Verzija na datum 17 juni 2013 u 10:06 uredi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja ← Starija izmjena		Verzija na datum 14 oktobar 2013 u 09:35 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena sa hr Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:NYCS_IRT_LexAve_GrandCentral_6train.jpg\|mini\|desno\|200px\|Podzemna željeznica '''[[New York]] subway''']] ~~[[Datoteka:Escalator Vukov spomenik gallery.JPG\|thumb\|right\|Stanica podzemne železnice ''Vukov spomenik'' u [[Beograd]]u]]~~ '''Metro''' ili '''podzemna željeznica''' (poznata u svijetu i kao [[njemački\|njem.]] ''U-Bahn'' ili ''Untergrundbahn'', [[francuski\|franc.]] ''metro'', ili [[engleski\|engl.]] '''subway''') je masovno prijevozno sredstvo, koje pripada porodici [[željeznica]]. Osnovna karakteristika je njezino djelomično ili pretežno podzemno vođeno prometovanje te prometovanje po [[tračnica]]ma. ~~'''Metro''' je vrsta masovnog javnog železničkog transporta. U većini slučajeva ovaj vid transporta se odvija pod zemljom i zato je sinonim za metro '''podzemna železnica'''.~~ Iako postoje slični sustavi, koji više podpadaju pod kategoriju [[Laka_gradska_željeznica\|lake gradske željeznice]], čista podzemna željeznica je karaktrisitična po tome, jer obično ima vlastitu trasu koja je neovisna o križanju sa [[cesta\|cestovnim]] [[promet]]u, izbjegavajući [[Željezničko_cestovni_prijelaz\|križanja sa cestovnim prometom]] ili ih svodeći na najmanju moguću mjeru, osobito u [[predgrađe\|predgrađima]]. Kapacitet [[vozilo\|vozila]] i brzine prometovanja su redovito veće od vozila [[tramvaj]]a i vozila lake gradske željeznice. Također, teži se, zbog sigurnosti međusobnom spriječavanje križanja raznih linija na istim kolosijecima, osim tamo, gdje je to financijski ili strukturno neizbježno. Ako su šine metroa uzdignute iznad zemlje, onda se to zove ''uzdignuti voz''. Engleske reči za ''uzdignuti voz'' su: '''El-train''', '''The El''' ili '''The L'''. Uzdignuti čikaški voz se zove ''[[Čikago L]]''. == Osnovni tipovi izvedbe linija == ~~Za klasični metro-sistem se može reći da je:~~ <gallery> Datoteka:Circle-system.png\|Kružna mreža (npr. [[Podzemna željeznica Glasgow\|Glasgow]]) Datoteka:Circle-radial-system.png\|Kružno-Radijalna Mreža (npr. [[Moskovski_metro\|Moskva]], [[U-Bahn Wien\|Beč]]) Datoteka:Secant-system.png\|Sekantna mreža (npr. [[Podzemna željeznica Minsk\|Minsk]], [[U-Bahn Prag\|Prag]], [[Saupaulski metro\|São Paulo]], [[Podzemna željeznica München\|München]]) Datoteka:Intermeshed-system.png\|Meshed mreža (npr. [[London Underground\|London]], [[Pariški metro\|Paris]], [[U-Bahn Berlin\|Berlin]], [[Podzemna željeznica Ōsaka\|Ōsaka]]) Datoteka:X-system.png\|Mreža X-oblika (npr. [[Podzemna željeznica Oslo\|Oslo]], [[Podzemna željeznica San Francisco\|San Francisco]]) Datoteka:Diameter-line.png\|Linija promjera (npr. [[Podzemna željeznica Lima\|Lima]], [[Var%C5%A1avski_metro\|Varšava]], [[Podzemna željeznica Helsinki\|Helsinki]], [[Podzemna željeznica Serfaus\|Serfaus]]) Datoteka:Air-bladder-system.png\|Mreža ribljeg mjehura (npr. [[Podzemna željeznica Lille\|Lille]], [[Podzemna željeznica Rotterdam\|Rotterdam]], [[Podzemna željeznica Kairo\|Kairo]]) Datoteka:Cross-system.png\|Križna mreža (npr. [[Rimski metro\|Rim]], [[Podzemna željeznica Kyoto\|Kyoto]], [[Podzemna željeznica Sapporo\|Sapporo]]) </gallery> == Brzine i kapaciteti == ~~# ''urbano-električni'' masovni transportni sistem;~~ [[Datoteka:Weilimdorfloeewnmarkt.jpg\|mini\|desno\|200px\|Primjer