Nekropola u Gizi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
BokicaK (razgovor | doprinos)
Nova stranica: {{Koordinate|25_44_00_N_32_36_00_E_type:landmark_region:EG|25° 44' 00 SGŠ, 32° 36' 00 IGD}} {{UNESKO kutijica | WHS = Memfis i njegove nekr...
 
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 2:
{{UNESKO kutijica
| WHS = Memfis i njegove nekropole - polje piramida od Gize do Dašhura
| Image = [[Datoteka:All Gizah Pyramids.jpg|300p300px|Piramide u Gizi]]
| State Party = {{EGI}}
| Type = kulturna
| Criteria = -{i, iii, vi}-
| ID = 86
| Region = [[Spisak mesta Svetske baštine u Africi|Arapski svet]]
Red 17:
== Piramide ==
=== Keopsova piramida ===
[[Datoteka:Giza pyramid complex (map).svg|minithumb|levoleft|Mapa kompleksa]]
 
{{glavni članak|Keopsova piramida}}
Keopsova piramida izgrađena je po nalogu faraona Kufua (kako su ga Egipćani zvali ili [[Keops]]a, kako su ga Grci zvali), vladara [[Četvrta egipatska dinastija|četvrte dinastije]], oko [[2560. p. n. epne.]] kao njegova grobnica. Tradicija gradnje piramida započela je u starom Egiptu kao otmenija varijanta [[mastaba|mastabe]], odnosno platforme koja natkriva kraljevsku grobnicu. Ova veza se najbolje može videti na primeru [[Zoserova piramida|Stepenaste piramide]] kralja [[Džoser|Zoser]]a u [[Sakara|Sakari]] koju je podigao poznati egipatski arhitekta [[Imhotep]].
[[Datoteka:Giza-pyramids-uwm.png|minithumb|Pogled iz vazduha na obradive površine oko Nila a u pozadini se vide piramide]]
[[Datoteka:Pedro II of Brazil in Egypt 1871.jpg|minithumb|[[Ogist Mariet]] sa Pedrom II od Brazila i drugim tokom carske posete Nekropoli u Gizi 1871. godine]]
Piramida je visoka 138,75 metara, dužine 225 metara i obuhvata površinu od 5,3 hektara i jedina je piramida koja ima i uzlazne i silazne hodnike. Kada je izgrađena bila je visoka 145,75 -{m}-, ali je tokom godina vrh urušen za oko 10 -{m}-. Prema pisanju [[Herodot]]a, pripreme za gradnju Keopsove piramide trajale su više od dvadeset godina. Na njoj je radilo 100.000 ljudi, dvadeset godina po tri meseca godišnje, u vreme poplave [[Nil]]a, kada se nije mogla obrađivati zemlja. Radili su robovi i seljaci. U Keopsovu piramidu ugrađeno je oko 2,5 miliona blokova, isklesanih u [[kamenolom]]u na desnoj obali Nila. Blokovi su od [[krečnjak]]a, [[bazalt]]a i [[granit]]a, bili su teški od dve do četiri tone (u proseku 2,5, maksimalno 7,5). Veliki [[granit]]ni neotesani blokovi sa kojima je građen plafon za kraljevski salon, težili su preko pedeset tona.
 
Završni, pokrivni sloj (koji je propao tokom vremena) činio je građevinu spolja veoma glatkom. Iako se ne zna kako su blokovi postavljani, postoji nekoliko mogućih teorija. Jedna teorija podrazumeva korišćenje ravne ili spiralne rampe koja se podizala kako je građevina građena uvis, dok druga terija pretpostavlja korišćenje dugačkih poluga. Glavni nadzornik radova na Keopsovoj piramidi bio je verovatno [[Hemiunu]], Keopsov nećak.
 
Ulaz se nalazi na severnoj strani. Više prolaza, galerija i holova vodi ili u glavnu odaju kraljevske grobnice ili u pomoćne prostorije. Kraljevska grobnica nalazi se u središtu piramide. Sarkofag je napravljen od crvenog granita, kao i zidovi grobnice, sarkofag je za samo 1 -{cm}- uži od ulaza u grobnicu. Ugao stranica u odnosu na osnovu iznosi 51 [[Lučni stepen|stepen]] i 51 [[minut]]. Svaka strana je pažljivo orijentisana prema jednoj od četiri strane sveta. Horizontalni presek građevine uvek je kvadratan u bilo kom delu, a dužina stranice osnove iznosi tačno 229 -{m}-. Cela građevina se sastoji od približno 2 miliona kamenih blokova od kojih svaki teži više od dve tone.
 
