Ose (Aristofan): Razlika između izmjena

Dodana 2.382 bajta ,  prije 9 godina
prošireno
m (Bot: migracija 13 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1217552 na Wikidati)
(prošireno)
| writer = [[Aristofan]]
| chorus = Ose (starce)<br />Dječaci
| characters = *AntikleonMrzikleon (Bdelikleon) ''mladi Atenjanin''<br />*ProkleonVolikleon (Filokleon) ''njegov otac''<br />*Sosija ''njihov kućni rob''<br />*Ksantija ''još jedan kućni rob''<br />*Prvi pas<br />*Slavljenik<br />*Pekarka<br />*Građanin<br /><br />'''Nijeme uloge'''<br />*Mida ''kućni rob''<br />*Friks ''kućni rob''<br />*Masintija ''kućni rob''<br />*Drugi pas (''Labes'')<br />*Dardanis ''frulašica''<br />*[[Herefon]] ''filozof''<br />*Svjedoci ''koje dovodi Građanin''<br />*Pribor za jelo ''svjedoci na suđenju Drugom psu''<br />*Štenad ''djeca Drugog psa''<br />*Slavljenici<br />*Tri sina Karkinova<br />
| setting = pred kućom Antikleonovom
}}
 
{{italictitle}}
'''''Ose''''' ([[starogrčki|grčki]]: {{Polytonic|Σφήκες}} / ''Sphēkes'') je četvrta po redu od jedanaest očuvanih drama čiji je autor [[Aristofan]], majstor drevne [[Stara Grčka|starogrčke]] komedije. Postavljena je na [[Lenejski festival|Lenejskom]] festivalu godine [[422. pne.]] u doba kada se Atena nakratko oporavljala od [[peloponeski rat|peloponeskog rata]] zahvaljujući jednomjesečnom primirju sa [[Sparta|Spartom]]. Kao i u drugim komadima, Aristofan se satirički obračunava s demagogom [[Kleon]]om, ali u ''Osama'' se također obračunava i s atenskim institucijama koje su Kleonu omogućile vlast, a to su prvenstveno bili sudpovi. Komad se smatra najboljim i najčišćim primjerom antičke Stare komedije, odnosno klasikom svjetske književnosti.<ref>''Aristophanes and the Definition of Comedy'' M.S.Silk, Oxford University Press 2002, page 435</ref><ref>''Aristophanes:Wasps'' Douglas M.MacDowell, Oxford University Press 1971, pages VI and 5</ref>
 
'''''Ose''''' ([[starogrčki|grčki]]: {{Polytonic|ΣφήκεςΣφῆκες}} / ''Sphēkes'') je četvrta po redu od jedanaest očuvanih drama čiji je autor [[Aristofan]], majstor drevne [[Stara Grčka|starogrčke]] komedije. Postavljena je na [[Lenejski festival|Lenejskom festivalu]] festivalu godine [[422. pne.]] ui odnijela drugu nagradu. To je doba kada se Atena nakratko oporavljala od [[peloponeski rat|peloponeskog rata]] zahvaljujući jednomjesečnom primirju sa [[Sparta|Spartom]]. Kao i u drugim komadima, Aristofan se satirički obračunava s [[Demagogija|demagogom]] [[Kleon]]om, ali u ''Osama'' se također obračunava i s atenskim institucijama koje su Kleonu omogućile vlast, a to su prvenstveno bili sudpovisudovi. Komad se smatra najboljim i najčišćim primjerom antičke[[Stara Stareatička komedija|stare atičke komedije]], odnosno klasikom svjetske književnosti.<ref>''Aristophanes and the Definition of Comedy'' M.S.Silk, Oxford University Press 2002, page 435</ref><ref>''Aristophanes:Wasps'' Douglas M.MacDowell, Oxford University Press 1971, pages VI and 5</ref>
 
==Zaplet==
 
Filokleon (Φιλοκλέων = Volikleon) stačno gori od želje da bude porotnik u atenskoj [[Helijeja|helijeji]]. Njegov sin Bdelikleon (Βδελυκλέων = Mrzikleon) ga na kraju zaključa u kući ne bi li ga tako odbio od [[Sud|suda]]. Dolaze Filokleonovi prijatelji, koji čine kor starih [[Porota|porotnika]] kostimiranih u [[ose]] da bi tako pokazali svoju spremnost nanijeti kaznu. Oni pokušavaju osloboditi Filokleona i odvesti ga u sud. Nastaje prepirka i Bdelikleon napokon uvjerava kor da ga sasluša i nagovara oca da se promijeni.
 
Slijedi nadmetanje između oca i sina, u kojem otac priča o zadovoljstvima i koristima neodgovornog dijeljenja pravde, dok sin nastoji dokazati da je porotnička moć samo iluzija, jer porotnicima manipuliraju [[Političar|političari]], koji troše državni novac za vlastiti interes. Kor je preobraćen i prelazi na stranu Bdelikleona, no Filokleon se još uvijek koleba. Da bi učinio svome ocu, Bdelikleon organizira suđenje u kući gdje će Filokleon biti porotnik, a prvi se kao optuženik dovodi pas koji je ukrao komad sira.
 
U tom suđenju Filokleon nenamjerno, jer ga je sin prevario, prvi put u životu oslobodi okrivljenika krivice. Bdelikleon sad preuzima i očev društveni život te ga podučava drugim radostima na [[Simpozij|gozbi]]. Filokleon se rado prepušta tim uživanjima i vraća se pijan sa gozbe, zajedno s jednom djevojkom koju je tamo oteo, te praćen ljutitim trgovima koje je usput izvrijeđao. Bdelikleon je zaprepašten, no [[komedija]] se završava raskalašnim plesom, tzv. [[Kordaks|kordaksom]], koji započinje Filokleon.
 
==Tematika==
 
Ova je komedija [[Satira|satirički]] napad na sustav [[Helijeja|porotnog sudstva]] u [[Atena (polis)|Ateni]], koji je u to vrijeme, a plaćom od 3 [[Obol (novac)|obola]] dnevno za vršenje porotničke službe, osiguravao važno sredstvo za život značajnom broju siromašnih i starijih atenskih građana. Iako obrađuje nepolitičnu temu, komad je pun političkih aluzija i posrednih napada na Kleona. Kleon je, naime, bio zaslužan za povećanje porotničke naknade s 2 obola (koliko je bilo predviđeno u [[Periklo|Periklovo]] doba) na 3 obola.
 
Jean Racine se ugledao na Aristofanove ''Ose'' u svojoj komediji ''[[Les Plaideurs]]'' ("Parničari").
 
== Izvori ==