Žabe (Aristofan) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 23 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q815376 na Wikidati
prošireno
Red 4:
| writer = [[Aristofan]]
| chorus = Žabe, [[Dionizijske misterije|Upućeni]], građani [[Had]]a
| characters = [[Dioniz]]<br />[[Ksantija]], Dionizov rob<br />[[Heraklo]]<br />leš<br />[[Haron (mitologija)|Haron]]<br />[[Ek]], domar Hada<br />spremačica<br />domaćica<br />Platana, domaćica krćme<br />[[Euripid]]<br />[[Eshil]]<br />[[Had|Pluton ili Had]]<br />razni sporedni likovi<br />
| setting = ispred Heraklove kuće; [[Aheron|Jezero Aheron(mitologija)|Aheront]]; Had
}}
 
'''''Žabe''''' ([[starogrčki]]: {{lang|grc|Βάτραχοι}} ''{{lang|grc-Latn|Bátrachoi}}'', "Žabe") je [[Grčka komedija|komedija]] koju je napisao znameniti [[Stara Grčka|starogrčki]] dramatičar komediograf[[Aristofan]]. PraizvedenaPrvi put je izvedena na [[Lenejski festival|Lenejskom festivalu]], jednoj od [[Dionizijski festivali|Dionizijskih festivala]], u [[Atena|Ateni]] godine [[405. pne.]], gdje je osvojila prvo mjesto, što je pjesniku donijelo vijenac od maslinovih grančica i pravo na ponovno izvođenje komada.<ref>Aristophanes, ''Frogs''. Kenneth Dover (ed.) (Oxford: Clarendon Press, 1993), p. 2.</ref>
 
U ovoj se komediji prije svega ismijava [[Euripid]] i njegova "modernizatorska" [[Grčka tragedija|tragička umjetnost]], no u tekstu provijava i sumorna vojno-politička situacija u kojoj se [[Atena (polis)|Atena]] tada našla.
U tekstu je predmet satire antička tragedija, odnosno radovi [[Eshil]]a i [[Euripid]]a.
 
== Izvori Zaplet==
* [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus:text:1999.01.0031:line=1 The Frogs] in Greek (from Perseus)
* [http://everything2.com/index.pl?node=The%20Frogs#Gritchka The Frogs] on [[Everything2]]
 
Umrila su sva tri velikih grčka tragičara, [[Eshil]], [[Sofoklo]], [[Euripid]], ova dva posljednja tek nedavno. [[Peloponeski rat]] još traje i Atena je iscrpljena, usprkos svojoj pobjedi nad [[Peloponeski savez|Peloponežanima]] u pomorskoj [[Bitka kod Arginuskih otoka|bici kod Arginuskih otoka]]. Očajnički joj je potreban neki dobar savjet kakav bi joj mogli dati najbolji pjesnici.
 
Komad počinje tako što se [[Dioniz]], bog zaštitnik tragičke umjetnosti, upućuje u [[Had (podzemni svijet)|Had]] kako bi na površinu zemlje iz podzemnog svijeta mrtvih doveo natrag Euripida, nakon čije je smrti [[Pozorište u antičkoj Grčkoj|tragička pozornica]] sasvim opustjela. Dioniz je naslikan kao kakav Atenjanin toga traumatičnog vremena: kao slab, uobražen, lakovjeran i strasno željan Euripodovih tragedija. Kako je [[Heraklo]] već jednom bio u Hadu i odande se sretno vratio, to i Dioniz pođe prvo kod Herakla po upute, a zatim se prerušen u Herakla i u pratnji svog vjernog [[Robovi|roba]] Ksantije uputi u podzemni svijet.
 
Kad su stigli do [[Aheront (mitologija)|jezera mrtvih]], [[Haron (mitologija)|Haron]] uzme Dioniza u svoj čamac, a Ksantija mora pješice oko jezera. No i Dioniz zapravo mora sam veslati, i u tom se času pojavljuje (sekundarni) [[Kor (kazalište)|kor]] [[žaba]], po kome je komad i dobio naslov; primarni kor bio je sastavljen od posvećenika u [[Eleuzinske misterije]]. Kor žaba svojim kreketanjem, tj. korskom pjesmom, prati Dionizovo veslanje.
 
