Cijev – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Orijentolog je premjestio stranicu Cev na Cijev: uskl.
sa hr
Red 1:
[[Datoteka:Metal tubes stored in a yard.jpg|mini|desno|200px300px|Metalne[[Čelik|Čelične]] cevicijevi.]]
[[Datoteka:Cijev DN necelik.jpg|mini|desno|300px|Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi.]]
[[Datoteka:Cijev DN celik.jpg|mini|desno|300px|Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi.]]
[[Datoteka:Cijev besavna.jpg|mini|desno|300px|Valjanje šupljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostrano konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. čahura.]]
[[Datoteka:Encanamento.JPG|mini|desno|300px|Ugradnja cijevi ([[Belo Horizonte]], [[Brazil]]).]]
[[Datoteka:Largediapvc.jpg|mini|desno|300px|Plastične [[PVC]] cijevi.]]
[[Datoteka:Piping01.JPG|mini|desno|300px|[[Cijev]]i i prirubnice od nehrđajućeg čelika.]]
 
'''Cijev''' je izduženo šuplje i na obje strane otvoreno [[valjak|cilindrično]] tijelo čija je duljina većinom puno veća od njegovog [[promjer]]a. Za razliku od [[crijevo|crijeva]] cijev je proizvodena od relativno nefleksibilnog [[materijal]]a. Najčešće služi za prijenos (transport) [[tekućina]], [[para]], [[plin]]ova, te sitnih čvrstih tvari ([[Žitarice|žita]], [[Drvo (materijal)|piljevine]], [[pijesak|pijeska]], sitnog [[ugljen]]a), a upotrebljavaju se i za izradu različitih [[konstrukcija]]. Ima širok raspon primjene: [[brodogradnja]], [[Strojni dio|strojogradnja]], [[građevinarstvo]], industrija [[vozila]].
'''Cev''' je valjkast i šupalj [[valjak|cilindar]] koji se koristi za prenos materije u [[Tečno stanje|tečnom]] ili gasovitom stanju ili kao strukturni element.
 
Cijevi imaju obično [[krug|kružni]] presjek. , ali mogu biti i [[kvadrat]]ne, [[Pravokutnik|pravokutne]], šesterokutne, [[elipsa|eliptične]]. Svi navedeni presjeci, osim okruglog, rijetko se primjenjuju u brodogradnji i strojogradnji za protok medija.
Kompleksan sistem cevi koji se koristi za prenos [[Materija|materije]] u [[Tečno stanje|tečnom]] i gasovitom stanju na manje ili veće udaljenosti a da pri tom materija ne napušta cev naziva se [[cjevovod|cevovod]].
 
==Nazivni Vidi jošpromjer cijevi==
Nazivni promjer je osnova za [[standard]]izaciju cijevi. To je u pravilu svijetli promjer cijevi odnosno cijevnih elemenata, a označava se s ''DN''.
* [[Cjevovod|Cevovod]]
 
Za [[Lijevanje|lijevane]] cijevi, GRP cijevi i cijevi iz [[Nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]] uvijek je unutarnji promjer jednak nazivnom promjeru (''Du'' = ''DN'').
{{Commonscat|Pipes}}
 
[[Čelik|Čelične]] bešavne cijevi proizvode se zbog različitih [[tlak]]ova medija s tri, odnosno kod većih promjera s dvije različite debljine stijenke. Vanjski promjer je stalan, jer je standardiziran otvorom [[alat]]a kojim se cijev izrađuje u [[Valjanje|valjaonici]] i samim načinom proizvodnje, a unutarnji promjer se smanjuje za dvije debljine stijenke, koje mogu biti različite. Zato nazivni promjer čeličnih cijevi nije uvijek jednak unutrašnjem promjeru, već se sama oznaka odnosi na neki prosječni svijetli otvor.
[[Kategorija:Mašinstvo]]
 
Prirubnice, armatura, i cijevni pribor također su standardizirani prema nazivnom promjeru, čime je osigurana kompatibilnost u izradi i montaži cijevnih linija. Budući da su se razni promjeri do kraja 1980. često označavali i u [[inč]]ima (1 inč = 25,4 mm), s takvim oznakama možemo se susretati i nadalje. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_brod_ing_mor_teh/katedre/teh_org/materijali/kolegiji/sveuc%20diplBG/opremanje%20i%20remont%20broda/CJEVARSKI%20RADOVI.pdf] "Cjevarski radovi u brodogradnji", Tehnički fakultet u Rijeci, www.riteh.uniri.hr, 2012.</ref>
 
