Albanofobija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Stranica "Albanofobija" je zaštićena ([Uredi=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (neograničeno) [Premještanje=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (neograničeno))
Autobot (razgovor | doprinos)
m sredjivanje; kozmetičke promjene
Red 8:
Albanofobija u Srbiji je počela da narasta početkom [[20. vek]]a i usko je povezana sa spoljno-političkim ciljem [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] da izađe na [[Jadransko more]] (luka [[Drač]]) preko albanskih oblasti.<ref>Димитрије Туцовић, Србија и Арбанија (у Изабрани списи, књига II, стр. 56) Просвета, Београд, 1950.</ref><ref name="Milosavljević"/> U tom cilju, srpska štampa je širila stereotipe o Albancima kao o "divljacima" nesposobnim za samostalan [[država|državni]] život.<ref name="Dimitrije Tucović 1950">Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 56) Prosveta, Beograd, 1950.</ref> Čak i mnogi srpski naučnici su, pre nastanka nezavisne [[Albanija|Albanije]] [[1912]]. godine, pokušavali da dokažu nesposobnost Albanaca za stvaranje sopstvene države, tvrdeći da albanska plemena nemaju potrebu za državom ni sposobnost da se konstituišu u [[nacija|naciju]] te im je stoga potrebno tutorstvo.<ref name="Milosavljević"/> Smatralo se da bi tek kolonizatorskim uticajima, odnosno uključenjem Albanaca i njihovih teritorija u srpsku državu, bilo omogućeno njihovo obučavanje za civilizovan život.<ref name="Milosavljević"/> [[Dimitrije Tucović]] u vreme [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] beleži da je šovinistička štampa u [[Srbija|Srbiji]] „mesecima i godinama rasprostirala o arbanaskom narodu tendenciozna mišljenja“<ref name="Dimitrije Tucović 1950"/>, izazivajući kod srpskog naroda „mržnju prema ''divljim Arnautima'', prikrivajući kao guja noge [[Zločini nad Albancima u balkanskim ratovima|divljaštva]] koja je [[srpska vojska]] prema njima počinila“<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 58-59) Prosveta, Beograd, 1950.</ref>
 
Nakon [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|nemira na Kosovu]] [[1981]]. godine, u Srbiji započinje organizovana propaganda o [[genocid]]u nad Srbima na Kosovu (fabrikuju se izveštaji o silovanju Srpkinja, iseljavanju Srba i sl).<ref name="Nosov">[http://www.yihr.org/uploads/publications/eng/11.pdf Andrej Nosov, Nasilna društva u tranziciji]</ref> Srpski nacionalisti iseljavanje Srba sa Kosova prikazuju kao rezultat pritiska i uzimaju kao potvrdu da Albanci Srbima čine ogromnu nepravdu u sopstvenoj državi.<ref name="Nosov"/> Sredinom [[1980e|1980ih]], [[govor mržnje]] u srpski medijima se koncentriše na Albance.<ref>[http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1756 Mr Nidžara Ahmetašević, Rat rečima i slikama]</ref> Uz albansko ime su od sredine [[1980e|1980-ih]] korišćene reči “genocid”, “zulum”, “razbojništvo”, “silovanje”, čime je pominjanje Albanaca i u privatnom govoru steklo negativnu konotaciju.<ref name="Milosavljević"/> [[1986]]. godine je objavljen uticajni [[Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti]], koji [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|demonstracije Albanaca na Kosovu 1981. godine]] naziva „neofašističkom agresijom“<ref>[http://www.pescanik.info/images/stories/pdf/memo/memorandum_sanu.pdf Memorandum SANU]</ref> i navodi da se na Kosovu i Metohiji sprovodi „fizički, politički, pravni i kulturni [[genocid]] nad srpskim stanovništvom“.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/Memorandum_SANU Memorandum SANU]</ref> Ovaj Memorandum je ekspertska komisija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] nekoliko godina kasnije ocenila kao „sredstvo širenja anti-albanskih osećanja“.<ref name="UN">[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm#II-II Politika stvaranja Velike Srbije (Izveštaj Ujedinjenih nacija)]</ref>
 
Od [[1990e|1990-ih]] godina, zahvaljujući propagandi [[Slobodan Milošević|Miloševićevog]] režima, Albanci postaju najveći srpski „neprijatelji“.<ref name="Arsenijević">[http://www.pescanik.info/content/view/39/171/ Vladimir Arsenijević, Naše crnje]</ref><ref name="Milosavljević">[http://www.pescanik.info/content/view/125/105/ Olivera Milosavljević: Stereotipi srpskih intelektualaca 20. veka o „nama“ i „drugima“]</ref> Savremeni srpski intelektualci pišu o Albancima uglavnom u okviru stereotipa o njihovoj „urođenoj“ mržnji prema Srbima, koja je proizvod njihovih dominantnih „osobina“, „primitivizma“ i „razbojništva“.<ref name="Milosavljević"/>
Red 19:
 
== Albanofobija u Makedoniji ==
U [[Republika Makedonija|Makedoniji]] je 2009. godine izbio skandal u javnosti nakon što je Makedonska akademija nauka (MANU) izdala veliku Makedonsku enciklopediju u kojoj se Albanci nazvani i „šiptari”, „arnauti”, „balisti” i „planinski ljudi”.<ref>[http://www.e-novine.com/region/region-makedonija/30199-Albance-ekciklopediji-nazvali-planinskim-ljudima.html Albance u ekciklopediji nazvali „planinskim ljudima”]</ref> Ovo je izazvalo revolt albanskih političkih partija, nevladinih organizacija i građana, koji su tražili hitno povlačenje enciklopedije i javno izvinjenje albanskom narodu.<ref>[http://www.a1.com.mk/vesti/default.aspx?VestID=113896 Албанците во енциклопедијата - „шиптари“]</ref>
 
{{section-stub}}
Red 35:
Albanci često nailaze na nipodaštavajući tretman od strane grčkih organa reda.<ref name="UNHCR"/> Albanska populacija je izložena masovnim hapšenjima prilikom policijskih čistki i meta je čestih [[deportacija]], koje obuhvataju i osobe sa urednim dokumentima.<ref name="UNHCR"/> Brojni su slučajevi policijskih ubistava albanskih legalnih i ilegalnih imigranata prilikom pokušaja prelaska grčke granice.<ref name="UNHCR"/><ref>[http://www.ahc.org.al/anglisht/conference/2003/september/25%20STOP.htm -{Stop violence of the Greek Police towards Albanians}-]</ref> U slučajevima primene nasilja prema Albancima, grčki policajci najčešće ne odgovaraju ili dobiju samo „nominalne kazne“.<ref name="UNHCR"/>
 
== NapomeneReference ==
{{reflist|2}}