Razlike između izmjena na stranici "Ludovik I. Veliki"

m/м
sredjivanje; kozmetičke promjene
m/м (Bot: migracija 34 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q53998 na Wikidati)
m/м (sredjivanje; kozmetičke promjene)
[[Datoteka:Blason Louis Ier de Hongrie.svg|200px|thumb|thumb|Grb Ludovika I. Anžuvinskog]]
[[Datoteka:HAZU 72 17 lipnja 2008.jpg|thumb|250px|thumb|Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar. Prizor na [[Škrinja Sv. Šimuna|škrinji Sv. Šimuna]] u [[Zadar|Zadru]].]]
'''Ludovik I. Anžuvinac''' ili '''Ludovik Veliki''' ili '''Ljudevit Veliki'''([[mađarski]]: I. (Nagy) Lajos, [[poljski]]: Ludwik Węgierski, hrvatski: Ludovik I., slovački: Ľudovít I Veľký) (* [[Višegrad (Mađarska)|Višegrad]], [[5. ožujka]] [[1326]].; † [[Nagyszombat]], [[10. rujna]] [[1382.]]). je bio Hrvatsko-ugarski kralj od [[1342]]. i poljski kralj od [[1370]]. pa do svoje smrti [[1382]]. godine
== Obitelj ==
Ludovik je nazvan po svom stricu Svetom Ludoviku, a bio je najstariji preživjeli sin [[Karlo I. Robert|Karla Roberta Anžuvinca]] i [[Elizabeta Pjastović|Elizabete]], kćeri poljskog kralja [[Vladislav I. Lokietek|Vladislava]] i sestra [[Kazimir III. Veliki|Kazimira Velikog]] iz dinastije [[Pjastovići|Pjastovića]] koja je vladala u Poljskoj. Bio je imenovan nasljednikom nakon rsmrti brata Ladislava 1329 godine kada je još bio dijete. Nakon oćeve smrti 1342 godine proglašen je hrvatsko-ugarskim kraljem, a okrunjen će biti 21. srpnja. Ludovik je često vodio ratove. Osim njegovih najpoznatijih kampanji, ratovao je u Bugarskoj, Bosni, Vlaškoj, i protiv [[Zlatna horda|Zlatne Horde]]. Prvi ugarsko-osmanlijski sukob se desio tijekom njegove vladavine.
 
== Ratovi s Mlecima i Napuljem ==
Poražen od strane [[Mleci|Venecije]] u ranijem pohodu protiv [[Zadar|Zadra]] (1346), Ludovik se iskrcao na ekspediciji protiv [[Napulj]]a da osveti ubojstvo svog brata Andrije, kneza Kalabrije, muža Ivane I. od Napulja. Okolnosti njegove smrti su vezane za dvorsku urotu u kojoj je sudjelovala i sama kraljica. Ludovik je došao u Italiju [[3. studenog]] [[1347]]. i poslije je dobio potporu mnogih mjesnih prinčeva, ušao je u [[Benevento]] rane 1348, zahvaljujući podršci napuljskog baruna. [[15. siječnja]], Ivana je otišla iz Napulja brodom za [[Provansa|Provansu]], uskoro će to isto napraviti i njen muž, Luj od Taranta. Postavio se za napuljskog kralja bez većih problema, usprkos tome Ludovik se morao brzo povući zbog dolaska [[kuga|kuge]]. U svojoj žurbi da napusti opustošenu Italiju, imenovao je dva ugarska službenika da zadrže prijestolje. Oni su uskoro izgubili potporu baruna i otvorili su put povratku Ivane i njenog muža.
 
Dvije godine kasnije, [[1350]]. godine, Ludovik je došao u [[Manfredonija|Manfredoniu]] i predstavljao je veliku opasnost Napulju. Međutim kasnije je morao prekinuti kampanju na inzistiranje njegovih iscrpljenih vojnika i odrekao se svih prava na napuljsku krunu. Prije negoli je napustio Italiju, [[papa|papinska]] kurija iz [[Avignon]]a počela je istragu o Andrijinom ubojstvu, ali papinski je sud proglasio Ivanu nevinom, uvelike zbog političkih razloga, zato što se Ivana složila da će svoja prava na grad Avignon predati papinstvu. Sukob s Napuljem je prestao [[1381]]. godine, jednu godinu prije Ludovikove smrti. Papa je oduzeo kraljevsku titulu Ivani i ovlastio kralja Ludovika da izvrši svoju odluku. Bio je previše bolestan da ide sam, ali njegov nećak [[Karlo II. Drački|Karlo Drački]] potpomognut ugarskim zlatom sa svojim vojnicima se domogao prijestolja i ubio Ivanu.
 
Od 1356. do 1358. Ludovik je počeo novi rat protiv Venecije za vlast nad [[Dalmacija|Dalmacijom]]. Poslije uspješnog organiziranja protumletačke lige, Ludovik je naredio dalmatinskim gradovima da pale i ubijaju sve Venecijance. [[Zadarski mir|Zadarskim mirom]] ([[1358]]), svi Ludovikovi zahtjevi za [[Jadran]]sku regiju bili su prihvaćeni. Odmah je sagradio Jadransku flotu. Zadarskim mirom većina dalmatinskih gradova i obale došla je pod vlast Ludovika i hrvatskoga [[Ban|bana]], osim [[Dubrovnik|Dubrovnika]]a, koji je prizmnao vrhovnu vlast hrvatskoga bana i hrvatsko-ugarskog kralja, ali ostao samostalana, odnosno Zadarskim mirom je stvorena [[Dubrovačka Republika]].
 
== Doprinosi kulturi i pravne reforme ==
 
== Obitelj ==
Bio je oženjen [[Elizabeta Kotromanić|Elizabetom]], kćerkom [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] . Slama otpor hrvatskog plemstva. Kralj [[Kazimir Lokietek]] ga je odredio za nasljednika [[Poljska|poljskog]] prijestolja. Imali su dvije kćeri [[Hedviga Anžuvinska|Hedvigu]] i [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Mariju]]. Marija se udala za [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]], hrvatskog i ugarskog vladara, a Hedviga je vladala [[Poljska|Poljskom]].
 
== EksterniVanjske linkoviveze ==
{{WProjekti
|commonscat = Louis I of Poland and Hungary
 
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Karlo I. Robert| Karlo I. Robert (1307. - 1342.)]]
|gl_članak_funkcija= [[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva| Ludovik I. Veliki (1342. - 1382.)]]
|nasljednik= [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica| Marija (1382. - 1385.)]]
}}
== EksterniVanjske linkoviveze ==
[[Kategorija:Problemi]]
{{Commonscat|Louis I of Poland and Hungary}}
 
[[Kategorija:Problemi]]
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Mađarski vladari]]
177.192

izmjene