==Vrste cijevi==
Cijevi mogu biti: <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>
:* Čelične cijevi:
::* Čelične bešavne cijevi:
:::* Čelične bešavne (normalne) cijevi,
:::* Precizne čelične cijevi,
:::* Čelične cijevi za cijevni navoj,
:::* Čelične cijevi bez propisanih mehaničkih svojstava (za priključke),
:::* Dupleks cijevi,
::* Čelične šavne cijevi:
:::* Čelične šavne (normalne) cijevi,
:::* Čelične šavne pocinčane cijevi za cijevni navoj,
:* Cijevi iz obojenih metala:
::* Bešavne cijevi iz obojenih metala:
:::* Bakrene vučene cijevi,
:::* Mjedene vučene cijevi,
:::* Aluminijske vučene cijevi,
:::* AlMs (yorcalbro) vučene cijevi,
:::* CuNi (cunifer) vučene cijevi,
:::* Vučene cijevi od nehrđajućeg čelika,
::* Šavne cijevi iz obojenih metala:
:::* Bakrene šavne cijevi,
:::* AlMs (yorcalbro) šavne cijevi,
:::* CuNi (cunifer) šavne cijevi,
:::* Šavne cijevi od nehrđajućeg čelika,
:*Plastične cijevi:
::* PVC ([[polivinil klorid]]) cijevi,
::* GRP ([[Engleski jezik|engl]]. ''Glassfibre Reinforced Polyester'') cijevi.
 
===Čelične bešavne cijevi===
Čelične bešavne cijevi proizvode se u [[valjanje|valjaonicama]], a [[Tehnologija|tehnološki]] postupak sastoji se od tri koraka: izrade šupljeg tijela (čahure), izrade cijevi iz čahure i završne operacije. Najpoznatiji postupak dobivanja šupljeg tijela je tzv. Mannesmannov postupak pomoću para dvostrukih [[Stožac|konusnih]] valjaka koji [[Rotacija|rotiraju]] u istom smjeru. Između tih [[valjak]]a propušta se užareni čelični [[ingot]] koji, osim rotacijskog, dobiva i translatorno (pravocrtno) [[gibanje]] izazvano međusobno kosim položajem valjaka. Zbog ta dva kretanja u sredini ingota dolazi do razdvajanja [[metal]]a. U nastali otvor ulazi trn, tako da između trna i valjaka dolazi do valjanja stijenke čahure. Ovako obrađene čahure se nakon ponovnog zagrijavanja valjaju u bešavne cijevi, pri čemu se stijenke stanjuju, a cijevi istodobno izdužuju. Postupak se izvodi pomoću kalibriranih valjaka i trna. Razmak između valjaka određuje vanjski promjer cijevi, a promjer trna unutarnji. Završne se operacije izvode na hladnim cijevima, a sastoje se od smanjivanja (reduciranja) cijevi valjanjem, kalibriranja, ravnanja, [[Rezanje|rezanja]] i pakiranja.
 
===Čelične šavne cijevi===
Čelične šavne cijevi izrađuju se od valjanih čeličnih traka čija debljina odgovara debljini stijenke buduće cijevi, a širina njezinu [[opseg]]u. Traka se po dužini [[Provlačenje|provlači]] kroz posebnu matricu koja joj daje oblik cijevi. Zatim slijedi uzdužno [[zavarivanje]] cijevi,
kalibriranje, rezanje na potrebnu dužinu, [[Žarenje|normalizacija]], sortiranje i pakiranje. Cijeli se postupak odvija automatski na automatiziranim proizvodnim trakama.
 
Cijevi se spajaju uzdužnim sučeljenim [[zavarivanje]]m. Cijevi velikog promjera, do 2020 [[metar|mm]], i male debljine stijenke, ovako spojene, primjenjuju se u brodogradnji za izradu ispušnog [[cjevovod]]a [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutrašnjim izgaranjem]]. [[Vlačna čvrstoća|Čvrstoća]] šavnih cijevi manja je od [[čvrstoća|čvrstoće]] bešavnih cijevi zbog spojnog mjesta, pa se upotrebljavaju uglavnom za izradu sporednih cjevovoda. Nisu prikladne za obradu [[Savijanje cijevi|savijanjem]], jer postoji opasnost da pri tome popusti šav. Jeftinije su od bešavnih cijevi.
 
===Bakrene cijevi===
[[Bakar (element)|Bakar]] je [[materijal]] male [[Tvrdoća|tvrdoće]], vrlo dobre [[Toplinska vodljivost|toplinske vodljivosti]] i vrlo otporan na utjecaj [[korozija|korozije]]. Ne podnosi visoke temperature, jer mu se tada čvrstoća naglo smanjuje. Bakrene cijevi proizvode se kao šavne ili bešavne. Šavne bakrene cijevi izrađuju se savijanjem bakrenog lima i [[Tvrdo lemljenje|tvrdim lemljenjem]], a bešavne [[Izvlačenje|izvlačenjem]]. Debljina stijenke iznosi 1 do 10 mm. Izvlačenje bakrenih (i ne samo bakrenih) cijevi malog promjera i velikih duljina izvodi se pomoću tzv. letećeg trna koji nema držača, već slobodno stoji u otvoru matrice pridržavan silama [[trenje|trenja]]. Takve se cijevi isporučuju u kolutima. Bakrene cijevi su skuplje od čeličnih, ali je njihova ugradnja jednostavnija zbog njihove velike savitljivosti i time jednostavne prilagodbe oblika cijevi prostoru ugradnje.
 
