1634 – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ostalo
dop. iz R. Horvat i Historija n.J.
Red 6:
 
== Događaji ==
* [[14. 1.]] - Druga buna Štibrenaca: Hrvatski sabor rekao da se pobunjenici koji prebjegnu na imanja druge vlastele mogu hvatati<ref>''Historija n. J.'', 727</ref><ref name="rhse">Horvat, ''Ban Sigismund Erdedi''</ref>.
 
* [[18. 2.]] - Carski komandant [[Albrecht von Wallenstein]] otvoreno optužen za izdaju.
* 24/[[25. 2.]] - Wallenstein ubijen od svojih škotskih i irskih oficira.
Linija 15 ⟶ 17:
* [[13. 5.]] - [[Bitka kod Liegnitza (1634)|Bitka kod Liegnitza]] je saksonska pobeda nad carskom vojskom.
 
* [[8. 6.]] - Hrvatski sabor šalje u Austriju dvojicu izaslanika da traže pomoć, jer se Turci spremaju za rat (protiv Poljske) - jedan se vraća sa tri velika željezna topa i dr.<ref name="rhse"></ref>
* [[14. 6.]] - [[Poljanovski mir]] između Poljske-Litvanije i Rusije.
 
Linija 23 ⟶ 26:
* [[18. 8.]] - U [[Loudun]]u, Francuska, spaljen svećenik [[Urbain Grandier]] optužen za vještičarenje.
 
* [[6. 9.]] - [[Tridesetogodišnji rat]]: [[bitka kod Nördlingena (1634)|bitka kod Nördlingena]] je velika carsko-španska pobeda nad Šveđanima i nemačkim protestantima, zarobljen švedski general [[Gustav Horn]]; na desnom krilu se istakli Hrvati<ref name="rhse"></ref>.
* [[septembar]] - [[Poljsko-turski rat (1633-34)]]: obe strane okupljaju vojsku, ali sklapa se mir.
 
Linija 29 ⟶ 32:
 
* [[1. 11.]] - Pariski ugovor: Francuska ulazi direktno u [[Tridesetogodišnji rat]] na strani protestanata (Šveđani nisu sasvim zadovoljni ovim ugovorom pa će u aprilu biti sklopljen drugi).
* [[6. 11.]] - Hrvatski sabor iznosi neke žalbe: general Schwarzenberg izazvao bana [[Sigismund Erdedi|Erdedija]] na dvoboj, njemački vojnici u Varaždinu pretukli plemićkog suca Šemovečkog, episkop Maksim zauzeo imanje Domankuš, ivanićki kapetan oteo biskupove zemlje u okolici, čak 14 pritužbi na koprivničkog kapetana Mensperga itd.<ref name="rhse"></ref>
 
* [[18. 12.]] - Kralj Ferdinand došao na sabor u Šopronu (traje do veljače)<ref name="rhse"></ref>.
* prosinac - Ogulinski kapetan Gašpar Frankopan upao u Tursku i opljačkao "Pritinsku" kod [[Izačić]]a, zatim razbio bihaćke Turke kod Zavalje, poginuo im zapovjednik Derviš-aga Hudugarić<ref name="rhse"></ref>.
 
===Kroz godinu===
Linija 34 ⟶ 41:
* 1633/34 - Izgrađena Devova džamija u [[Foča|Foči]] i 1634/35. Ibrahim-agina džamija u [[Mostar]]u.
* Prvi put se spominje [[Ruma]], raniji Jelenac.
* Bosanski beglerbeg Hasan-paša svrgnut i osuđen na smrt - jedno vrijeme se skriva u Sarajevu pa bježi u šumu<ref>''Historija n. J.'', 582</ref>.
* Katolici Srbi i Albanci u Staroj Srbiji i Makedoniji pod udarom Turaka nakon rata sa Poljskom - dolazi do prisilne islamizacije, naročito u Prizrenskoj nahiji i Metohiji<ref>[[Dimitrije Bogdanović]], [http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html Knjiga o Kosovu, Tursko doba...], rastko.rs</ref><ref>Jovan N. Tomić, [http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/o_arnautima.html O Arnautima u staroj Srbiji i Sandžaku], rastko.rs</ref>.
* Turci ugušili pobunu [[Kuči|Kuča]] i [[Piperi|Pipera]], koristepridobili seCrnogorce neslogomkoji Crnogoracasu iu lošim odnosima sa brdskim i hercegovačkim plemenima<ref>[http://www.rastko.rs/rastko-cg/povijest/Cg-XIV-XX.html Crna Gora, od kraja XV veka do 1914. godine], rastko.rs</ref><ref>''Historija n. J.'', 549</ref>.
* U [[Manastir Hopovo|manastiru Hopovo]] napisan Žitomislićki hronograf.
* [[Stockholm]] je i zvanično proglašen švedskom prestonicom.
Linija 57 ⟶ 65:
{{reference}}
;Literatura
* [[Rudolf Horvat]], ''[https://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._%28R._Horvat%29/Ban_Sigismund_Erdedi Ban Sigismund Erdedi]'' (hr Wikisource)
* ''Historija naroda Jugoslavije II'', Školska knjiga Zagreb, 1959
 
[[Kategorija:1634| ]]