Verzija na datum 13 mart 2013 u 21:11 uredi Addbot (razgovor \| doprinos) 46.972 izmene m Bot: migracija 34 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q53998 na Wikidati ← Starija izmjena		Verzija na datum 23 septembar 2013 u 11:54 uredi poništi Autobot (razgovor \| doprinos) Botovi 177.192 izmene m sredjivanje; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 2: [[Datoteka:Blason Louis Ier de Hongrie.svg\|200px\|thumb\|thumb\|Grb Ludovika I. Anžuvinskog]] [[Datoteka:HAZU 72 17 lipnja 2008.jpg\|thumb\|250px\|thumb\|Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar. Prizor na [[Škrinja Sv. Šimuna\|škrinji Sv. Šimuna]] u [[Zadar\|Zadru]].]] '''Ludovik I. Anžuvinac''' ili '''Ludovik Veliki''' ili '''Ljudevit Veliki'''([[mađarski]]: I. (Nagy) Lajos, [[poljski]]: Ludwik Węgierski, hrvatski: Ludovik I., slovački: Ľudovít I Veľký) (* [[Višegrad (Mađarska)\|Višegrad]], [[5. ožujka]] [[1326]].; † [[Nagyszombat]], [[10. rujna]] [[1382.]]). je bio Hrvatsko-ugarski kralj od [[1342]]. i poljski kralj od [[1370]]. pa do svoje smrti [[1382]]. godine == Obitelj == Ludovik je nazvan po svom stricu Svetom Ludoviku, a bio je najstariji preživjeli sin [[Karlo I. Robert\|Karla Roberta Anžuvinca]] i [[Elizabeta Pjastović\|Elizabete]], kćeri poljskog kralja [[Vladislav I. Lokietek\|Vladislava]] i sestra [[Kazimir III. Veliki\|Kazimira Velikog]] iz dinastije [[Pjastovići\|Pjastovića]] koja je vladala u Poljskoj. Bio je imenovan nasljednikom nakon rsmrti brata Ladislava 1329 godine kada je još bio dijete. Nakon oćeve smrti 1342 godine proglašen je hrvatsko-ugarskim kraljem, a okrunjen će biti 21. srpnja. Ludovik je često vodio ratove. Osim njegovih najpoznatijih kampanji, ratovao je u Bugarskoj, Bosni, Vlaškoj, i protiv [[Zlatna horda\|Zlatne Horde]]. Prvi ugarsko-osmanlijski sukob se desio tijekom njegove vladavine. == Ratovi s Mlecima i Napuljem == Poražen od strane [[Mleci\|Venecije]] u ranijem pohodu protiv [[Zadar\|Zadra]] (1346), Ludovik se iskrcao na ekspediciji protiv [[Napulj]]a da osveti ubojstvo svog brata Andrije, kneza Kalabrije, muža Ivane I. od Napulja. Okolnosti njegove smrti su vezane za dvorsku urotu u kojoj je sudjelovala i sama kraljica. Ludovik je došao u Italiju [[3. studenog]] [[1347]]. i poslije je dobio potporu mnogih mjesnih prinčeva, ušao je u [[Benevento]] rane 1348, zahvaljujući podršci napuljskog baruna. [[15. siječnja]], Ivana je otišla iz Napulja brodom za [[Provansa\|Provansu]], uskoro će to isto napraviti i njen muž, Luj od Taranta. Postavio se za napuljskog kralja bez većih problema, usprkos tome Ludovik se morao brzo povući zbog dolaska [[kuga\|kuge]]. U svojoj žurbi da napusti opustošenu Italiju, imenovao je dva ugarska službenika da zadrže prijestolje. Oni su uskoro izgubili potporu baruna i otvorili su put povratku Ivane i njenog muža. Dvije godine kasnije, [[1350]]. godine, Ludovik je došao u [[Manfredonija\|Manfredoniu]] i predstavljao je veliku opasnost Napulju. Međutim kasnije je morao prekinuti kampanju na inzistiranje njegovih iscrpljenih vojnika i odrekao se svih prava na napuljsku krunu. Prije negoli je napustio Italiju, [[papa\|papinska]] kurija iz [[Avignon]]a počela je istragu o Andrijinom ubojstvu, ali papinski je sud proglasio Ivanu nevinom, uvelike zbog političkih razloga, zato što se Ivana složila da će svoja prava na grad Avignon predati papinstvu. Sukob s Napuljem je prestao [[1381]]. godine, jednu godinu prije Ludovikove smrti. Papa je oduzeo kraljevsku titulu Ivani i ovlastio kralja Ludovika da izvrši svoju odluku. Bio je previše bolestan da ide sam, ali njegov nećak [[Karlo II. Drački\|Karlo Drački]] potpomognut ugarskim zlatom sa svojim vojnicima se domogao prijestolja i ubio Ivanu. Od 1356. do 1358. Ludovik je počeo novi rat protiv Venecije za vlast nad [[Dalmacija\|Dalmacijom]]. Poslije uspješnog organiziranja protumletačke lige, Ludovik je naredio dalmatinskim gradovima da pale i ubijaju sve Venecijance. [[Zadarski mir\|Zadarskim mirom]] ([[1358]]), svi Ludovikovi zahtjevi za [[Jadran]]sku regiju bili su prihvaćeni. Odmah je sagradio Jadransku flotu. Zadarskim mirom većina dalmatinskih gradova i obale došla je pod vlast Ludovika i hrvatskoga [[Ban\|bana]], osim [[Dubrovnik~~\|Dubrovnika~~]]a, koji je prizmnao vrhovnu vlast hrvatskoga bana i hrvatsko-ugarskog kralja, ali ostao samostalana, odnosno Zadarskim mirom je stvorena [[Dubrovačka Republika]]. == Doprinosi kulturi i pravne reforme == Red 18: == Obitelj == Bio je oženjen [[Elizabeta Kotromanić\|Elizabetom]], kćerkom [[Stjepan II. Kotromanić\|Stjepana II. Kotromanića]] . Slama otpor hrvatskog plemstva. Kralj [[Kazimir Lokietek]] ga je odredio za nasljednika [[Poljska\|poljskog]] prijestolja. Imali su dvije kćeri [[Hedviga Anžuvinska\|Hedvigu]] i [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica\|Mariju]]. Marija se udala za [[Žigmund Luksemburški\|Žigmunda Luksemburškog]], hrvatskog i ugarskog vladara, a Hedviga je vladala [[Poljska\|Poljskom]]. == ~~Eksterni~~Vanjske ~~linkovi~~veze == {{WProjekti \|commonscat = Louis I of Poland and Hungary Red 27: {{Redoslijed\| \|prethodnik = [[Karlo I. Robert\| Karlo I. Robert (1307. - 1342.)]] \|gl_članak_funkcija= [[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva\| Ludovik I. Veliki (1342. - 1382.)]] \|nasljednik= [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica\| Marija (1382. - 1385.)]] }} == ~~Eksterni~~Vanjske ~~linkovi~~veze == [[Kategorija:Problemi]]▼ {{Commonscat\|Louis I of Poland and Hungary}} ▲[[Kategorija:Problemi]] [[Kategorija:Hrvatski vladari]] [[Kategorija:Mađarski vladari]]

Ludovik I. Veliki – razlika između verzija