Oktobarska revolucija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 92.36.137.225 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357-Bot |
|||
Red 28:
Dana [[8. 3.|8. ožujka]] [[1917|1917.]] god. ([[23. 2.|23. veljače]] po starom kalendaru – [[Februarska revolucija]]) nemiri se pretvaraju u pobunu. Počelo je rušenje carskog apsolutizma i polufeudalnog sistema u Rusiji. U sljedeća dva dana postalo je jasno da je riječ o građanskoj revoluciji. Car raspušta [[Duma|Dumu]], ali je dio poslanika formirao Privremeni izvršni odbor. [[12. 3.|12. ožujka]] vojska otkazuje poslušnost i prelazi na stranu pobunjenika. Revolucionari zauzimaju Admiralitet, [[Zimski dvorac]] (Ermitaž), [[Petrovpavlovsk]]u tvrđavu i uhićuju posljednje članove carske vlade. Izvršni odbor proglasio se privremenom vladom, a istovremeno se formirao [[Sankt Peterburg|Petrogradski]] sovjet od 250 članova koji je također želio djelovati kao vlada, pa je u Rusiji tako počelo razdoblje dvovlašća. [[14. 3.|14. ožujka]] Privremena vlada dobija podršku u odnosu na Sovjet. Vladavinu je car povjerio bratu [[Mihajlo Aleksandrovič|Mihajlu]], ali je i on abdicirao, što su učinili i ostali članovi carske obitelji. Tako je poslije 4 stoljeća završeno carsko razdoblje u povijesti Rusije. Privremena vlada imala je vlast, s Aleksandrom Fjodorovičem Kerenskim kao najutjecajnijim članom, ali je stanje sve više išlo na ruku radikalnim boljševicima.
Privremena vlada nije uspela riješiti ekonomsku krizu u Rusiji.
[[17. 7.|17. srpnja]] u [[Sankt Peterburg|Petrogradu]] je nakon pogubljenja [[car]]ske obitelji na ulicama bilo nekoliko stotina tisuća ljudi. Dolazilo je do sukoba između demonstranata i vladinih odreda. Nemirima se pridružuju i [[boljševici]], a socijalist Kerenski s fronta dovlači vjerne jedinice i prelazi u protunapad.
Red 38:
[[8. 11.|8. studenog]] [[1917]]. god. Kongres Sovjeta prihvatio je da se do Ustavotvorne skupštine osnuje privremena vlada »radnika i seljaka«, pod nazivom «Sovjet narodnih komesara» (Sovnarkom), koji je bio sastavljen isključivo od boljševika. Predsjednik je bio Lenjin, komesar vanjskih poslova Trocki, a unutrašnjih Aleksej Ivanovič Rikov. Stvoren je i poseban odbor za pitanje nacionalnosti čiji je predsjednik bio Staljin, budući crveni imperator. Program ove vlade bio je utemeljen na Dekretima o miru i zemlji.
==Kasniji događaji==
| |||