stanice podzemne željeznice, koja je otvorena prema gore, a koristi dvije različite širine kolosijeka]] ~~# apsolutno nezavisan od ostalih vrsta saobraćaja;~~ Procjenjuje se, kako tipična podzemna željeznica može u jednom satu prevesti 35.000 do 40.000 putnika u jednom smjeru. Kada se koriste sustavi odvojene trase za svaku liniju ili pretežno odvojene, koje se nigdje u normalnom pogonu ne križaju, prosječne brzine koje se postižu dosežu i do 100 [[km]]/[[h]], pa čak i 120 km/h. Za razliku od lake gradske željeznice, koja imaju tipičnu prosječnu brzinu od oko 50 km/h - 80 km/h. Čisto tramvajski sustavi su najsporiji vid prometovanja, sa prosječnim brzinama do 35 km/h. ~~# sistem koji može opslužiti veliki broj ljudi.~~ Vozila koja se koriste su redovito većeg kapaciteta, ponekad se i dva [[motorni vlak\|motorna vlaka]] spajaju u jedan dupli, ili čak trodupli vlak. Širina stanica mora odgovarati dužini vlaka, ili se koriste posebni sustavi, koji blokiraju vrata, koja ne stanu na [[platforma\|platformu]] kolosijeka i usmjeravaju putnike do slobodnih vrata. ~~== O reči METRO ==~~ ~~Naša reč '''metro''' nastala je od francuske reči ''métro'', koja je opet nastala skraćivanjem naziva pariske podzemne železnice ''chemin de fer métropolitain'' = (vele)gradska železnica.~~ Ukoliko se izbjegavaju križanja, [[Prometni_signal\|signali]] i [[Skretnica\|skretnice]] se svode na minimum, što dovodi do veće sigurnosti i [[fleksibilnost]]i u slučaju problema u prometu, tj. linije ne utječu jedna na drugu. Množina od reči metro glasi '''metroi'''. Pridev od te reči ne postoji i nije ga moguće izvesti pa se zato stvaraju polusloženice poput: '''metro-linija''', '''metro-stanica''' (usp. [[RNiNR-M\|Otaševićev rečnik]]) ili '''metro-sistem''' (u ovom članku). Sustavi mogu imati i djelomično vođenje na istoj trasi s tramvajima ili lakom gradskom željeznicom u razini, u kojem slučaju se realizira različita širina kolosijeka pomoću više od 2 šine (obično 3), ukoliko su sustavi [[%C5%BDeljezni%C4%8Dka_pruga#Spajanje_dvaju_razli.C4.8Ditih_.C5.A1irina_kolosijeka\|različitih širina kolosijeka]]. ~~== Finansije ==~~ Mnoge starije podzemne železnice su prvobitno bile privatno vlasništvo, kao što je to bio slučaj sa [[Londonski metro\|londonskim metroom]], ili pod vlasništvom države, npr. kao u [[Pariški metro\|Parizu]]. Kasnije, državno vlasništvo nad metroima je postalo standard. == Načini izgradnje == ~~Najveći troškovi prilikom održavanja metro-sistema su zamena dotrajalih kompozicija, šina, obnova tunela i ostale infrastrukture. Neodržavanje sistema podstiče neudobna putovanja i nesigurnost.~~ eng. '''Cut-and-cover''' - metoda, pri korištenju koje se prvo površinski iskopa rupa, zatim se polože tračnice i insfrastuktura, a zatim se sve prekrije svodom. Tako se dobiva umjetni tunel. Ovisno o vrsti tla, moraju se ugraditi i štitni bočni čelični profili ili betonski temelji ojačani čelikom, kako bi se spriječilo urušavanje. Najčešće se slijedi tok prometnice iznad stvorenog usijeka. Korištenje ove metode dovodi do masivnog pogoršanja uvjeta prometovanja u vremenu gradnje, ali je jeftinije. Međutim, trasa željeznice je primorana slijediti trasu prormetnice iznad sebe, što znači kako se nekada ne može dobiti optimalno ravna trasa, već se moraju ugrađivati oštri zavoji, čime se smanjuje ukupna brzina prometovanja željeznice. Ovaj način izvedbe je vrlo praktičan u slučaju [[havarija\|havarije]], jer je pristup površini vrlo blizu. Zavisno od izvedbe, ponekad se radi