Ptice (Aristofan) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinos)
m Robot: Adding fy:Fûgels (toanielstik)
prošireno
Red 4:
| writer = [[Aristofan]]
| chorus = Ptice: [[jarebica]], [[franko (ptica)|franko]], [[divlja patka]], [[vodomar]], [[vrabac]], [[sova]], [[šojka]], [[divlja grlica]], [[ćubasta ševa]], [[trstenjak cvrkutić]], [[obična bjelka]], [[golub]], [[mali sokol]], [[jastreb]], [[nubijka grlica]], [[kukavica (ptica)|kukavica]], [[golub dupljaš]], [[vatroglavi kraljić]], [[liska]], [[vjetruša]], [[mali gnjurac]], [[kugara]], [[strvinar]], [[djetlić]]
| characters = *Pisteter ''građanin Atene''<br />*Euelpid ''građanin Atene''<br />*Nogoptica ''sligasluga HoopojinaHoopojin''<br />*[[Hoopoja]] ''nekoć [[Terej]], atenski princ''<br />*Svećenik (''odjeven u pticu'')<br />*Loše odjeveni pjesnik<br />*Čovjek iz proročišta<br />*[[Meton]] ''slavni matematatičar''<br />*Prodavač statua<br />*Inspektor<br />*Prvi glasnik (''ptica'')<br />*Drugi glasnik (''ptica'')<br />*[[Iris]] ''kći Zeusova''<br />*Treći glasnik (''ptica'')<br />*Buntovni mladić<br />*[[Kinezija]] ''slavni pjesnik''<br />*Doušnik<br />*[[Prometej]] ''polubog i prijatelj Čovjeka''<br />*[[Posejdon]] ''bog mora''<br />*Heraklo ''polubog''<br />*Bog Tribalijanaca<br />*Nebeski glasnik<br />*Ksantija ''rob Pisteterov''<br />'''Nijeme ukog'''<br />*Manes ''rob Pisteteterov''<br />*Ptice plesačice (''flamingo, pijetao, Druga Hoopoja, Puran'')<br />*Slavuj ''nekoč'' [[Prokne]] (''frulašica'')<br />*Gavran ''svirač''<br />*Suverenost ''lijepa djevojka''<br />*Sluge ''po potrebi''
| setting = Divljina izvan Hopojinog gnijezda }}
 
{{italictitle}}
'''''Ptice''''' ([[starogrčki|grčki]]: {{Polytonic|Ὄρνιθες}} ''Ornithes'') je [[grčka komedija|komedija]] koju je napisao [[Stara Grčka|starogrčki]] dramatičar [[Aristofan]]. Praizvedena je godine [[414. pne.]] na [[Atena|atenskom]] [[Dionizijski festival|Dionizijskom festivalu]] gdje je osvojila drugu nagradu. Predstavlja najduži od svih do danas sačuvanih Aristofanovih tekstova. Glavni junak je Pisteter, Atenjanin koji nagovara [[ptice]] da sagrade novi grad na nebu te tako steknu kontrolu nad komunikacijama između ljudi i bogova. Često se navodi kao jedan od prvih primjera [[utopija|utopije]] u svjetskoj književnosti.
 
'''''Ptice''''' ([[starogrčki|grčki]]: {{Polytonic|Ὄρνιθες}} ''Ornithes'') je [[grčka komedija|komedija]] koju je napisao [[Stara Grčka|starogrčki]] dramatičarkomediograf [[Aristofan]]. PraizvedenaPrvi put je izvedena godine [[414. pne.]] na [[Atena|atenskom]] [[Dionizijski festival|Dionizijskom festivalu]], gdje je osvojila drugu nagradu. Predstavlja najduži od svih do danas sačuvanih Aristofanovih tekstova. Glavni junak je Pisteter, Atenjanin koji nagovara [[ptice]] da sagrade novi grad na nebu te tako steknu kontrolu nad komunikacijama između ljudi i [[Grčka mitologija|bogova]]. Često se navodi kao jedan od prvih primjera [[utopija|utopije]] u svjetskoj književnosti.
 
==Zaplet==
 
Dvojica Atenjana, Pisteter (Πισθέταιρος = uvjeravatelj) i Euelpid (Ἐυελπίδης = optimist), nazadovoljni stanjem u [[Atena (polis)|Ateni]] i tamošnjim beskonačnim sudskim parnicama, odu tražiti nekadašnjega [[Trakija|tračkog]] kralja [[Terej|Tereja]], koji je bio oženjen [[Filomela|Filomelom]], a kasnije je pretvoren u [[Ptica|pticu]] [[Pupavac|pupavca]], jer on možda poznaje neko mjesto na kome se može bolje živjeti. Terej predlaže različite države, no svima njima mogu se postaviti prigovori. Tad Pisteteru padne na pamet genijalna ideja: da se, naime, sve ptice ujedine i sagrade veliki utvrđeni grad u zraku, između neba i zemlje, odakle će vladati i ljudima i bogovima. Između ostaloga, tu će moći presijecati dim koji se diže sa žrtvenih oltara na zemlji i pruža hranu bogovima ne nebu.
 
