Boljševici – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pop
m pop
Red 1:
{{Naselje (HR)
[[datoteka:Kustodiev The Bolshevik.jpg|thumb|desno|250px|''Boljševik'' slika Borisa Kustodieva iz 1920.]]
| ime =Boljševici
'''Boljševici''' (od [[ruski jezik|ruskog]] ''Большеви́к'', od riječi ''больше'' - većina) je ime za pripadnike lijevog (revolucionarnog) krila Ruske socijal-demokratske radničke partije (RSDRP) nakon njenog raspada na dvije frakcije; boljševike i [[Menjševici|menjševike]]. Do raskola u partiji je došlo na drugom kongresu partije [[1903]]. <ref>{{cite book|last=Suny|first=Ronald Grigor|title=The Soviet Experiment|year=1998|publisher=Oxford UniversityPress|location=London|isbn=9780195081053|pages=57}}</ref>kada je boljševičko krilo za sebe uzelo skraćenicu RSDRP(b), gde je b označavalo boljševike. Ubrzo posle dolaska na vlast u novembru [[1917]]. partija je promenila ime u [[Ruska komunistička partija]] (boljševika) (RKP(b)). Ruska komunistička partija je [[1952]]. formalno izbrisala reč boljševik iz svoga imena.
| ime_genitiv =Boljševika
| izvorno_ime = <small>Большеви́к</small>
| slika_panorama =Kustodiev The Bolshevik.jpg
| veličina_slike =280px
[[datoteka:Kustodiev| Theopis_slike Bolshevik.jpg|thumb|desno|250px|=''Boljševik'' slika Borisa Kustodieva iz 1920.]]
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Rusko Carstvo}}
}}
'''Boljševici''' (od [[ruski jezik|ruskog]] ''Большеви́к'', od riječi ''больше'' - većina) je ime za pripadnike lijevog radikalnog krila [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije (RSDRP)]] nakon njenog raspada na dvije frakcije; boljševike i [[Menjševici|menjševike]].
 
'''Boljševici''' (od [[ruski jezik|ruskog]] ''Большеви́к'', od riječi ''больше'' - većina) je ime za pripadnike lijevog (revolucionarnog) krila Ruske socijal-demokratske radničke partije (RSDRP) nakon njenog raspada na dvije frakcije; boljševike i [[Menjševici|menjševike]]. Do raskola u partiji je došlo na drugom kongresu partije [[1903]]. <ref>{{cite book|last=Suny|first=Ronald Grigor|title=The Soviet Experiment|year=1998|publisher=Oxford UniversityPress|location=London|isbn=9780195081053|pages=57}}</ref>kada je boljševičko krilo za sebe uzelo skraćenicu RSDRP(b), gde je b označavalo boljševike. Ubrzo posle dolaska na vlast u novembru [[1917]]. partija je promenila ime u [[Ruska komunističkaKomunistička partija]] Sovjetskog Saveza|Rusku socijal-demokratsku radničku partiju (boljševika)]]. (RKP(b))Nakon kongresa održanog [[1952]]. [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruska komunistička partija]] je [[1952]].i formalno izbrisala rečriječ boljševik iz svoga imena.
Boljševičku partiju Ruske socijal-demokratske radničke partije osnovao je [[Vladimir Iljič Lenjin]] - [[1905]]. kao masovnu radničku partiju sa unutrašnjom demokratskom [[hijerarhija|hijerarhijskom]] strukturom na pricipu [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]]. Boljševici su sebe smatrali za vođe revolucionarnog proleterijata u [[Rusko Carstvo|Rusiji]]. Njihova uvjerenja i praksa se često zovu '''Boljševizam'''.
 
Boljševičku partiju Ruske socijal-demokratske radničke partije osnovaopočeo je izgrađivati [[Vladimir Iljič Lenjin]] - [[1905]]. kao masovnu radničku partiju sa unutrašnjom demokratskom [[hijerarhija|hijerarhijskom]] strukturom na pricipu [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]]. Boljševici su sebe smatrali za vođe revolucionarnog proleterijata u [[Rusko Carstvo|Rusiji]]. Njihova uvjerenja i praksa se često zovu '''Boljševizam'''.
 
==Historija raskola==
Drugi kongres [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije]] održan je u [[Bruxelles|Briselu]] (jul) i [[London]]u u augustu [[1903]]., Lenjin i njegov rival [[Julij Martov|Martov]] razišli su se po pitanju uloge partijskog članstva. Lenjin je želio da članovi partije budu samo oni koji ''prihvaćaju program partije, materijalno ga podupiru i daju svoj osobni doprinos u jednoj od partijskih organizacija''<ref>Robert Service: Lenin a biography, str. 154.</ref>. ''Martov'' je s druge strane bio za ''uobičajeni osobni doprinos članova pod vodstvom jedne partijske organizacije''. Lenjin se zalagao za manje - ali aktivno partijsko članstvo, a ne brojno koje jedino ima ''partijsku knižicu'', i ništa ne radi. Po njegovom mišljenju ta aktivna partijska baza, stvorit će unutar sebe - jezgru ''profesionalnih revolucionara'', od odanih komunista, koji će provoditi većinu svog vremena u organiziranju partije za rad sa masama, i biti u stanju provesti [[proleterska revolucija|proletersku revoluciju]]
Profesionalno jezgro partije regrutirat će se od aktivnih i iskusnih članova, a simpatizere ne će uzimati u obzir. Partija će biti organizirana na temelju koncepta [[demokratski centralizam|demokratskog centralizma]] Martov, inače bliski prijatelj Lenjina, složio se a njim da jezgra partije treba biti sastavljena od profesionalnih revolucionara, ali želio je da članstvo u partiji treba biti otvoreno i za simpatizere, revolucionarne radnike i druge sumišljenike.
Njih dvoje usaglašavali su svoje stavove negdje oko marta-maja 1903. ali do kongresa su njihovi stavovi postali nepomirljivi i to je dovelo do partijskog raskola. <ref>Israel Getzler ''Martov: A Political Biography of a Russian Social Democrat'', Cambridge University Press, 2003 (first edition 1967), ISBN 0-521-52602-7 str.78</ref>
Linija 14 ⟶ 25:
 
==Pogledajte i ove stranice==
*[[Ruska socijal-demokratska radnička partija]]
*[[Menjševici]]
*[[Demokratski centralizam]]
*[[Lenjinizam]]