Amram Gaon – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Category: +Kategorija:)
Autobot (razgovor | doprinos)
m sredjivanje; kozmetičke promjene
Red 1:
'''Amram Gaon''' ({{lang-he|'''עמרם גאון'''}} ili '''Amram bar Sheshna''', [[hebrejski]]: ''' עמרם בר רב ששנא''', iki ponekad: '''Amram ben Sheshna''' <ref>[http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=1438&letter=A AMRAM BEN SHESHNA], jewishencyclopedia.com; Article</ref> or '''Amram b. Sheshna'''; ? - 875) bio je znameniti ''[[Geonim|Gaon]]'' ili predstojnik [[jevrej]]ske [[talmud]]ske [[Talmudske akademije u babiloniji|akademije]] u gradu [[Sura (grad)|Sura]] u 9. vijeku. Poznat je kao autor brojnih ''[[responsa]]'' (pravnih mišljenja), ali glavna djela su mu [[liturgija|liturgijske]] namjene.
 
Bio je prvi jevrejski učenjak koji je napravio potpunu liturgiju za službu u [[sinagoga]]ma. Njegov [[siddur|molitvenik]] (''Siddur Rab Amram'' ili ''Seder Rav Amram''), koji je nastao kao zbirka [[Responsa|responsuma]] Jevrejima tadašnje Španije, je još uvijek sačuvan i ima značajan uticaj na današnje jevrejske obrede.
 
== Izvori ==
<references/>
 
=== Objavljeni tekstovi Siddura ===
* ''Seder Rab Amram'', ed. Coronel: [[Varšava]] 1865
* ''Seder Rav Amram Gaon'', ed. Hedegard: Lund 1951
* ''Seder Rav Amram Gaon'', ed. Goldschmidt: Jerusalem 1971
* ''Seder Rav Amram Gaon'', ed. Kronholm: Lund 1974
* ''Seder Rav Amram Gaon'', ed. Harfenes: Bene Berak 1994
 
=== Izvori za Jewish Encyclopedia ===
* Rapoport, Bikkure ha-'Ittim, x. (1829) 36, 37;
* Einleitung zum Parchon, xi. note;
* Reifmann, Zion, ii. 165;
* [[Samuel David Luzzatto|Luzzatto]], in Literaturbl. d. Orients, viii. 290-297, 326-328;
* [[Moritz Steinschneider|Steinschneider]], Cat. Bodl. col. 2619;
* [[Heinrich Graetz|Grätz]], Gesch. d. Juden, 2d ed., v. 249, 478;
* Joel Mueller, MafteaḦ, pp.&nbsp;121–129, and Halakot Pesuḳot, p.&nbsp;4;
* [[Isaac Halevy]], ''Dorot ha-Rishonim'', pp.&nbsp;243–259;
* [[I. H. Weiss]], ''Dor Dor ve-Doreshav'', iv. 117-122.
 
=== Ostala literatura ===
* [[Ismar Elbogen|Elbogen, Ismar]], ''Jewish Liturgy: A Comprehensive History'': [[Jewish Publication Society]] 1993
* [[Louis Ginzberg]], ''Geonica'': New York 1909
* Goldschmidt, ''Meִhkare Tefillah u-Fiyyut'' (On Jewish Liturgy): Jerusalem 1978
* Reif, Stefan, ''Judaism and Hebrew Prayer'': Cambridge 1993. Hardback ISBN 9780521440875978-0-521-44087-5, ISBN 05214408740-521-44087-4; Paperback ISBN 9780521483414978-0-521-48341-4, ISBN 05214834170-521-48341-7
* Wieder, Naphtali, ''The Formation of Jewish Liturgy: In the East and the West''
* Zimmels, ''Ashkenazim and Sephardim: their Relations, Differences, and Problems As Reflected in the Rabbinical Responsa '': London 1958 (since reprinted). ISBN 0-88125-491-6
 
== Vanjske veze ==
==Eksterni linkovi==
* [http://www.hebrewbooks.org/7283 Seder Rav Amram] (Jerusalem 1912 edition, Vol. 1)
* [http://www.hebrewbooks.org/7284 Seder Rav Amram] (Jerusalem 1912 edition, Vol. 2)
* [http://www.daat.ac.il/daat/vl/tohen.asp?id=24 Seder Rav Amram] (Warsaw 1865 edition, scanned text, Hebrew only)
* [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=1438&letter=A AMRAM BEN SHESHNA], jewishencyclopedia.com; Article
 
[[Kategorija:Geonim]]