Gonbad-e Kabus – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 20:
| dužina-oznaka = E
| lokacija_ime = [[
| lokacija_info = {{IRN}}
| lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]]
Red 34:
| nazvan_po =
| vremenska_zona = [[
| utc_pomak = +3:30
| vremenska_zona_DST = [[
| utc_pomak_DST = +4:30
| poštanski_broj =
Red 63:
| bilješke =
| prazno_ime = [[UNESCO]]-va [[
| prazno_info = '''Gonbad-e Kābus'''
| prazno1_ime = Godina uvrštenja
| prazno1_info = [[
| prazno2_ime = Vrsta
| prazno2_info = Kulturno dobro
Red 78:
| prazno6_info =
}}
'''Gonbad-e Kābus''' ([[
Grad je najpoznatiji po istoimenom divovskom [[toranj|tornju]]-[[mauzolej]]u od opeke koji je upisan na [[UNESCO]]-v [[
==Znamenitosti==
Red 99:
Slavni britanski putopisac, [[Robert Byron]], je u svom djelu "Put za Oksijanu"<ref>''[http://en.wikipedia.org/wiki/The_Road_to_Oxiana The Road to Oxiana]'' na engleskoj wikipediji {{en icon}} Preuzeto 14. srpnja 2012.</ref> iz 1937. godine naveo kako ga je upravo fotografija ovog tornja ponukala na proputovanje Perzijom<ref>Robert Bryon, [http://en.wikipedia.org/wiki/The_Road_to_Oxiana The Road to Oxiana], str. 161., Pimlico, 2004.</ref>.
Pored tornja, nešto sjevernije nalaze se i ostaci [[Veliki gorganski zid|Velikog gorganskog zida]], 155 km dugog i 10 m širokog zida, koji je bio najdulji zid poslije [[
60 km sjeverno od grada nalazi se 250 ha veliko i 4 m duboko slatkovodno jezero ''[[Alma gol]]'' (دریاچه آلماگل) koje je poznato po svojim [[som]]ovima i pticama selicama. Zbog toga ga je 1975. godine zaštitila [[Ramsarska konvencija]] kao vlažno područje svjetskog značaja.
|