Iran – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 56:
Na teritoriju Irana nastale su neke od najstarijih [[civilizacija]] u ljudskoj historiji. Prve države pojavile su se s [[Elam]]itima početkom [[3. milenijum pne.|3. milenijuma pne.]], dok današnji etnojezični oblik poprimaju dolaskom [[Iranski narodi|iranskih naroda]] u [[2. milenijum pne.|2. milenijumu pne.]] Iranska [[nacija]] oblikuje se oko [[625. pne.]] nastankom [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]] koju kasnije na [[Stari vijek|starovjekovnoj]] političkoj sceni nasljeđuju dinastije iranskih [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]], [[Helenizam|helenističkih]] [[Seleukidi|Seleukida]], te iranskih [[Partska Monarhija|Parta]] i [[Sasanidska Monarhija|Sasanida]]. Sredinom [[7. vijek]]a nastupa [[Muslimansko osvajanje Perzije|arapsko osvajanje Irana]] i se [[islam]] počinje širiti na uštrb [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]. Iransko stanovništvo u konačnici je islamizirano tokom vladavina domaćih dinastija [[Tahiridi|Tahirida]], [[Bujidi|Bujida]], [[Safaridi|Safarida]] i [[Samanidi|Samanida]] koje su povratile iransku nezavinost. [[Srednji vijek]] obilježava procvat iranske književnosti, filozofije, medicine, astronomije, matematike i umjetnosti zbog čega Iran postaje glavnim žarištem islamskog svijeta. Iranski identitet zadržan je i tokom vladavina stranih [[Turkijski narodi|turkijskih]] i [[Mongoli|mongolskih]] dinastija [[Seldžuci|Seldžuka]] odnosno [[Ilhanidi|Ilhanida]] i [[Timuridi|Timurida]] koji su preuzeli [[perzijski jezik]] i [[#Kultura|kulturu]]. Prekretnica u [[Historija Irana|iranskoj historiji]] nastupa oko [[1500.]] godine kada je osnovana [[Safavidska Monarhija]] za vrijeme kojeg [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] 12 imama postaje službenom religijom zemlje. Iranska ustavna revolucija iz [[1906.]] godine urodila je stvaranjem prvog nacionalnog [[parlament]]a u okvirima ustavne monarhije, dok je sadašnji politički sustav [[Islamska republika|islamske republike]] plod [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine. Prema ustavu iz [[1979.]] godine, iranski politički sustav sastoji se od više isprepletenih upravnih tijela poput parlamenta, predsjednika, vijeća stručnjaka i vrhovnog vođe. Iran je jedan od osnivača [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[Pokret nesvrstanih|pokreta nesvrstanih]], [[OIK|Organizacije islamske konferencije]] i [[OPEC|Organizacija zemalja izvoznica nafte]].
 
Iran je od najranije historije [[multietnička država]] sastavljena golemom većinom od [[Iranski narodi|iranskih naroda]] među kojima već tisućljećima dominiraju [[Perzijanci]] koji danas čine oko 60 % današnjeg stanovništva Irana, a slijede ih [[Azeri]] (turkofoni), [[Kurdi]], [[BeludžiBaluči]], itd. Službena [[religija]] je [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] 12. imama dok u ostale priznate religije spadaju [[kršćanstvo]], [[judaizam]] i [[zoroastrizam]]. [[Perzijski jezik]] je uz više regionalnih glavnim službenim jezikom u zemlji, odnosno jedan od najstarijih svjetskih [[Službeni jezik|službenih jezika]] u neprekidnoj upotrebi do današnjeg dana. Službeni kalendar u državi je [[iranski kalendar]].
 
== Etimologija ==
Red 171:
{{glavni|Geografija Irana}}
 
Iran je većinom planinska zemlja s površinom od 1 648 000 km². Na sjeveru ima granice s [[Armenija|Armenijom]] (35 km), [[Azerbajdžan]]om (611 km), [[Turkmenistan]]om (992 km), te ima 740 km obale na [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Zapadne granice dijeli s [[Turska|Turskom]] na sjeveru i [[Irak]]om na jugu, završavajući na [[Šat al-Arab]]u (na perzijskom: ''Arvand Rūd''). Na jugu zemlja ima izlaz na [[Perzijski zaljev|Perzijski]] i [[Omanski zaljev]] u dužini od 1770 km. Iran od [[1970-ih]] ima granični spor s [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] zbog [[Abu Musa|Abu Muse]], [[Veliki Tunb|Velikog]] i [[Mali Tunb|Malog Tunba]], otokâ koje je Iran zauzeo nakon povlačenja britanskih trupa. Istočnu granicu dijeli s [[Afganistan]]om na sjeveru i [[Pakistan]]om na jugu. Udaljenost između [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] na sjeverozapadu i [[Sistan i BeludžistanBalučistan|Sistana i BeludžistanaBalučistana]] na jugoistoku je oko 2330 km.
 
Iranskim krajolikom prevladavaju planinski lanci između kojih se nalaze mnoge doline i prema istoku i jugoistoku pustinjske visoravni. U istočnom dijelu zemlje prevladavaju slabo naseljene ravne pustinje [[Dašt-e Lut]] („Prazna pustinja”) i [[Dašt-e Kavir]] („Velika slana pustinja”) s povremenim slanim jezerima, koje se nastavljaju istočnije u zapadnom [[Pakistan]]u i južnom [[Afganistan]]u.
Red 243:
<li>[[Fars]]
<li>[[Hormuzgan]]
<li>[[Sistan i BeludžistanBalučistan]]
<li>[[Kermanska pokrajina]]
<li>[[Jazdska pokrajina]]
Red 371:
U Iranu žive pripadnici oko 100 različitih etničkih skupina. Postoje dva glavna porijekla ovih skupina, [[Indoeuropljani|indoeuropsko]] i [[Turski narodi|turkijsko]].
 
Glavne etničke skupine su [[Perzijanci]] (61&nbsp;%), [[Azeri]] (16&nbsp;%), [[Kurdi]] (10&nbsp;%), [[Luri]] (6&nbsp;%), [[BeludžiBaluči]] (2&nbsp;%), [[Arapi]] (2&nbsp;%), [[Turkmeni]] (2%), [[Kašgajci]], [[Armenci]], [[Perzijski Židovi|Židovi]], [[Gruzi]], [[Ajsori|Asirci]], [[Čerkezi]], [[Tati]], [[Paštunci]] i drugi (1&nbsp;%).<ref>https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html</ref>
 
=== Jezici ===
Red 378:
 
Glavne jezične skupine su:
* [[iranski jezici]] (78&nbsp;%): [[perzijski]] (53&nbsp;%), [[kurdski]] (10&nbsp;%), [[gilački]] i [[mazandaranski]] (7&nbsp;%), [[lurski]] (6&nbsp;%), [[BaludžijskiBalučki jezik|balučijskibalučki]] (2&nbsp;%) i dr.
* [[turkijski jezici]] (18&nbsp;%): [[azerski]], [[turkmenski]], [[kaškajski]], [[turski]] i dr.
* drugi (4&nbsp;%): [[arapski]] (2&nbsp;%), [[armenski]] i dr.