[[Kor (kazalište)|Kor]] ptica, koji je prvobitno bio neprijateljski raspoložen prema toj ideji, bude preobraćen, i ptice počnu ubrzano graditi svoj grad, koji će se zvati Kukunebograd (Νεφελοκοκκυγία, gdje νεφέλη = [[oblak]] i κόκκυξ = [[Kukavica (ptica)|ptica kukavica]]). Izgradnjom rukovode Pisterer u Euelpid, kojima su i krila izrasla kako bi se bolje prilagodili novoj situaciji.
 
Stižu razni neželjeni posjetitelji: neki [[svećenik]], zatim siromašni pjesnik koji nudi na prodaju [[Himna (muzika)|himničku]] pjesmu koju je sastavio u čast novoga grada, onda neki trgovac [[Proročanstvo|proročanstvima]], poznati [[astronom]] i [[geometar]] [[Meton]] koji se nudi napraviti raspored [[ulica]], jedan inspektor iz Atene, te prodavač [[Kip|kipova]] koji želi poturiti neke [[Zakonik|zakone]] izvorno pisane za neki grad Olofiks, za koji nitko živi nije čuo. Sve njih vlada Kukunebograda, kojoj je na čelu Pisterer, redovito odbija uz pljusak batina.
 
Novi grad je završen, uto stiže vijest da je jedno božanstvo uspjelo probiti ptičju stražu i ući u Kukunebograd. Ispostavi se da je to [[Irida]], koja je došla vidjeti zašto je prestalo [[Žrtvovanje|prinošenje žrtvi]] na zemlji; nju uhvate i saopće joj da su ptice novi bogovi te ona u suzama odlazi požaliti se svome ocu [[Taumant|Taumantu]]. U meuđuvremenu ljudi su poludjeli za pticama i žele imati [[Krilo|krila]]. Stižu i novi posjetitelji: neki koji tuče svoga oca, jer mladi se [[Pijetao|pijetlovi]] bore sa svojim očevima (no podsjete ga da zato mlade [[Roda|rode]] hrane svoje očeve); poznati lirski pjesnik [[Kinezije (pjesnik)|Kinezije]], koji želi lebdjeti; [[Sikofant|doušnik]], kome bi krila dobro došla u poslu. Najzad dolazi i [[Prometej]], koji se pod suncobranom skriva od [[Zeus|Zeusa]] i pripovijeda da bogovi pate od gladi jer im nitko više ne prinosi žrtve; zato će bogovi tražiti mir, no Promejet savjetuje da ptice postave uvjet da im Zeus da svoje [[žezlo]], a Pisteteru svoju kćerku Bazileju (= Vlast) za ženu.
 
Doista dolaze uskoro [[Posejdon]], [[Heraklo]] i neki bog iz [[Barbari|barbarskoga]] plemena [[Tribali|Tribala]] ([[demokracija]] je, naime, uzela maha i među [[Olimp|olimpskim]] bogovima). Zahvaljujući pohlepi Heraklovoj, ptice i bogovi se izmiruju, Pisteter dobija žezlo Zeusovo i Bazileju za ženu, te bude pozdravljen kao najveći od bogova, nakon čega slijede pripreme za njihovo [[vjenčanje]].
 
==Tematika==
 
[[Atena (polis)|Atenska]] je [[Mornarica|flota]] [[415. pne.]] krenula na tzv. [[Sicilijska ekspedicija|sicilijsku ekspediciju]], koja je u doba prikazivanja ove drame još uvijek imala šanse na uspjeh. ''Ptice'' predstavljaju [[Eskapizam|eskapističku]] [[Fantazija|fantaziju]] u kojem dvojica Atenjana odlučuju osnovati ptičji grad na nebu. To je, kaže pjesnik, jedini eksperiment koji Atena još nije kušala. Tako Aristofan u ovoj svojoj "najduhovitijoj komediji" daje [[Travestija|travestiju]] političkih, društvenih i religijskih nacrta i poboljšanju svijeta,<ref>Milivoj Sironić - Damir Salopek, "Grčka književnost", u: ''Povijest svjetske književnosti'', knjiga 2, 1977, str. 126.</ref> osobito reformi koje su sprovođene u Ateni, a koje pjesnik očito smatra tek ludim novotarijama. Ništa bolje mišljenje nema pjesnik ni o megalomanskim planovima Atene za širenjem svog [[Delski savez|imperija]], čiji je dio i ekspedicija protiv [[Sirakuza|Sirakuze]].<ref>Miloš N. Đurić, ''Istorija helenske književnosti'', 1990, str. 349.</ref>
 
Glavni je izvor komike u stalnom kontrastu između pravoga i izmišljenoga grada, u scenskoj iluziji koja se svaki čas razbija. Lirski djelovi odišu svježinom i originalnošću, npr. pjesma koju na početku drame pjeva pupavac (nekoć Terej) kako bi njome sazvao sve ptice. Novi polis Kukunebograd oslikan je s mnogo nežnosti i s punim poznavanjem prirode ptica, koje su dakako sami Atenjani, koji bi, po pjesniku, samo da grade kule u zraku i iščekuju kakvu zemlju dembeliju.
 
==Reference==
<references/>
 
[[Kategorija:Aristofan]]
[[Kategorija:Starogrčke drame]]
 
[[fy:Fûgels (toanielstik)]]