'''Louis Pasteur''' (Dole, [[27. prosinca]] [[1822]]. - St. Cloud, [[28. rujna]] [[1895]].), [[Francuska|francuski]] kemičar i biolog
Diplomirao je kemiju u Basanconu. Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača [[stereokemija|stereokemije]]. Bavio se problemima alkoholne i mliječne [[fermentacija|fermentacije]], što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju [[mikroorganizmi]] mogu uništiti utjecajem topline bila temelj postupka [[sterilizacija|sterilizacije]] nazvanog po njemu [[pasterizacija|pasterizacijom]]. S tim je u vezi i početak antiseptičke metode u kirurgiji, koju je Pasteur primjenio [[1865]]. uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti. Bio je uvjereni pacifist i patriot te je nakon pruskog bombardiranja [[Pariz]]a zatražio da se njegovo ime briše s popisa počasnih doktora Sveučilišta u [[Bonn]]u.
Izolirao je uzročnika antaraksa i primijenio cjepivo protiv te bolesti. Otkrio je i uzročnike rodiljske groznice i kolere peradi. Prvi Pasteurov zavod za istraživanje bjesnoće osnovan je [[1888]].
{{commons|Louis Pasteur}}
Luj Paster (Louis Pasteur, 1822 - 1895) bio je francuski mikrobiolog i hemičar. Eksperimentalno je potvrdio da su bakterije izazivači bolesti. Proučavanjem bolesti vina ustanovio je da se klice iz kojih nastaju mikroorganizmi mogu uništiti toplotom i razvio je metodu za zaštitu namirnica kojom se uništavaju bakterije u hrani, koja se po njemu zove pasterizacija. Paster je istraživao vakcine protiv mnogih zaraznih bolesti. Unapredio je metode vakcinacije i pronašao vakcinu protiv besnila koristeći osušenu kičmenu moždinu zaraženih zečeva. Vakcina je prvi put upotrebljena 1885. godine na dečaku koga je ugrizao besan pas.