<ref>"''20 godina od opsade Sarajeva''", Večernji list, 7. travnja 2012., str 24.</ref> Sukobljene strane u sukobu bile su [[Vojska Republike Srpske]], koja je sa 18.000 rezervista opkolila grad,<ref name=Times>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article3039582.ece |title=''Serb general Dragomir Milosevic convicted over Sarajevo siege'' |last=Strange |first=Hannah |date=12. prosinca 2007 |publisher=The Times |accessdate=10-05-2010}}</ref> i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] i [[HVO|Hrvatsko vijeće obrane]] koje su branile grad, kao i raznorazne paravojne formacije s obje strane.<ref>{{cite web|title=''Trying To Lift the Siege of Sarajevo''|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,975842,00.html|publisher=Time Magazine|author=|date =1992-06- 22. 06. 1992.|accessdate =2010-08- 29. 08. 2010.}}</ref><ref>{{cite web|title=''Fog Brings Lull in Serbian Shelling of Sarajevo'' |url=http://www.nytimes.com/1993/12/05/world/fog-brings-lull-in-serbian-shelling-of-sarajevo.html|publisher=[[New York Times]]|author=|date =1993-12- 05. 12. 1993.|accessdate =2010-08- 29. 08. 2010.}}</ref> Tijekom opsade, grad je bio gotovo potpuno odsječen od ostatka države te je nastala nestašica hrane, električne struje, plina, lijekova i [[voda|vode]], tako da su Sarajlije znale ići do rijeke [[Miljacka]] radi napajanja, gdje su često bili izloženi vatri snajpera.<ref>{{cite web|title=''Small Miracle in a Siege: Safe Water for Sarajevo''|url=http://www.nytimes.com/1994/01/10/world/small-miracle-in-a-siege-safe-water-for-sarajevo.html?scp=7&sq=siege%20sarajevo&st=cse|publisher=[[New York Times]]|author=Chuck Sudetic|date =1994-01- 10. 01. 1994.|accessdate =2010-08- 29. 08. 2010.}}</ref>
 
[[Ujedinjeni narodi]] su tijekom tog razdoblja konvojima snabdijevali Sarajlije hranom, lijekovima i gorivom za generatore u bolnicama, jedinom pekarom tada u gradu te središnjom pumpom za vodu.<ref>{{cite web|title=''A Siege by Any Other Name Would Be as Painful''|url=http://www.nytimes.com/1993/08/17/world/a-siege-by-any-other-name-would-be-as-painful.html?scp=8&sq=siege%20sarajevo&st=cse|publisher=New York Times|author=John F. Burns|date =1993-08- 17. 08. 1993.|accessdate =2010-08- 29. 08. 2010.}}</ref> Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (IDC), opsada u Sarajevu je uzrokovala 14.011 žrtava, od čega je 7.808 ljudi preminulo 1992. a 3.392 1993. godine, čime je to najveće stratište rata po ljudskim gubicima.<ref name="idc">{{cite web|title=''Rezultati istraživanja "Ljudski gubici '91-'95" (Sarajevo)''|url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs|publisher=''Istraživačko dokumentacijski centar (IDC)''|author=|date=2007|accessdate=29. kolovoza 2010}}</ref> Doktori glavne bolnice u gradu su javili da su primali pet do petnaest ranjenih žrtava snajpera dnevno. <ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 240</ref>
 
[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) osudio je dva srpska zapovjednika zbog opsade: to su [[Stanislav Galić]] i [[Dragomir Milošević]].
Red 91:
 
Branitelji grada po naoružanju su bili daleko slabiji od srpskih napadačima. Napadima na srpske kasarne u gradu branitelji Sarajeva su pokušali kompenzirati nedostatak oružja. Neki bošnjački kriminalci koji su u početku rata formirali obrambene jedinice sudjelovali su u trgovini oružjem. Jedan od bosanskih Srba koji su se pridružili Armiji BiH u obrani grada, [[Jovan Divjak]], pokušavao je u tom razdoblju motivirati građane.
{{citat|Nekada sam se glupo ponašao, recimo pretrčavao ulicu gdje je bio snajper. Pa bi mi onda ljudi pljeskali. A ja sam to radio zbog njih, da im dignem moral.<ref name="dalje">{{cite web|url=http://dalje.com/hr-svijet/ja-nisam-srbin-ja-sam-bosanac/29869|title=''Ja nisam Srbin, ja sam Bosanac''|publisher=Dalje|date=27. ožujka 2007.|accessdate =2010-11- 08. 11. 2010.}}</ref>}}
 
