Razlike između izmjena na stranici "Izrael"

Obrisano 10 bajtova ,  prije 7 godina
m/м
sredjivanje; kozmetičke promjene
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
m/м (sredjivanje; kozmetičke promjene)
Posle rata, samo 14-25% (zavisno od procena) arapskog stanovništva je ostalo u Izraelu, dok su izbegli pre i za vreme rata. Kad je Izrael odbio povratak većine, i kada su potonje ponude o delimičnoj repatrijaciji odbijene, oni su postali izbeglice; vidi [[palestinske izbeglice]] i [[palestinski egzodus]] za raspravu o okolnostima. U narednoj deceniji, 600000 Sefardskih Jevreja koji su izbačeni iz okolnih arapskih zemalja, su došli u Izrael, udvostručivši broj stanovnika ove zemlje samo godinu dana od sticanja nezavisnosti. Kasnije su Jevreji počeli da pristižu i iz [[Iran]]a i [[Evropa|Evrope]]. Jevrejska populacija u Izraelu je nastavila da raste vrlo visokom stopom još nekoliko godina, usled talasa jevrejske [[Imigracija u Izrael|imigracije]] iz celog sveta, od kojih je najznačajniji skorašnji, po raspadu [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a.
 
[[23. 5.|23. maja]], [[1967]], Egipat je zatvorio Tiranski moreuz (glavnu izraelsku pomorsku rutu ka Aziji i ostalim trgovinskim destinacijama) za izraelske brodove, a takođe je blokirao i luku [[Eilat]]. Egipat je naredio mirovnim snagama UN-a da napuste Sinaj, a umesto njih, su na granici sa Izraelom koncentrisani egipatski tenkovi i trupe. U skladu sa međunarodnim pravom, Izrael je smatrao blokadu svojih luka aktom rata, i izvršio napad na Egipat, a posebno egipatsku avijaciju. U neprijateljstba je uključen i Jordan (pošto je uz ustezanje odlučio da odbaci izraelske apele za neutralnost, i započeo granatiranje [[Tel Aviv]]a u skladu sa odbrambenim savezom koji je imao sklopljen sa Egiptom), Sirija, i iračka avijacija. Ovo je bio [[Šestodnevni rat]] ([[5. 6.|5. jun]] - [[10. 6.|10. jun]], [[1967]].), za vreme koga je Izrael zauzeo [[Istočni Jerusalim]], [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]], [[Pojas Gaze]], [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], i [[Poluostrvo Sinaj]]. Izrael je [[1978]]. vratio Sinaj Eigptu u skladu sa [[Sporazum iz Kemp Dejvida|sporazumu iz Kemp Dejvida]], a [[1981]], Izrael je anektirao Istočni Jerusalim. Status Zapadne obale i Pojasa Gaze, koji su naseljeni mahom Palestincima uz nešto izraelskog stanovništva, je još neodređen, i bio je tema više neuspešnih mirovnih konferencija (vidi ''[[#Geografija|Geografiju]]'' ispod za više detalja).
 
Status Golanske visoravni je trenutno subjekt teritorijalnog spora između Izraela i Sirije, koji su tehnički još uvek u ratu. Visoravan, koja je prvo bila u sastavu britanske Palestine, a potom ustupljena francuskoj Siriji u ranim dvadesetim godinama XX veka, Izrael je zvanično anektirao 1981, mada je Savet Bezbednosti UN-a rezolucijom 497 proglasio ovaj akt Izraela "ništavnim i ispraznim i bez međunarodnog pravnog efekta."
Izrael je podjeljen u tri zborna područja: Sjever, Jug i Središnje područje. Postoji i četvrto područje koje pokriva cijeli Izrael, no služba je civilnog karaktera.
 
Vojska je obvezna za Židove i [[Druzi|Druze]], dok se muslimani i kršćani mogu dobrovoljno javiti.
Muškarci služe vojni rok 36 mjeseci, a žene 21 mjesec<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/is.html#Military]</ref>.
 
