Razlike između izmjena na stranici "Drugi svjetski rat u Jugoslaviji"

m/м
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
[[File:Bundesarchiv Bild 101I-602-B1242-25A, Balkan, italienische Spähpanzer.jpg|right|thumb|Italjianska oklopna kolona na Balkanu.]]
[[File:Bundesarchiv Bild 101I-161-0256-10, Balkan, Spähpanzer, bulgarische Soldaten.jpg|right|thumb|Bugari i Nemci čuvaju zarobljene pripadnike [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]].]]
Neposredno prije izbijanja i u prvim godinama drugog svjetskog rata Jugoslavija je nastojala očuvati svoju neutralnost. Razlozi su bili prije svega u slabosti države izazvane kako nepravladanim posljedicama [[Velika ekonomska kriza|velike ekonomske krize]], tako i unutrašnjim sukobima, prvenstveno na etničkom planu. Od njih je bio najvažniji onaj [[Srpsko-hrvatski sukob|između Srba i Hrvata]], tek djelomično riješen kompromisom temeljem koga je formirana [[Banovina Hrvatska]] u augustu [[1939]].
 
Slabosti Jugoslavije je pridonosio i njen izuzetno nepovoljan geostrateški položaj, odnosno okruženost državama koje su - kao [[Italija]], [[Mađarska]] i [[Bugarska]] - prema njoj pokazivale [[iredentizam|iredentističke]] pretenzije. Nakon [[Pad Francuske|pada Francuske]] je postalo jasno da Jugoslavija ne može očekivati neku efikasnu pomoć od zapadnih [[Savezničke sile|Saveznika]], pa se službena politika vlade Cvetković-Maček sve više okretala [[Adolf Hitler|Hitlerovoj]] Njemačkoj, odnosno [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], s kojim su 1940. uspostavljeni diplomatski odnosi.
Nastojanje Hitlerove Njemačke da osigura sigurno zaleđe za [[Operacija Barbarossa|Operaciju Barbarossa]], odnosno očuva strateški važne naftne instalacije u Rumunjskoj od britanskoj bombardiranja je bilo razlogom za planiranje [[Operacija Marita|Operacije Marita]], odnosno njemačke intervencije u [[italijansko-grčki rat]]. Jugoslavija je njemačkim trupama morala dati siguran prolaz, te je, slično kao i druge države regije [[25. 3.|25.3.]] [[1941]]. prisiljena na potpisivanje Trojnog pakta i formalno priključenje [[Sile Osovine|Silama Osovine]].
 
Međutim, samo dva dana kasnije je u Jugoslaviji izveden [[puč]] grupe pro-britanskih oficira na čelu s [[Dušan Simović|Dušanom Simovićem]]. Iako je nova vlada signalizirala da Trojni pakt ostaje na snazi, Hitler je donio odluku da se Jugoslavija vojnički napadne zajedno s Grčkom.
 
Rezultat te odluke je bio tzv. [[aprilski rat]] tokom koje su njemačke snage relativno lako porazile jugoslavensku vojsku i prisilile je na kapitulaciju [[17. 4.|17.4.]] [[1941]].