Sredinom 1993. godine u aerodromskom naselju [[Butmir]] završen je 800 metara dugačak [[Sarajevski ratni tunel]], koji je dozvolio ne samo ranjenima da napuste grad, nego prije svega omogućio opskrbu grada hranom, ali, putem prevazilaženja embarga Ujedinjenih naroda na oružja, i oružjem. <ref>{{cite news|publisher=BBC News|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-17408721|title=''Sarajevo: The 'secret' tunnel under the city''|date=4. travnja 2012|last=Little|first=Alan|accessdate=09-04-2012}}</ref> Početak tunela je u obiteljskoj kući Kolarevih pored staze Sarajevskog aerodroma na Butmiru. Danas je ta kuća muzej ratne povijesti. Najvjerovatnije Sarajevo ne bi preživjelo bez oružja, hrane i lijekova koji su prošli kroz taj tunel.
Red 161:
====Intervencija međunarodne zajednice i kraj rata====
 
1995. godine međunarodne snage su se suprotstavile vojsci VRS-a. Srpske snage su napale jednu točku za skupljanje oružja koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda, što je [[NATO]] tjeralo na zračne udarce na skladišta oružja bosanskih Srba.<ref>{{cite web|title=''Serbs kill again in Sarajevo''|url=http://edition.cnn.com/WORLD/Bosnia/updates/sep95/9-02/9pm/index.html|publisher=[[CNN]]|author=Jackie Shymanski|date =1995-09- 02. 09. 1995.|accessdate =2010-08- 29. 08. 2010.}}</ref> Srbi su pokušavali spriječiti te napade putem uzimanja talaca 370 vojnika Ujedinjenih naroda,<ref>[[#Goldstein|Goldstein 1996.]], 25. V 1995.</ref> ali u naprijetku sukoba VRS morala se postepeno povlačiti. Grijanje i opskrba strujom i vodom su se vratili u grad.
 
Poslije masovnog ubijanja u istočnobosanskom gradu [[Srebrenica]], međunarodna zajednica je bila prisiljena reagirati. Krajem kolovoza 1995. godine NATO-ovi avioni su počeli bombardirati položaje VRS-a u Bosni i Hercegovini te SVK-a u Hrvatskoj. Istovremeno "''[[Rapid Reaction Force]]''" Ujedinjenih naroda pod zapovjedništvom [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]] gađa srpske položaje oko Sarajeva minobacačima sa Igmana. U listopadu 1995. godine sklopljeno je [[primirje]] i kasnije te godine [[Daytonski sporazum]] je Bosni i Hercegovini - i Sarajevu - donio mir.
Red 173:
U ovom su vremenu bile napadnute mnoge civilne zgrade. Izvještaji ističu da je već u rujnu 1993. godine na tisuće zgrada u Sarajevu bilo srušeno i sve ostale zgrade bile su manje ili više oštećene. Tome pripadaju bolnice, novinarske agencije, industrijske zgrade, zgrade vlasti, vojarne i baze UN-a. Među važnijim objektima se nalaze zgrada Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i [[Vijećnica]], koja je [[25. travnja]] 1992. godine izgorjela zajedno s mnoštvom nenadoknadivih djela povijesti i kulture. Sarajevo je prije rata opskrbljivalo stanovništvo sa 210.000 [[kubični metar|kubičnih metara]] vode dnevno, što je otprilike 200 litara po osobi. Tijekom rata, bilo je moguće opskrbiti samo dvije do tri litre vode po osobi dnevno. Prije rata, godišnje je obavljeno pet tisuća popravaka na vodovodu, no tijekom rata bilo je moguće obaviti samo 300 popravaka zbog opasnosti od metaka.<ref>[[#Mann et al|Mann et al 1994.]], str. 7</ref> Zbog nestašice električne energije, bolnice su morale obavljati operacije uz svijeću a doktori sa hladnim rukama. Također, vladao je nedostatak zavoja, lijekova, proteza i ostale opreme.<ref>[[#Mann et al|Mann et al 1994.]], str. 8</ref> Do listopada 1993., u prosjeku je samo 20 % djece [[Cijepljenje|cijepljeno]] godišnje.<ref>[[#Mann et al|Mann et al 1994.]], str. 9</ref>
 