* Izraelska policija je zadužena za osiguravanje javnog reda i mira, nadgledanje granica te borbu protiv kriminala. Osim temeljne policije djelujju:
* Pogranična policija ([[MAGAV]]) koja osim nadgledanja granica djeluje i na području [[Zapadna obala|Zapadne obale]]. Pograničnu policiju uvježbavaju stručnjaci Tzahala, a ona djeluje kao pomoćna snaga izraelske vojske.
* Unutar policije djeluju i elitne protuterorističke postrojbe [[YAMAM]] i [[YASSAM]].
* [[Civilna garda]] djeluje kao civilna dobrovoljna organizacija građana koji pomažu policiji u svakodnevnom radu.
 
 
== Međunarodni odnosi ==
Izrael je uspostavio [[diplomacija|diplomatske]] odnose sa 161 zemljom i ima 94 diplomatske misije diljem svijeta. Od država članica [[Arapska liga|Arapske lige]] sa samo tri su normalizirani odnosi s Izraelom: Egipat i Jordan potpisali su mirovni sporazum 1979, a [[1994]], i [[Mauritanija]], koji se u 1999 odlučio za pune diplomatske odnose. Druga dva člana iz Arapske lige, [[Maroko]] i [[Tunis]], održavaju djelomične diplomatske odnose s Izraelom koji su bile prekinuti početkom intifade u 2000. Do ponovnog ojačavanja odnosa sa američkim sjevernoafričkim prijateljem Marokom dolazi 2003. godine tijekom posjeta Izraelskog ministra vanjskih poslova
 
Zbog rata rata u Gazi 2009. godine Mauritanija, [[Katar]], [[Bolivija]] i [[Venezuela]] su zamrznuli političke i ekonomske veze s Izraelom dok su prema izraelskom zakonu, Libanon, Sirija, Saudijska Arabija, Irak i Jemen, neprijateljske države. Njih izraelski građani ne mogu posjetiti bez posebnog dopuštenja Ministarstva unutarnjih poslova. Od 1995, Izrael je član mediteranskog dijaloga, koja ima za cilj promicati suradnju među sedam zemalja.
 
[[Datoteka:Sharon Bush 20030729.jpg|thumb|right|Sharon i Bush na sastanku 2003]]
Politički odnosi sa SAD, [[Turska|Turske]], Njemačka, Velika Britanija i [[Indija|Indiji]] su za Izrael politička i ekonomski iznimno važno. Sjedinjene Države su prve priznale Izrael kao samostalna država, a tek potom je uslijedile priznanje [[Sovjetski Savez|SSSRa]] i drugih tadašnjih država. Sjedinjene Američke Države na području [[Srednji Istok|Bliskom istoku]] zadržavaju najjače veze s Izraelom, zbog "zajedničke demokratske vrijednosti, vjerskih afinitete i sigurnosnih interese." tako da Izrael dobiva veću ekonomsku i vojnu američku pomoć od bilo koje druge države. Dobre odnose i zajedničke interese prikazane su u nekoliko drugih područja,a SAD djeluje kao "neutralni" posrednik u mirovnom dijaloga između Izraela i arapskih strani koji nikako da se pokrene s mrtve točke. Pogledi između dvije savezničke zemlje razilaze se u nekoliko važnij spornih pitanja, koja uključuju status Golanskoj visoravni, status Jeruzalema i židovskih naselja na okupiranim područjima, ali utjecaj moćnog jevrejskog lobija u SAD sprečava do dođe do raskida među bliskim prijateljima.
 
Izrael i Turska su uspostavile pune diplomatske odnose [[1991]] i do zadnjih incidenata 2010. godine oni su bili najbliži bliskoistočni prijatelji od čega je s jedne strane Turska imala ekonomske koristi dok je Izrael mogao vršiti vojna testiranja i manevre na turskom području. Muslimanske države u regiji s kojima Turska ima dobar prijateljski odnos su u zadnjim decenijama više puta zatražio Turska slabljenje kontakata s Izraelom, ali do promjena dolazi tek u bliskoj historiji nakon rata u Gazi u 2009 i potom napada na turski humanitarni konvoj.
* [[Jevrejska država]]
 
== EksterniVanjske linkoviveze ==
{{Commonscat|Israel}}
* [http://www.globalpolitician.com/articles.asp?ID=132 Pravni status Zapadne obale, Gaze i Istočnog Jerusalima]
177.192

izmjene