23.842
izmjene
prošireno
m (Bot: migracija 13 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1217552 na Wikidati) |
(prošireno) |
||
|
| writer = [[Aristofan]]
| chorus = Ose (starce)<br />Dječaci
| characters = *
| setting = pred kućom Antikleonovom
}}
{{italictitle}}
'''''Ose''''' ([[starogrčki|grčki]]: {{Polytonic|Σφήκες}} / ''Sphēkes'') je četvrta po redu od jedanaest očuvanih drama čiji je autor [[Aristofan]], majstor drevne [[Stara Grčka|starogrčke]] komedije. Postavljena je na [[Lenejski festival|Lenejskom]] festivalu godine [[422. pne.]] u doba kada se Atena nakratko oporavljala od [[peloponeski rat|peloponeskog rata]] zahvaljujući jednomjesečnom primirju sa [[Sparta|Spartom]]. Kao i u drugim komadima, Aristofan se satirički obračunava s demagogom [[Kleon]]om, ali u ''Osama'' se također obračunava i s atenskim institucijama koje su Kleonu omogućile vlast, a to su prvenstveno bili sudpovi. Komad se smatra najboljim i najčišćim primjerom antičke Stare komedije, odnosno klasikom svjetske književnosti.<ref>''Aristophanes and the Definition of Comedy'' M.S.Silk, Oxford University Press 2002, page 435</ref><ref>''Aristophanes:Wasps'' Douglas M.MacDowell, Oxford University Press 1971, pages VI and 5</ref>▼
▲'''''Ose''''' ([[starogrčki|grčki]]: {{Polytonic|
==Zaplet==
Filokleon (Φιλοκλέων = Volikleon) stačno gori od želje da bude porotnik u atenskoj [[Helijeja|helijeji]]. Njegov sin Bdelikleon (Βδελυκλέων = Mrzikleon) ga na kraju zaključa u kući ne bi li ga tako odbio od [[Sud|suda]]. Dolaze Filokleonovi prijatelji, koji čine kor starih [[Porota|porotnika]] kostimiranih u [[ose]] da bi tako pokazali svoju spremnost nanijeti kaznu. Oni pokušavaju osloboditi Filokleona i odvesti ga u sud. Nastaje prepirka i Bdelikleon napokon uvjerava kor da ga sasluša i nagovara oca da se promijeni.
Slijedi nadmetanje između oca i sina, u kojem otac priča o zadovoljstvima i koristima neodgovornog dijeljenja pravde, dok sin nastoji dokazati da je porotnička moć samo iluzija, jer porotnicima manipuliraju [[Političar|političari]], koji troše državni novac za vlastiti interes. Kor je preobraćen i prelazi na stranu Bdelikleona, no Filokleon se još uvijek koleba. Da bi učinio svome ocu, Bdelikleon organizira suđenje u kući gdje će Filokleon biti porotnik, a prvi se kao optuženik dovodi pas koji je ukrao komad sira.
U tom suđenju Filokleon nenamjerno, jer ga je sin prevario, prvi put u životu oslobodi okrivljenika krivice. Bdelikleon sad preuzima i očev društveni život te ga podučava drugim radostima na [[Simpozij|gozbi]]. Filokleon se rado prepušta tim uživanjima i vraća se pijan sa gozbe, zajedno s jednom djevojkom koju je tamo oteo, te praćen ljutitim trgovima koje je usput izvrijeđao. Bdelikleon je zaprepašten, no [[komedija]] se završava raskalašnim plesom, tzv. [[Kordaks|kordaksom]], koji započinje Filokleon.
==Tematika==
Ova je komedija [[Satira|satirički]] napad na sustav [[Helijeja|porotnog sudstva]] u [[Atena (polis)|Ateni]], koji je u to vrijeme, a plaćom od 3 [[Obol (novac)|obola]] dnevno za vršenje porotničke službe, osiguravao važno sredstvo za život značajnom broju siromašnih i starijih atenskih građana. Iako obrađuje nepolitičnu temu, komad je pun političkih aluzija i posrednih napada na Kleona. Kleon je, naime, bio zaslužan za povećanje porotničke naknade s 2 obola (koliko je bilo predviđeno u [[Periklo|Periklovo]] doba) na 3 obola.
Jean Racine se ugledao na Aristofanove ''Ose'' u svojoj komediji ''[[Les Plaideurs]]'' ("Parničari").
== Izvori ==
| |||