Gađanje grada je koštalo mnogo ljudskih života. Prilikom pojedinih gađanja ubijene su desetine i ranjene stotine ljudi. Jedan strašan primjer za to je pokolj na otvorenoj tržnici "Markale", gdje su u veljači 1994. godine granate ispaljene sa srpskih položaja na [[Špicasta stijena|Špicastoj stijeni]] pogodile masu ljudi i uzeli život 66 Sarajlija.<ref name="guardian">{{cite web|title=Radovan Karadzic claims Bosnian Muslims 'killed own people' in Sarajevo |url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/mar/02/radovan-karadzic-siege-sarajevo-myth|publisher=Guardian|author=Mark Tran|date =2010-03- 02. 03. 2010.|accessdate =2010-08- 29. 08. 2010.}}</ref><ref name="siege lifted"/> Kao odgovor na ta gađanja [[UN]] su srpskim snagama diktirale jedan ultimatum prijeteći da će ih bombardirati, ukoliko ne pristanu na povlačenje svojih težih oružja do jedne određene točke. Pristali su pred krajem ultimatuma i od onog trenutka gađanje Sarajeva se postepeno smanjilo, što se može smatrati kao početak puta ka završavanju rata. Nestašica hrane dovela je drastičnih načina na koji su građani preživljavali: primjerice, ljudi su lovili i jeli [[golub]]ove.<ref>[[#Vulliamy|Vulliamy 1994.]], str. 189</ref> [[12. listopada]] [[1994]]., [[UNHCR]] je objavio da je međunarodni zračni humanitarni konvoj ušao u 467. dan, čime je blokada Sarajeva nadmašila blokadu [[Berlin]]a, gdje je zračni humanitarni konvoj trajao 462 dana, od lipnja [[1948]]. do rujna [[1949]]. Do tada, UN je objavio da je bilo 7.272 letova koji su donijeli ukupno 81.948 tona hrane i druge humanitarne pomoći Sarajevu.<ref name="UNCOE"/>
 
Karadžić je izjavio da VRS nije imala nikakve veze s Markalema nego da su "Bošnjaci gađali svoje vlastite ljude kako bi inicirali djelovanje NATO-a". Također je tvrdio da su "Bošnjaci pretvorili škole i bolnice u vojne instalacije te su stoga one bile legitimne mete."<ref name="guardian"/>
Red 213:
[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) je optužio nekoliko zapovjednika za ratne zločine tijekom opsade. 2003. donio je prvu presudu za opsadu Sarajeva.
*[[Stanislav Galić]], zapovjednik korpusa Romanija, je zbog kampanje terora protiv Sarajlija, uključujući masakr na Markalema, proglašen krivim za [[teror]] i [[zločin protiv čovječnosti]] te osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.<ref>{{cite web|url=http://www.dw.de/dw/article/0,,2484221,00.html|title=''Galiću doživotni zatvor''|date=1. prosinca 2006|accessdate=1. rujna 2012|publisher=Deutsche Welle}}</ref>
*[[Dragomir Milošević]], zapovjednik istog korpusa, dobio je 29 godine zatvora.<ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/sid/10268|title=''Žalbeno vijeće djelomično potvrdilo osuđujuće presude Dragomiru Miloševiću i umanjilo mu kaznu na 29 godina zatvora''|publisher=MKSJ|date=12. listopada 2009|accessdate=9. travnja 2012}}</ref> Tijekom izrečenja presude, sudac Patrick Robinson je rekao: "''Nije bilo sigurnog mjesta u Sarajevu...Moglo se nastradati bilo kada i bilo gdje''."<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/world/2007/dec/12/warcrimes|title=''General who led Sarajevo siege jailed for war crimes'' |date=12. prosinca 2007 |publisher=Guardian|accessdate =2010-08- 29. 08. 2010.}}</ref>
*MKSJ je bivšeg načelnika Generalštaba [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], generala [[Momčilo Perišić|Momčila Perišića]], isprva 2011. proglasio krivim i osudio ga na kaznu od 27 godina zatvora za [[raketiranje Zagreba]] i za pomoć i podržavanje opsade i terora civila u Sarajevu.<ref>{{cite news|publisher=Nacional|url=http://www.nacional.hr/clanak/115757/presuda-momcilu-perisicu|title=Perišiću 27 godina zatvora za teror u Sarajevu i Srebrenici te raketiranje Zagreba|date=6. rujna 2011|accessdate=09-04-2012}}</ref> Drugom, pravomoćnom presudom, Perišić je oslobođen svih optužbi jer je žalbeno vijeće zaključilo kako je on "pomagao srpske vojne formacije u sklopu njihovih općih napora, a ne kako bi ih usmjerio na počinjenje pojedinih zločina". Prema nalazima te presude, Perišić je samo kao vojnik izvršavao naređenja donesena u Vrhovnom savjetu obrane (VSO) SR Jugoslavije. Kada je stupio na dužnost načelnika Generalštaba VJ 1993., odluka VSO o pomoći vojskama van Srbije već je donesena, a Perišić ju je samo provodio, ne izlazeći iz zadanih okvira.<ref name="Jungvirth">{{cite web| url=http://www.slobodnaevropa.org/content/konacna-presuda-haga-perisic-oslobodjen-za-zlocine-u-bih-i-hrvatskoj/24914171.html| title=Konačna presuda Haga: Perišić oslobođen za zločine u BiH i Hrvatskoj| date=28. veljače 2013| publisher=Slobodna Evropa| accessdate=28. veljače 2013|author=Goran Jungvirth}}</ref><ref>{{cite web| url=http://www.icty.org/sid/11221| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslvaiju | title=Appeals Chamber Acquits and Orders Release of Momčilo Perišić| accessdate=28. veljače 2013}}</ref> Ipak, u svojoj presudi, MKSJ navodi da je SRJ putem Perišića odobrila isporuku od 800.000 metaka, 2.000 pušaka i 5.400 snajperskih strojnica VRS-u samo u studenom 1993. godine te 721.250 metaka, 27.130 granata, 900 projektila, 50 mina, 100 raketa i 350 detonatora u prosincu iste godine.<ref>[[#MKSJ Perišić|MKSJ Perišić]], str 325-326</ref> Velik dio tog oružja korišten je u vojnoj kampanji protiv Sarajeva.
*[[Radovan Karadžić]], bivši predsjednik Republike Srpske, se također našao na suđenju 2009., između ostalog zbog zločina tijekom opsade grada.<ref>{{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/81638/u-haagu-nastavljen-postupak-protiv-karadzica-izvodenjem-prvog-svjedoka |title=''U Haagu nastavljen postupak protiv Karadžića izvođenjem prvog svjedoka'' |date =2010-04- 13. 04. 2010. |publisher=[[Nacional]] |accessdate =2010-08- 29. 08. 2010.}}</ref>
*[[Ratko Mladić]] je također optužen za opsadu grada. <ref>{{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/108910/biografija-krvnika-procitajte-tko-je-ratko-mladic-i-za-kakve-ga-monstruoznosti-terete |title=''Biografija krvnika: Pročitajte tko je Ratko Mladić i za kakve ga monstruoznosti terete'' |date=26. svibnja 2011 |publisher=[[Nacional]] |accessdate =2010-08- 29. 08. 2010.}}</ref>
 
