Arvalska pesma – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''''Arvalska pesma''''' (lat. ''carmen arvale'') je pesma arvalske braće, svešteničkog kolegija koji je u starom Rimu pleso...
 
mNema sažetka izmjene
Red 1:
'''''Arvalska pesma''''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''carmen arvale'') je pesma [[Arvalska braća|arvalske braće]], svešteničkog kolegija koji je u [[Stari Rim|starom Rimu]] plesom i pesmom svakoga proleća u procesiji vršio rituelno čišćenje polja (lat. ''arvum'') tokom praznika ''[[Ambarvalia]]''<ref>Naime, ''Ambarvalia sacra'', gde pridev ''ambarvalis'' znači "koji obilazi polje". [[Vergilije|Vergilijev]] komentator [[Servije]] kaže da ''ambarvale sacrificium dicitur quod arva ambiat victima''.</ref>, za koji neki antički autori (npr. [[Sekst Pompej Fest]]) kažu da se slavio meseca maja u čast drevne boginje koja se zvala [[Dea Dia]].
 
Pesmu poznajemo s jednog jedinog natpisa iz 218. g. nove ere.<ref>A. Gordon, ''Album of Dated Latin Inscriptions'', 1958, 44 no. 276.</ref> I pored grešaka u transkripciji, ona je vrlo važan izvor za poznavanje najstarijeg latinskog jezika, jer potiče iz vremena pre nego što je u latinskom delovao zakon [[Rotacizam|rotacizma]], odnosno pre [[4. vek pne.|4. veka pne.]], kako se vidi po pisanju ''Lases'' umesto ''Lares''. To je zapravo najstariji spomenik [[Rimska književnost|rimskog pesništva]]. Uobičajena transkripcija glasi:<ref>''[[Corpus Inscriptionum Latinarum]]'', VI, 32388.</ref>
 
:''enos Lases iuvate''
Red 27:
Postoje neslaganja u detaljima interpretacije ove pesme, ali njena je osnovna ideja jasna. Ona se, naime, obraća [[Lari|Larima]] i [[Mars (mitologija)|Marsu]] i predstavlja molitvu za uspešnu [[Žetva|žetvu]]. Lari se pozivaju da nam pomognu, a Mars da bude sit, da pleše i da ne dopusti da propast padne na mnoštvo (''pleores'' = narod?) te da preskoči prag i ostane tu (kao zaštitnik). Zatim se upućuje poziv da se zazovu svi bogovi žetve (''semunis conctos''). Nakon poziva Marsu da nam pomogne, pesma se završava petrostrukim pozivom na [[Trijumf|trijumf]] (''triumpe'').
 
U kontekstu prinošenja žrtve boginji Deji Diji, ova božanstva se mole da pruže sigurnost zemlji i žetvi kako bi Dea Dia tu mogla vršiti svoju funkciju.<ref>Neki ispitivači ovaj deo čitaju kao poziv [[Semoni|Semonima]] ''(Semones)'', božanskim bićima koja su u vezi sa drevnim italskim božanstvom nepoznatog porekla koje se zvalo ''[[Semo Sancus Dius Fidius]]''. Tako npr. John Scheid u ''[[Oxford Classical Dictionary]]'', 3rd ed., 2003.</ref>
 
== Izvori ==