Veliki turski rat – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
Disambiguated: Sveta liga → Sveta liga (1684), Požega → Slavonska Požega, Požega → Požega (Hrvatska) using Dab solver |
||
Red 40:
Kad je isteklo dvadesetogodišnje primirje iz Vašvara, habzburški car [[Leopold I.|Leopold I]] je najradije hteo da produži to primirje, ali je u [[Istanbul|Carigradu]] prevladala ratoborna stranka, pa je sultan [[Mehmed IV]] objavio rat Habzburgovcima. Veliki vezir [[Kara Mustafa]] krenuo je s velikom vojskom [[1683]]. g. pravo na [[Beč]] i počeo ga opsedati.
Turci su skoro zauzeli [[Beč]], ali je su posljednji trenutak stigli [[Poljska|Poljski]] kralj [[Jan III. Sobjeski]] i vojvoda [[Karlo Lotarinški]] na čelu udružene [[hrišćanstvo|kršćanske]] vojske. Oni su do kolena potukli tursku vojsku u [[Bitka kod Beča, 1683.|Bitci kod Beča]] [[1683]] čime je srušena moć Osmanskog carstva. Turska vojska se počela povlačiti u haosu. Jedan deo vojske išao je uz [[Drava|Dravu]], a kod [[Bjelovar]]a se odvojio i krenuo prema [[Sava|Savi]]. Ta pobeda ohrabrila je Austriju, Veneciju i Poljsku na nove napade na Turke, pa je u tu svrhu stvorena [[Sveta liga (1684)|Sveta liga]] [[1684]].
==Rat Svete lige 1683.-1698.==
Nova [[Sveta liga (1684)|Sveta liga]] je osnovana na inicijativu pape [[Inocent XI.|Inocenta XI.]] uključivala je: [[Sveto Rimsko Carstvo]] (koje je vodila [[Habsburška Monarhija]]), [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]] i [[Poljska|Poljsku]] od [[1684]] godine.<ref>Treasure, Geoffrey, ''The making of modern Europe, 1648-1780'', (Methuen & Co Ltd., 1985), 614.</ref> Njima se pridružila [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] od [[1686|1686.]] godine, kao i brojni [[nemci|njemački]], [[Englezi|engleski]] i [[Škotska|škotski]] [[protestantizam|protestanski]] dobrovoljci.
Ubrzo se vidio rezultat ove koalicije u ''Drugoj [[Mohačka bitka (1687.)|Mohačkoj bitci]]'' koja se pretvorila u drugi veliki sultanov poraz.
Red 57:
=== Oslobađanje Ugarske i Hrvatske ===
Rat se vodio na tri fronta. U [[Mađarska|Ugarskoj]] je ratovala carska vojska, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] banska pod banom [[Nikola Erdedi|Nikolom Erdedijem]] koju su pomagali hajduci i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] [[mletačka Republika|mletačka]] vojska sastavljena od domaćih hrvatskih i srpskih četa. Kao glavni vođe pokreta u Dalmaciji isticali su se knez Posedarski i [[Stojan Janković]], oko [[Slavonska Požega|Požege]] se svojim junaštvom iskazao fra [[Luka Ibrišimović]] (u puku zvan Sokol jer je Turke potukao kod Sokolovca), a u [[Lika|Lici]] [[Marko Mesić]] (uz pomoć Herberštajna zauzeo je posljednju tursku utvrdu u Lici, [[Udbina (Lika)|Udbinu]]). Godine [[1683]]. već se diže narod pod mletačkom vlašću i oslobađa [[Drniš]], [[Obrovac]], [[Benkovac]] i [[Skradin]]. Od [[1684]]. započinje rat za oslobođenje [[Slavonija|Slavonije]], oslobođenjem [[Virovitica|Virovitice]]. Najvažniji vojskovođe su ban Erdedi koji oslobađa Kostajnicu i general Herberštajn. [[1686]]. osvaja se [[Pečuh|Pečuj]]. Do godine [[1687]]. najveći deo Ugarske i Slavonije bio je oslobođen, osvojeni su [[Osijek]], [[Požega (Hrvatska)|Požega]], [[Udbina (Lika)|Udbina]] i [[Knin]], a carska je vojska [[1688]]. g. osvojila i [[Beograd]] i [[Budim]].
U strahu da pokret naroda u Dalmaciji ne iskoristi Venecija i pod svoju nadležnost stavi i [[Dubrovnik]], dubrovačko veliko vijeće donosi odluku da priznaje Leopolda I za svoga vrhovnog gospodara i zaštitnika, pa je Dubrovnik sve do [[1806]]. g. uživao zaštitu Habzburgovaca. [[1699]]. g. Turcima je prepušten [[Neum]] i [[Klek (poluostrvo)|Klek]] da bi se Dubrovačka republika fizički odvojila od Mlečana.
Red 94:
*[http://hr.wikisource.org/wiki/Poviest_Hrvatska._Dio_drugi_%28Smi%C4%8Diklas%29 Poviest Hrvatska. Dio drugi (Smičiklas)]
== References ==
<references />
{{Bitke u Velikom turskom ratu}}
| |||