Tužitelji su opsadu pred MKSJ-om ovako saželi:
Red 261:
* {{cite book| ref=Human Rights Watch|first=Ivana |last=Nizich| title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina: A Helsinki Watch Report, Opseg 1|url=http://books.google.hr/books?id=nltdtAo38K0C&dq=Red+Cross+Convoy+Attacked+En+Route+to+Sarajevo+1992&hl=hr&source=gbs_navlinks_s|location=New York City|publisher=Human Rights Watch|year=1993|isbn=9781564320834}}
* {{cite book|ref=Preez Bezdrob |last=Preez Bezdrob |first=Anne Marie du|title=Sarajevo Roses: War Memoir of a Peacekeeper|year=2006|publisher=Oshun|isbn=9781770070318}}
* {{citeCite book|ref=Sense-Karadžić|url=http://sense-agency.com/tv_tribunal.27.html?vid=89 |title=''TV Tribunal 429''|date=30. listopad 2009|publisher=Sense-Agency.com|author=Sense Agency|ref=harv}}
* {{cite book|ref=Vulliamy|last=Vulliamy|first=Ed|title=Seasons in hell: understanding Bosnia's war|year=1994|publisher=Simon & Schuster|location=New York City|isbn=9780671713454}}
{{refend}}
===Enciklopedije===
* {{citeCite book|ref=BritannicaBosnia|title=Bosnian conflict|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1365562/Bosnian-conflict/281167/Background|last=Malcolm|first=Noel L.|publisher=[[Encyclopædia Britannica]]|year=2010|lokacija=Chicago, Illinois|datum=2012|isbn=9781593393106|ref=harv}}
===Ostali izvori===
{{refbegin}}
* {{citeCite book|url=http://www.icty.org/x/cases/galic/tjug/en/gal-tj031205e.pdf|title=The Prosecutor vs. Stanislav Galić - Judgement and Opinion|publisher=MKSJ|ref=MKSJ Galić|date=5. prosinca 2003|accessdate=9. travnja 2012|ref=harv}}
* {{citeCite book|ref=MKSJ Karadžić|url=http://www.icty.org/x/cases/karadzic/ind/bcs/090227.pdf|publisher=MKSJ|title=''Tužitelj Međunarodnog suda protiv Radovana Karadžića - Treća izmijenjena optužnica''|date=27. veljače 2009|accessdate=9. travnja 2012|ref=harv}}
* {{citeCite book|url=http://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/tjug/en/071212.pdf|title=The Prosecutor vs. Dragomir Milošević - Judgement|publisher=MKSJ|ref=MKSJ Milošević|date=12. prosinca 2007|accessdate=9. travnja 2012|ref=harv}}
* {{citeCite book|url=http://www.icty.org/x/cases/perisic/tjug/en/110906_judgement.pdf|title=The Prosecutor vs. Momčilo Perišić - Judgement|publisher=MKSJ|ref=MKSJ Perišić|date=6. rujna 2011|accessdate=9. travnja 2012|ref=harv}}
{{refend}}