Al-Idrisi – razlika između verzija

'''Al-Idrisi''' ([[Ceuta]], [[1099]] – [[Palermo]], [[1164]]), punim imenom '''Abu Abdulah Muhamed al-Idrisi al-Kurtubi al-Hasani al-Sabti''', (''[[Arapski jezik|arap]]: أبو عبد الله محمد الإدريسي‎''), ([[Ceuta]], [[1099]]. – [[Palermo]], [[1164]].), [[Arapi|arapski]] [[kartograf]] i [[geograf]].

 

== Biografija ==

Školovao se u maurskoj [[Španjolska|Španjolskoj]], gdje je stekao kartografsko i geografsko znanje. Studij je završio u [[Cordoba|Cordobi]] koja je pod arapskom dominacijom postala najznačajnije kulturno središte na [[Iberijski poluotok|Iberijskom poluotoku]]. Nekoliko godina proveo je u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] i [[Mala Azija|Maloj Aziji]] prije nego što je došao na [[Sicilija|Siciliju]] gdje je osnovan kulturni centar u kojem je proveo ostatak života. Na poziv kralja Rogera II. došao je u normanski dvor u [[Palermo]] na Siciliji. Roger II. bio je veliki ljubitelj i mecena znanosti i umjetnosti pa su se na njegovu dvoru sredinom [[12. vijek]]a okupljali mnogi slobodni europski učenjaci, umjetnici i ljubitelji knjige. Bavio se mišlju da sastavi veliku kartu svijeta, ali ne prema starijim predlošcima, nego rezultatima svoga vremena. Zato je dao Idrisiju zadatak da izradi veliku kartu tada poznatog svijeta.

U sljedećih petnaest godina polazile su iz Palerma normanske lađe koje su plovile cijelim [[Sredozemlje]]m. Na njima su bili izučeni mjernici, koji su opažali i tako skupljali građu za buduću kartu. Na nekim je putovanjima bio i Idrisi. Prema zapisima Abdurahama Zekija, Idrisi je [[1153.]] obišao i hrvatsko primorje. Tom prilikom bio je u [[Senj]]u, [[Knin]]u, [[Biograd]]u, [[Šibenik]]u, [[Trogir]]u, [[Split]]u, [[Ston]]u i [[Dubrovnik]]u. Na dvor su dolazili brojni poklisari od kojih su također prikupljeni podatci o udaljenosti mjesta i stranim zemljama. Kartu je završio [[1154.]], nekoliko tjedana prije smrti kralja Rogera II. i u čast svoga mecene nazvao je Tabula Rogeriana. Karta je bila formata 3,42×1,48 m, a poslije je od nje izrađena kopija na srebrnim pločama. Oba su izvornika izgubljena i danas postoje samo naknadno izrađene kopije. Na toj se karti u dosta krupnom mjerilu vidi [[Hrvatska]]. To je prva poznata karta na kojoj se ona spominje poimence.