Milano – razlika između verzija

Milanska klima je vlažna, a [[magla]] i [[smog]] smatraju se dnevnim redom. U leto je veoma toplo, a zimi prilično napada sneg i veoma je hladno.

Ovaj severni biser ima dugu i burnu prošlost, koga su podigli [[Antički Rim|Rimljani]] pokorivši Severnu Italiju i njene stanovnike [[Gali|Gale]]. Svedoci tog događaja su mnoge građevine sada enormno posećene od strane turista. Veoma je važno napomenuti da je Milano jedan kraći period bio prestonica svemoćnog i snažnog [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] pod kojim je podrhtavao veći deo [[Evropa|Evrope]]. Ipak, danas je Milano moderan grada, ali još uvek poseduje stare građevine koji mu daju dušu. Najznačajnije znamenitosti su: [[Milanska katedrala|Milanska katedrala (Duomo)]], [[zamak Sforca]], [[Milanska skala]], [[crkva Santa Marija dela Gracije]], [[crkva svete Anastazije]], Trijumfalni luk, [[Nacionalni muzej znanja i nauke „Leonardo da Vinči“]], [[Muzej oslobođenja]] i [[Muzej Mansonija]], [[Galerija di Brera]], [[Nacionalna biblioteka di Brera]] ...

''Emblemata'' (1584.) Andree Alciata, prema kojem je za vrijeme radova na podizanju prvih zidina grada iskopana upravo jedna od tih životinja, dok je etimologija naziva ''Mediolanum'', protumačena kao "polu-vuna",<ref>''medius'' + ''lanum''; "etimologija" Alciata je namjerno nategnuta..</ref> Osnivanje Milana pripisuje se dvama keltskim narodima, Biturizima i Eduima, koji su na svojim simbolima isticali ovna i divlju svinju, <ref>''Bituricis vervex, Heduis dat sucula signum.''</ref> te je radi toga "simbol grada vunena divlja svinja, životinja dvostrukog oblika, s oštrom dlakom i mekanom vunom".<ref>''Laniger huic signum sus est, animálque biforme, Acribus hinc setis, lanitio inde levi.''</ref> Kao svoj izvor, Alciato navodi presvetog i učenog [[Ambrozije Milanski|Ambrozija]].<ref>{{cite web|url=http://www.emblems.arts.gla.ac.uk/french/emblem.php?id=FALc002 |title=Alciato, '&#39;Emblemata'&#39;, Emblema II |publisher=Emblems.arts.gla.ac.uk |date= |accessdate=2009-03-13}}</ref>

=== Rimsko doba ===

=== Srednji vijek ===

Većina ranije povijesti Milana bila je priča o borbi između dvije političke frakcije - [[Guelfi|Guelfa]] i [[Gibelini|Gibelina]]. U većini slučajeva Guelfi si bili uspješni u Milanu. Ipak, obitelj Visconti uspjela je domoći se vlasti (''signoria'') u Milanu, na temelju svog "Gibelinskog" prijateljstva s njemačkim carevima.<ref>Henry S. Lucas, ''The Renaissance and the Reformation'' (Harper & Bros.: New York, 1960) p. 37.</ref> 1395, jedan od njemačkih careva, Vaclav IV, uzdigao je Milano na razinu [[Milansko Vojvodstvo|vojvodstva]].<ref>''Ibid.'', p. 38.</ref> Također 1395. Gian Galeazzo Visconti postao je milanski vojvoda. Gibelinska obitelj Visconti zadržala je vlast u Milanu stoljeće i pol, od početka 14. stoljeća do sredine 15. stoljeća.<ref>Robert S. Hoyt & Stanley Chodorow ''Europe in the Middle Ages'' (Harcourt, Brace & Jovanovich: New York, 1976) p. 614.</ref>

=== Renesansa ===

=== Periodi španjolske, francuske i austrijske dominacije ===

130&nbsp;000. Taj slučaj smatra se jednom od posljednjih provala stoljetnih [[pandemija]] kuge koje su započele u [[Doba kuge|14. stoljeću]].<ref>Cipolla, Carlo M. ''Fighting the Plague in Seventeenth Century Italy''. Madison: University of Wisconsin Press, 1981.</ref>

=== 19. stoljeće ===

[[Datoteka:Episodio delle cinque giornate (Baldassare Verazzi).jpg|mini|desno|150px|Milanski [[ domoljublje|patrioti]] bore se protiv [[Austrijsko Carstvo|austrijskih]] trupa za vrijeme [[Pet dana Milana]].]]