samo iskopavanje (cut), ali se ne radi prekrivanje (cover), najčešće zbog troškova, čime se dobije spuštena trasa (vizualno poboljšanje, ali i mogućnost izgradnje križanja, koja nisu u nivou). Ova metoda se koristi i za novoprojektirane pravce, ali posebno za spuštanje postojećih pod zemlju, jer se na površini dobiva nova zemljana površina za širenje grada. eng. '''Deep Tunnel''' - metoda, pri korištenju koje se upotrebljavaju specijalni strojevi za bušenje (tzv. [[TBM]] strojevi) koji nagrizaju zemlju ispred sebe, koja se zatim transportira specijalnim trakama na površinu i transportira na drugo mjesto. Prednost je mogućnost ravnijeg odabira trase, jer nema ovisnosti o površini, ali ponekad je potrebno izvršiti predradnje istraživanja tla (ponekad nije moguće točno utvrditi sastav, već se nagađa). Ovisno o vrsti tla, koje može biti ili mekše (npr. pijesak, glina, [[crljenica]]) ili tvrđe (npr. stijena), napredovanje može biti brže ili sporije. Prodor (površinske) vode u tunele je također jedan od rizika, koji se nastoji spriječiti metodama zatrpavanja rupa specijalnim industrijskim [[beton]]om, koji se suši čak i u vodi. == ~~Srodni članci~~Pogon == Prve [[eksperiment]]alne podzemne željeznice su koristile vakumski pogon (nepraktično, jer je zrak doticao kroz najmanje rupe u tunelima) ili su čak bile vučene kabelima (nepraktično zbog slučaja, kada se neko vozilo zaglavi na kabelu i ne može se odspojiti zbog zaustavljanja, cijeli sustav mora stati, do popravka kvara). * [[lista metro sistema\|lista metro-sistema]] * [[metro stanica\|metro-stanica]] * [[U-voz]] * [[S-voz]] * [[monorail]] * [[metrofil]] (osoba koja je zainteresovana za metro-sisteme). {{Commonscat\|Rapid transit\|Metro}}▼ Prve masovno korištene podzemne željeznice koristile su [[parna lokomotiva\|parni pogon]], što se pokazalo nepraktičnim. Para i čađa bi se zadržavala u tunelima, te time povećavalo zagađenje. Vrlo brzo se električni pogon pokazao najpraktičnijim, i to najčešće [[željeznička_elektrifikacija#Treća.šina\|treća šina]] ili [[%C5%BDeljezni%C4%8Dka_elektrifikacija#Zra.C4.8Dni_vod_.28Kontaktna_mre.C5.BEa.29\|zračni vod]]. U početku se radilo o klasičnim vlakovima sa [[električna lokomotiva\|električnim lokomotivama]], a kasnije su se počeli koristiti [[motorni vlak\|motorni vlakovi]] zbog lakšeg okretanja na terminalnim stranicama. U praksi se na linijama sa većim zagušenjem više vlakova spaja u garnituru (2-3) koja prometuje spojena, jer je to vrlo fleksibilan sustav i omogućava vožnju i kada se neka od garnitura pokvari, jer druga preuzme vuču. Iznimka u načinu pogona su radna i servisna vozila (npr. vlak-usisavač, vlak za odvoz smeća, vozilo za odvoz pokvarenih garnitura itd.), koja koriste ili baterije (ako se isključi napajanje linije), ili diesel pogon, ili hibridni pogon. [[Kategorija:Metro]]▼ [[Kategorija:Železnica]]▼ ~~[[Kategorija:Saobraćaj]]~~ Iako ima teoretskih ideja za korištenje [[Magnetno_levitacijski_vlak\|maglev]] tehnologije za pokretanje, takva vrsta pogona (još) nije zaživjela u široj praksi. ~~{{Link FA\|ja}}~~ ~~{{Link FA\|sl}}~~ == Vanjske veze == ▲{{~~Commonscat~~commons\|Rapid transit~~\|Metro~~}} * [http://www.urbanrail.net UrbanRail.Net] * [http://www.tfl.gov.uk/tube/ London Underground] Webstranica London Undergrounda * [http://mic-ro.com/metro/ Metro Bits] Podzemne željeznice svijeta * [http://www.metros.hu/ METROS] - Metro u Budimpešti ▲[[Kategorija:Metro\| ]] ▲[[Kategorija:~~Železnica~~Željeznica]]

Metro – razlika između verzija