Muzej savremene umetnosti u Beogradu – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Poništena izmjena 1655836 korisnika Kolega2357-Bot (razgovor)
Red 4:
==Istorija==
===Moderna galerija===
Delatnost Muzeja savremene umetnosti počinje [[1958|1958.]] godine, kad je aktom Saveza za kulturu narodnog odbora grada Beograda doneta Odluka o osnivanju Moderne galerije, ustanove čiji je zadatak bio da prati razvoj [[Jugoslavija|jugoslovenske]] i [[Srbija|srpske]] [[moderna|moderne]] i [[savremena umetnost|savremene umetnosti]] XX veka. Osnivač i prvi upravnik Moderne galerije koja počinje sa radom [[1959]]., kasnije Muzeja savremene umetnosti, bio je [[Miodrag B. Protić]], slikar, teoretičar i umetnički kritičar. Iste godine [[Izvršno veće R. Srbije]] je odlučilo da za potrebe Moderne galerije sazida [[Zgrada Muzeja savremene umetnosti u Beogradu|zgradu]] koja bi zadovoljila moderne [[muzeologija|muzeološke]] principe i odredila lokaciju na [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], na ušću [[Sava|Save]], naspram [[Beogradska tvrđava|Beogradske tvrđave]]. Istovremeno je raspisan konkurs za izradu idejnog projekat. Konkurs je završen [[1960]]. a izabrani autori su bili arh. [[Ivan Antić]] i arh. [[Ivanka Raspopović]]. Zgrada Muzeja savremene umetnosti je građena od [[1960]]. do [[1965]]. godine.
 
===Muzej savremene umetnosti===
Savet Moderne galerije [[1965]]. usvaja novi naziv - Muzej savremene umetnosti koji je te godine otvoren [[20. 10.oktobar|20. oktobra]]. Za upravnika je imenovan njegov inicijator i osnivač Miodrag B. Protić.
 
Osnovnu koncepciju i fizionomiju Muzeja savremene umetnosti u Beogradu načinio je Miodrag B. Protić. Radi toga on je boravio u [[Pariz]]u [[1953]]-[[1954]]. i [[1957]]. godine, a posebno je bio značajan njegov studijski boravak u [[New York|NjujorkuNjujork]]u [[1963]]. gde je detaljno proučio organizaciju, strukturu i postavku Muzeja moderne umetnosti čiji je direktor bio Alfred Hamilton Bar, pisac i profesor, osnivač moderne muzeologije. Na osnovu tih saznanja i iskustava Protić je koncipirao beogradski Muzej savremene umetnosti formirajući zbirke za slikarstvo, skulpturu, grafiku i crteže i odelenje za umetničku dokumentaciju. Osnovan je i atelje za konzervaciju i restauraciju.
 
Od [[1974]]. u Muzeju postoji Centar za vizuelnu kulturu i informacije (kao deo obrazovnog programa), a posle [[2001]]. godine ustanovljeno je Odelenje za dizajn i multimedije i Dečiji klub.
Red 44:
Muzej je priredio veliki broj retrospektivnih izložbi srpskih i jugoslovenskih umetnika, među kojima su: [[Sava Šumanović]], [[Ivan Tabaković]], [[Petar Lubarda]], [[Nadežda Petrović]], [[Marko Čelebonović]], [[Krsto Hegedušić]], [[Ljubo Ivančić]], [[Gabrijel Stupica]], [[Marijo Pregelj]], [[Jovan Bijelić]], [[Kosta Hakman]], [[Nedeljko Gvozdenović]], [[Petar Dobrović]], [[Natalija Cvetković]], [[Peđa Milosavljević]], [[Milena Pavlović-Barili]], [[Zora Petrović]], [[Milan Konjović]], [[Lazar Vozarević]], [[Leonid Šejka]], [[Stojan Ćelić]], [[Olga Jančić]], [[Petar Omčikus]], [[Filo Filipović]], [[Mladen Srbinović]], [[Olga Jevrić]], [[Ksenija Divjak]], [[Miodrag B. Protić]], [[Vane Živadinović Bor]], [[Predrag Peđa Nešković]], [[Radomir Damnjanović Damnjan]], [[Kosara Bokšan]], [[Bora Iljovski]], [[Neša Paripović]], [[Raša Todosijević]], [[Dušan Otašević]] i dr.
 
Takođe je u okviru međunarodne saradnje organizovao brojne izložbe evropskih i svetskih umetnika i umetničkih grupa kao što su : [[Pablo Picasso|Pablo Pikaso]], [[Huan Miro]], [[Marcel Duchamp|Marsel Dišan]], [[Raoul Dufy|Raul Difi]], [[František Kupka]], [[Pol Kle]], [[Tapies]], [[Hans Hartung]], [[Robert Smithson|Robert Smitson]], [[Jan Dibec]], [[Beri Flanagan]], [[Robert Mapletorp]], [[Yves Klein|Iv Klajn]], [[Emil Nolde]], [[Aterse]], „[[Dadaizam|Dada]]“, Češki kubizam, Belgijski nadrealizam, Nemački ekspresionizam, „[[Most]]“, „[[Plavi jahač]]“, „[[Bauhaus]]“, „[[Fluxus|Fluksus]]“, „[[KOBRA]]“, „[[Gutai]]“, Engleski pop-art, Nova američka umetnost, Mladi britanski umetnici itd.
 
Muzej je organizovao i dve Međunarodne izložbe likovnih umetnosti [[1977]]. i [[1980]]. godine.