[[Napoleon]] osvaja Lombardiju 1796. te je Milano proglašen glavnim gradom [[Cisalpinska Republika|Cisalpinske Republike]]. Kasnije je proglasio Milano glavnim gradom [[Kraljevstvo Italija (1805.-1814.)|Kraljevstva Italije]], dok je sam okrunjen u katedrali. Po završetku Napoleonove okupacije, [[Bečki kongres]] je 1815. Lombardiju, Milano i [[Veneto]] vratio Austriji .<ref>{{cite web | last= Bloy| first = Marjie| authorlink =| coauthors =| title = The Congress of Vienna, 1 November 1814 — 8 June 1815| work =| publisher = The Victorian Web| date = 30 April 2002| url = http://www.victorianweb.org/history/forpol/vienna.html| doi =| accessdate = 2009-06-09}}</ref> U to doba, Milano je postao središtem lirske [[Opera|opere]], gdje je [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] napisao tri operna djela, dok je [[La Scala]] u samo nekoliko godina postala vodećim teatrom u svijetu,<ref>Mallach, Alan, [http://books.google.co.uk/books?id=foOntoqFSc0C&pg=RA1-PA165&dq=%22la+scala%22+opera++gambling&as_brr=3 ''The autumn of Italian opera''], University Press of New England, 2007, ISBN 15555368321-55553-683-2</ref> s premijerama [[Vincenzo Bellini|Bellinija]], [[Gaetano Donizetti|Donizettija]], [[Gioachino Rossini|Rossinija]] i [[Giuseppe Verdi|Verdija]]. Ostala značajna kazališta 19. stoljeća bila su ''La Cannobiana'' i ''Teatro Carcano''.

=== 20. stoljeće ===

(''Boom economico'') 1950-ih i 1960-ih veliki val unutrašnje imigracije, posebno s juga Italije, naselio se u Milanu te je 1971. stanovništvo dostiglo 1 723 000. Populacija Milana započela je opadati krajem 1970-ih. U posljednjih 30 godina skoro jedna trećina ukupnog gradskog stanovništva preselila se u vanjska područja grada s novim predgrađima i manjim gradovima koji su nikli oko samog Milana. U isto doba grad je počeo privlačiti povećani tijek strane imigracije, što je posebno istaknuto naglim proširenjem kineske četvrti, okruga u okolici ulica ''Paolo Sarpi, Via Bramante, Via Messina'' i ''Via Rosmini'', nastanjenog [[Kinezi|kineskim]] imigrantima iz [[Zhejiang]]a, danas jednoj od najpitoresktnijih gradskih četvrti. U Milanu također živi trećina svih Filipinaca u Italiji, njih oko 30 000 i u stalnom porastu,<ref>{{cite web | last=| first =| authorlink =| coauthors =| title = Backgrounder: Profile of Filipinos in Northern Italy| work =| publisher = Republic of the Philippines Office of the Press Secretary| month = February | year = 2009| url = http://www.ops.gov.ph/feb-visits2009/backgrounder.htm#Northern%20Italy| format =| doi =| accessdate = 2009-06-21}}</ref> s prosječnom stopom nataliteta od 1000 rođenih godišnje.<ref>{{cite web | last= Uy| first = Veronica| authorlink =| coauthors =| title = Filipinos populating Milan, as 3 are born there daily--exec| work =| publisher = INQUIRER.net| date = 29 April 2008| url = http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080429-133398/Filipinos-populating-Milan-as-3-are-born-there-daily--exec| format =| doi =| accessdate = 2009-06-21}}</ref> Ukupno, stanovništvo Milana posljednjih se godina naizgled stabiliziralo, te je od 2001. zabilježen samo neznatni porast populacije.

=== Bratimljeni gradovi ===

== Izvori ==

{{CommonsCommonscat|Milano}}