===Mjedene cijevi===
[[Mjed]] ili mesing je [[slitina]] bakra i [[cink]]a, vrlo otporna prema koroziji i boljih mehaničkih svojstava od bakra. Kao i kod bakra, pri višim temperaturama mehanička svojstva mjedenih cijevi znatno opadaju. Danas je primjena mjedenih cijevi ograničena zbog uporabe novih materijala boljih osobina - CuNi (cunifer) cijevi.
 
===AlMs ili yorcalbro cijevi===
AlMs slitina, je slitina od 76% [[Bakar (element)|Cu]], 21,96% [[cink|Zn]], 2% [[Aluminij|Al]] i 0,04% [[Arsen|As]], poznata pod trgovačkim nazivom yorcalbro. Yorcalbro cijevi su vrlo otporne prema koroziji, jer se ubrzo nakon puštanja u rad, puput bakra, presvuku filmom [[Oksidi|oksida]] koji ih štiti od daljnje korozije. Otporne su prema djelovanju [[more|morske vode]], kao i prema djelovanju [[kiseline|kiselina]] i svih [[nafta|naftnih]] derivata.
 
===CuNi ili cunifer cijevi===
CuNi slitina poznata je pod trgovačkim nazivom cunifer. Najčešće se upotrebljava [[slitina]] sastavljena od 87,3% [[Bakar (element)|Cu]], 10% [[nikal|Ni]], 1,7% [[Željezo|Fe]] i 1% [[Mangan|Mn]], a naziva se i cunifer 10. Osobine i mehanička svojstva tih cijevi slične su AlMs ili yorcalbro cijevima, ali im je cijena niža, pa se sve više upotrebljavaju za cjevovode koji su izloženi pojačanom djelovanju korozije (morska rashladna voda, grijanje tankova balasta, tekućeg tereta kod [[tanker]]a, tankova taloga u strojarnici, cjevovod kondenzata, [[Izmjenjivač topline|izmjenjivači topline]]). Udjeli željeza i mangana povećavaju otpornost cunifer cijevi prema [[erozija|eroziji]] i koroziji, a zahvaljujući visokom postotku bakra, cijevi koje su izložene djelovanju morske vode nisu jako obraštene.
 
===Cijevi od nehrđajućeg čelika ili AISI cijevi===
Pod [[nehrđajući čelik|nehrđajućim čelikom]] podrazumijeva se [[čelik]] čije trošenje zbog korozije nije veće od 0,1 [[metar|mm]] u godini dana, što omogućuje tanki film oksida kroma na površini čelika. Kod nehrđajućih čelika javlja se nekoliko tipova korozije, od kojih su neki vrlo brzi u svom djelovanju, tako da za vrlo kratko vrijeme može doći do jakog razaranja materijala i velikih šteta. Koriste se za izradu cjevovoda sistema tekućeg tereta na tankerima za prijevoz [[kemikalija]].
 
===Dupleks cijevi===
Dupleks čelici su čelici dvofazne strukture, tj. oni imaju podjednak udio [[austenit]]a i [[ferit]]a. Taj materijal otporan je na koroziju. U [[brodogradnja|brodogradnji]] se koristi za izgadu cjevovoda radne [[Hidraulički pogon|hidraulike]] za pogon uronjenih [[crpka|crpki]] tereta.
 
===Plastične cijevi===
Vrlo važno svojstvo [[plastika|plastičnih]] cijevi jest njihova mala [[gustoća]], pa je cjevovod od [[PVC]] cijevi i do deset puta lakši od npr. čeličnog cjevovoda. Mala [[masa]] cijevi znatno utjece i na ekonomičnost proizvodnje, jer su troškovi [[prijevoz]]a i uskladištenja mnogo niži, a ugradnja tih cijevi mnogo je lakša. Plastične cijevi otporne su prema morskoj i slatkoj vodi, kiselinama, [[Baza (kemija)|lužinama]], [[Mineralna ulja|uljima]], detergentima itd., a neotporne prema [[alkoholi|benzolu]], [[aceton]]u i nekim [[Ugljikovodici|ugljikovodicima]]. Velika otpornost prema koroziji omogućuje njihovu oporabu gotovo u svim agresivnim sredinama, a da ih pri tome ne treba zaštićivati nikakvim zaštitnim premazima.
Vijek trajanja cjevovoda od plastičnih cijevi vrlo je dug.
 
== Izvori ==
{{Commonscat|Pipes}}
{{izvori}}
 
[[Kategorija:Građevinarstvo]]
[[simple:Pipe (material)]]
[[Kategorija:MašinstvoStrojarstvo]]