Mađarska – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m novi ključ za kategoriju Baranjski leksikon-Historija: "Madđarska" pomoću gadgeta HotCat
Autobot (razgovor | doprinos)
m sredjivanje; kozmetičke promjene
Red 89:
{{main|Istorija Mađarske}}
 
Današnja teritorija Mađarske je u starom veku bila deo rimske provincije Panonije. U 4. veku su je naselili [[Huni]] pod vođstvom [[Atila|Atile]], biča Božijeg. Potom ovo područje naseljavaju germanska plemena. Nakon njih dolaze [[Avari]] i [[Slaveni|Sloveni]]. Ugri, današnji Mađari, Panoniju su naselili krajem IX veka. Srpski naziv za Ugre je Mađari od mađarske reči za njihovu naciju.
 
1000. godine Mađari su primili [[hrišćanstvo]], a [[Stefan]] se krunisao za kralja. 1000-1301 Ugarskom su vladali [[Arpadovići]], nakon čega pada pod strani uticaj. 1526. godine, u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bici]], Mađarska je pretrpela poraz od strane Turaka i prestala da postoji kao nezavisna država. Posle ove bitke, jedan deo Mađarske pada pod vlast [[Otomansko Carstvo|Otomanskog carstva]], drugi ulazi u sastav [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]], dok treći ([[Transilvanija]]) postaje polunezavisna država pod vrhovnom vlašću Otomanskog carstva. Krajem 17. veka, Habsburška monarhija zaposeda Transilvaniju i otomanske teritorije u Panonskoj niziji, tako da svi Mađari dolaze pod vlast Habsburga. U periodu reformacije, Mađari prilaze [[luteranizam|luteranstvu]] i [[kalvinizam|kalvinizmu]].
Red 95:
Mađari su 1848. godine podigli bunu protiv Habsburga zahtevajući nacionalna prava. Ono što su Mađari tražili od Habsburga, nisu hteli da daju nemađarskom stanovništvu tadašnje Ugarske, zbog čega je došlo do sukoba između Mađara i pripadnika drugih narodnosti tadašnje Ugarske - Slovaka,Srba, Hrvata, Rumuna, itd. Mađari su izgubili rat, a samim tim nisu ni ostvarili svoja nacionalna prava.
 
Posle 1860. godine, Habsburška politika prema Mađarima se menja, tako da je 1867. godine Habsburška monarhija transformisana u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], u kojoj je Ugarska dobila veliki stepen autonomije. Granica između [[Austrija|Austrije]] i Ugarske je išla rekom Lajtom. Ugarska je vodila politiku ugnjetavanja slovenskog življa: Srba, Hrvata, Slovaka, ali i neslovenskih Rumuna.
 
U [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]] (1914-1918) Austro-Ugarska je bila članica [[Sile Osovine|Sila osovine]] zajedno sa [[Nemačka|Nemačkom]] i [[Italija|Italijom]]. Kada je Austro-Ugarska izgubila rat, država se podelila na Austriju i Mađarsku, a preostali delovi su ušli u sastav [[Rumunija|Rumunije]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Jugoslavija|Jugoslavije], kao ratna otšteta, odlukom pobedničkih snaga u Trijanonu (Francuska).
Red 103:
1945-1989 Mađarska je bila pod sovjetskim uticajem. Bila je članica Varšavskog ugovora. Do antikomunističke i antisovjetske pobune je došlo 1956. Pobuna je ugušena. 1989. promenila je ime Narodna Republika Mađarska u Republika Mađarska. 2004. predsednik Mađarske je Ferenc Madl.
 
== EksterniVanjske linkoviveze ==
{{Evropa}}
{{države EU}}
== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Hungary}}
== Vanjske veze ==
 
[[Kategorija:Problemi]]