Keopsova piramida bila je najviša građevina na Zemlji tokom 4300 godina i koju su nadvisile druge građevine tek krajem [[19. vek]]a. Prostor koji zauzima Velika piramida dovoljan je da unutar sebe obuhvati [[bazilika Svetog Petra|katedralu Svetog Petra]] u [[Rim]]u i katedrale u [[Milano|Milanu]] i [[London]]u - zajedno.
Red 40:
 
{{Glavni članak|Mikerinova piramida}}
Treća piramida iz Gize, koju je podigao Mikerin, prvobitno je bila visoka 65,5 metara, ali danas visina iznosi 62 -{m}-. Baza piramide iznosi 103,4 -{m}-. Sagrađena je od [[krečnjak]]a i [[granit]]a.
 
== Velika sfinga ==
[[SlikaDatoteka:Great Sphinx of Giza - 20080716a.jpg|minithumb|Velika sfinga kod [[Giza|Gize]], u pozadini je [[Keopsova piramida]]]]
{{Glavni članak|Velika sfinga u Gizi}}
Velika sfinga u Gizi u [[Egipat|Egiptu]] je daleko najveća i najčuvenija statua [[Sfinga|sfinge]]. Ona predstavlja ležećeg [[lav]]a sa ljudskom glavom. Verovatno je podignuta u vreme [[Četvrta egipatska dinastija|četvrte egipatske dinastije]], oko 2700–2600. godina pre nove ere.
Red 49:
Više od 4000 godina sfinga se uzdiže iznad peska egipatske pustinje. Duga je 73,5 metra, široka 6 metara i visoka oko 20 metara. Ispružene noge su duge oko 15 metara. Ostaci boje u ušima ukazuju na činjenicu da je skulptura originalno bila obojena živim bojama. Izgrađena je od brda blokova kamena krečnjaka preostalog od izgradnje [[Keopsova piramida|Keopsove piramide]]. Pored sfinge podignut je [[hram]] koji leži u istoj liniji u kojoj je hram [[Kefrenova piramida|Kefrenove piramide]].
 
Sfinga je tokom vremena pretrpela mnoga oštećenja. Klesana je u [[krečnjak]]u a vremenom je došlo do zatrpavanje [[Skulptura |skulpture]] [[Pesak |peskom]] i obrušavanju zasutih delova. Prvi pokusi da se iskopaju zasuti delovi su se ostvarili tokom 1400-tih godina p. n. epne. kada je na osnovu odluka [[Tutmos IV |Tutmosa IV]] otkopana do vidljivosti prednje šape gde je postavljena [[stela]] na pomen ovog događaja.
 
Sfingi fali prvobitno otprilike jedan metar široki [[nos]] (njuška). Jako raširena legenda tvrdi da su ga odstrelili [[Napoleon I Bonaparta|Napoleon]]ovi ratnici prilikom njegovih pohoda na [[Egipat]]. Ovo tvrđenje se ne zasniva na istini jer postoje slike pre Napoleonovih pohoda na kojima već nepostoji ovaj deo sfinge. Egipatski istoričar al-Makrizi pripisuje uništenje nosa sufijskom [[fanatik]]u imenom Muhamad Saim al-Dahr koji je bio ogorčen time što su seljeci poštovali sfingu da bi time poboljšali svoje prinose. Ovaj fanatik je za svoje delo bio obešen za vandalizam. Uništenje nosa trebalo je da se odigra godine [[1378]].
Red 56:
 
== Kraljičina grobnica ==
[[Datoteka:Tomb of Khentkaus I.jpg|minithumb|Grobnica kraljice Hentkaus I]]
Kraljica Hentkaus I je sahranjena u Gizi. Njena grobnica poznata kao LG 100 i G 8400 se nalaze na centralnom području, pored Mikerinove piramide. Piramidalni kompleks kraljice Kentakus uključuje: njenu piramidu, piramidalni grad i hram.
 
Red 65:
 
== Groblja ==
[[Datoteka:Giza-pyramids.JPG|minithumb|Pogled na piramide iz vazduha]]
Kada su piramide građene, mastabe za niže plemstvo je pravljeno u okolini. Pored Kefrenove piramide, glavno groblje leži na istočnom području na istoku od glavnih piramida do kraljične piramide. Ova groblja su podeljena po ulicama i bulevarima. Groblje G 700 je jedno od najstarijih i sadrži grobnice za žene, sinove i ćerke pripadnika 4. dinastije. Na drugoj strani za zapadne strane nalazi se groblje G 1200 i G 4000. Ovo su groblja za pripadnike 5. i 6. dinastije.