Dioniza nakon njegova dolaska u Had pobrkaju s Heraklom te on doživi svakakve peripetije. Napokon [[Pluton (mitologija)|Pluton]] ustanovi njegov identitet i imenuje ga sucem u nadmetanju između [[Eshil|Eshila]] i [[Euripid|Euripida]]. Naime, u Hadu vlada običaj da onaj koji je najbolji u određenoj grani [[Umjetnost|umjetnosti]] sjedi uz Plutonovo prijestolje, i ta počast traje sve dok se ne pojavi bolju umjetnik. Tako je i Eshil kao najbolji tragičar sjedio uz Plutona sve dok Euripid, okruživši se svakakvim hadskim ološem, nije odlučio sam posegnuti za tom čašću. Eshil je doduše još ranije ponudio [[Sofoklo|Sofoklu]] da zauzme njegovo mjesto, no ovaj je to skromno odbio i priznao prvenstvo Eshilu. U tom sporu između Eshila i Euripida Pluton nije znao kome dodijeliti pobjedu, te mu je sad dobro došlo da presudu donese osobno Dioniz, bog tragičke umjetnosti.
 
Eshil predstavlja svoje komedije kao bolje po veličanstvenosti i po svojoj [[Etika|etičkoj]] i [[Odgoj|odgojnoj]] svrsi, dok Euripid za svoje kaže da su realnije i humanije, no obojica istodobno kritiziraju djelo onoga drugoga. Obojica se slažu u tome da je dužnost pjesnika "da čini ljude boljima": Eshil kaže da je slikao [[Heroj|heroje]] koje treba podražavati, a Euripid da je svojim [[Filozofija|filozofskim]] ekskurzima i [[Psihologija|psihološkim]] portretima poticao publiku na razmišljanje. No Eshil prigovara da je prikazivanjem raznih poroka i izopačenih likova na pozornici uzročio pad morala kod ljudi i potaknuo im sklonost ka tjelesnim uživanjima.
 
Dva pjesnika tad kreću u napad na strukturu, jezik, [[Metrika|metar]] i [[Glazba|glazbu]] tragedija svoga protivnika. Posljednji je ispit kad svaki pjesnik recitira po jedan stih u vagu kako bi se utvrdilo čija je poezija "teža". U tom zadatku pobjedu odnosi Eshil i sad se Dioniz nađe u nedoumici, jer je došao po Euripida, pa obojicu pita za savjet o tome kako spasiti Atenu. Nakon što je Eshil dao bolje misli o onom što državi treba, a Euripid izrekao uobičajeno zagonetan odgovor, Dioniz bira Eshila, koga Pluton otpušta iz carstva umrlih riječima: "Zbogom, Eshile, idi i pametnim savjetima izbavi grad naš i poduči budale, ta ima ih grdan broj".
 
==Tematika==
 
Nadmetanje Eshila i Euripida predstavlja samu bit ovog komičkog komada, i radi njega je Aristofan i napisao ''Žabe''.<ref>[[Miloš N. Đurić]], ''Istorija helenske književnosti'', 1990, str. 355.</ref> Euripid je, zajedno sa [[Sokrat|Sokratom]], jedna od čestih meta u komedijama Aristofanovim, kao predstavnik raznih novotarija u atenskom odgoju. No kad se uklone sva preterivanja u onome što dvojica pjesnika jedan drugom predbacuju, ostaje zajedničko gledište o odgojnoj i prosvetiteljskoj ulozi pjesništva uopće, a napose tragedije. To je isto ono gledište koje izriče i [[Aristotel]] u svojoj ''[[Poetika (Aristotel)|Poetici]]'': "Zato pjesništvo i važi više kao filozofska i ozbiljnija stvar nego povijest, jer pjesništvo prikazuje više ono što je opće, a povijest ono što je pojedinačno".<ref>Aristotel, ''Poetika'', 1451b, 5-7.</ref>
 
== Reference ==
{{Reflist|2reference}}
 
== Izvori ==
* [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus:text:1999.01.0031:line=1 The Frogs] in Greek (from Perseus)
* [http://everything2.com/index.pl?node=The%20Frogs#Gritchka The Frogs] on [[Everything2]]
 
[[Kategorija:Aristofan]]
[[Kategorija:Starogrčke drame|Žabe]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-Ž|ABE Aristofan]]