Prosvjetiteljstvo – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 3:
'''Prosvjetiteljstvo''' (ili '''doba razuma''') je razdoblje od [[1650-ih]] do [[1780-ih]] tokom kojih su intelektualne i kulturalne snage u Evropi davali naglasak razumu, analizi, i [[individualizam|individualizmu]] nasuprot tradicionalnim linijama autoriteta. Promicali su ga [[filozofija|filozofi]] i lokalni intelektualci u urbanim kavanama, salonima i [[masonska loža|masonskim ložama]]. Zagovornici prosvjetiteljstva dovodili su u pitanje i izazvali autoritet institucija koje su bile duboko ukorijenjene u društvu, kao npr. [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] i zalagali se za reformu društva utemeljenom na [[tolerancija|toleranciji]], nauci i [[skepticizam|skepticizmu]].
Mnogi filozofi i naučnici kao [[Francis Bacon]] (1562.-1626.), [[René Descartes]] (1596.-1650.), [[John Locke]] (1632.–1704.), [[Baruch Spinoza]] (1632.–1677.), [[Pierre Bayle]] (1647.–1706.), [[Voltaire]] (1694.–1778.), [[Francis Hutcheson]]
Nove ideje i vjerovanja širile su se kontinentom potencirane i povećanjem pismenosti uslijed udaljavanja od isključivo religijskih tekstova. Među najznačajnijim književnim djelima bila je ''[[Encyclopédie]]'' (1751.–1772.) koju su uredili [[Denis Diderot]] i (nakon 1759.) [[Jean le Rond d'Alembert]]. Prodano je oko 25 000 kopija ove enciklopedije u 35 svezaka, polovica od njih izvan [[Francuska|Francuske]]. Književna djela kao [[Voltaire]]ovi ''[[Dictionnaire philosophique]]'' (Filozofski rječnik, 1764.) i ''[[Lettres philosophiques]]'' (1733.) bili su revolucionarna štiva koja su širila ideale prosvjetiteljstva. Neki od tih ideala pokazala su se vrlo utjecajnim i odlučujućim tokom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] 1789. godine. Nakon revolucije uslijedio je suprotni intelektualni pokret poznat kao [[romantizam]].
| |||