Anonimni korisnik
nema sažetka uređivanja
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: mijenja Kategorija:Vladari Crne Gore u Kategorija:Crnogorski vladari |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[Datoteka:Petar II Petrovic-Njegos.jpg|Petar II Petrović Njegoš|thumb]]
'''Petar II Petrović Njegoš''', za života poznat kao '''vladika Rade''' (po rođenju '''Rade Tomov Petrović'''; [[1. novembar]], [[1813]] - [[10. oktobar]], [[1851]]) je bio [[Crna Gora|
Njegoš se smatra jednim od najvećih
▲Njegoš se smatra jednim od najvećih crnogorskih pjesnika. Njegovo najuticajnije pjesničko djelo je [[Gorski vijenac]], objavljeno [[1847]]. godine.
== Život ==
Linija 11 ⟶ 9:
=== Mladost ===
Rođen je kao Radivoj "Rade" Tomov Petrović 1. novembra (po julijanskom kalendaru) [[1813]]. u [[Njeguši]]ma pod Lovćenom, glavnom selu [[Katunska nahija|Katunske nahije]].<ref name="biografija">[http://www.ppnjegos.org/biografija.htm Petar II Petrović Njegoš: biografija]</ref> On je drugi sin [[Toma Markov Petrović|Tome Markova Petrovića]], najmlađega brata vladike [[Sveti Petar Cetinjski|Petra I]] i [[Ivana Proroković|Ivane Proroković]]. Na krštenju je dobio ime Rade (Radivoje). Rođen je u porodici iz koje su tradicionalno poticali
[[1825]]. godine [[Petar I Petrović Njegoš|vladika Petar I]], dovodi Rada k sebi u [[cetinjski manastir]] da ga školuje i pripremi za naslednika. Stric je ranije za naslednika spremao Njegoševa brata od strica, ali je ovaj više voleo vojsku i oficirski poziv. Njegoš se nije redovno školovao. Kod cetinjskih i [[Boka|bokeljskih]] kaluđera učio se samo osnovnoj pismenosti. Tih godina Rade sastavlja svoje prve pesme. Posle mu je stric doveo za učitelja [[Sima Milutinović Sarajlija|Simu Milutinovića Sarajliju]]. Sima Milutinović upućuje Rada u klasiku, umetnost, istoriju, filozofiju i književnost. Njegoš je bio pod jakim uticajem antičkog klasicizma. Klasičnu grčku poeziju čitao je na ruskom. Sarajlija je kod Njegoša razvio ljubav prema narodnoj poeziji i potsticao ga na pisanje. Njegoš je zaneseno voleo narodne pesme, skupljao ih i sam stvarao nove. Na Njegoša je uticao i [[Lukijan Mušicki]], koji je 1830-ih godina imao glas velikog pesnika.
|