Treći Reich – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 97:
Nemačka privreda je pretrpela ogromnu štetu nakon završetka [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], delimično zbog otplate ratne odštete po odredbama [[Versajski sporazum|Versajskog mira]] iz 1919. Vlada [[Vajmarska republika|Vajmarske Nemačke]] je štampala novac da bi isplatila odštetu i državni ratni dug, zbog čega je izbila [[hiperinflacija]] koja je dovela do naduvanih cena potrošačkih potreba, ekonomskog haosa i nemira zbog hrane.{{sfn|Evans|2003|p=103–108}} Kada nemačka vlada nije isplatila odštetu u januaru 1923, francuska vojska je [[Okupacija Rura|okupirala nemačke industrijske oblasti]] u [[Rurska oblast|Rur]]u. Zbog toga su izbili veliki građanski nemiri.{{sfn|Evans|2003|pp=186–187}}
[[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija]] (skraćeno Nacistička partija) je bila naslednica [[
Kada se u SAD dogodio [[krah berze 1929.|berzanski krah]] 24. oktobra 1929, njegov uticaj na Nemačku je bio težak. Milioni radnika su otpušteni, a nekoliko velikih banaka je propalo. Hitler i nacisti su se pripremili da iskoriste vanredno stanje da bi stekli podršku za svoju partiju. Oni su obećavali da će ojačati privredu i pružiti zaposlenja.{{sfn|Shirer|1960|pp=136–137}} Mnogi glasači su verovali da je Nacistička partija sposobna da uspostavi red, uguši građanske nemire i poboljša međunarodni ugled Nemačke. Nakon [[Parlamentarni izbori u Nemačkoj (novembar 1932)|izbora novembra 1932.]], nacisti su bili najjača stranka u [[Rajhstag]]u, zazuzevši sa 37,4% glasova 230 poslaničkih mesta .{{sfn|Goldhagen|1996|p=87}}
|