Wikipedija

Lucrezia Borgia – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
Novija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
djelomično preuzeto s hr.wiki
 
m linkovi
Red 2:
{{Monarh (HR)
| ime = Lucrezia Borgia
| slika = [[Datoteka:Lucrezia Borgia.jpg|250px260px]]
| opis = Navodni portret vojvodkinje '''Lucrezije Borgije'''. Autor Bartolomeo Veneziano (oko 1510.)
| titula = vojvodkinja od Ferrare i Modene
| vladavina = [[25. siječnjajanuar]] [[1505.]]. - [[24. lipnjajun]] [[1519.]].
| krunidba =
| prethodnik = [[Eleonora Aragonska]]
Red 40:
| otac = [[Aleksandar VI.|Rodrigo Borgia]] (papa Aleksandar VI)
| majka = Vannozza Cattanei
| datum rođenja = [[18. travnjaapril]] [[1480.]].
| mjesto rođenja = [[Subiaco]], [[Italija]]
| datum smrti = [[24. lipnjaapril]] [[1519.]].
| mjesto smrti = [[Ferrara]], [[Italija]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa = [[samostan]] Corpus Domini, [[Ferrara]], [[Italija]]
| potpis = LucSignatur.png
| zanimanje =
| vjera = rimokatolička
}}
'''Lucrezia Borgia''' ({{lang-es|Lucrecia Borja}}; {{lang-la|Lucretia Borgia}}, [[Subiaco]], [[18. travnjaapril]] [[1480.]]. – [[Ferrara]], [[24. lipnjajun]] [[1519.]].) bila je talijanska plemkinja, vojvodkinja od Ferrare od [[1505.]]. do [[1519.]]. kao supruga vojvode [[Alfonso I od Este|Alfonsa I od Este]].▼
== Biografija ==
Rođena je u Subiacu nedaleko od [[Rim]]a, kao vanbračno dijete [[kardinal]]a Rodriga Borgije, koji će kasnije postati [[papa]] [[Aleksandar VI.]] i talijanske pripadnice nižeg [[Plemstvo|plemstva]] Vannozze Cattanei iz obitelji de Candia. Već od svoje jedanaeste godine Lukrezia je bila predmet politike ugovorenog braka radi stjecanja političke prednosti koju je vodio njezin otac, a kasnije i njezin stariji brat [[Cesare Borgia]]. Nedugo nakon što je proglašen papom, otac [[Aleksandar VI.]] [[1493.]]. godine, dogovara brak Lucrezije s [[Giovanni Sforza|Giovannijem Sforzom]], vojvodom od [[Pesaro|Pesara]], s kojim je u braku četiri godine. ▼
 
Njihov je brak poništen [[1497.]]. zbog njegove navodne [[impotencija|impotencije]], a Lucrezia se godinu dana kasnije udaje za [[Alfonso Aragonski|Alfonsa Aragonskog]], vanbračnog sina [[Alfonso II|Alfonsa II]], napuljskog kralja. Njihov je brak trajao dvije godine i [[1. studenognovembar|1. novembra]] [[1499.]]. Lucrezia rađa prvo dijete [[Rodrigo Aragonski|Rodriga Aragonskog]]. Brakom Lucrezijnog brata [[Cesare Borgia|Cesarea Borgije]] s [[Charlotta od Albreta|Charlottom od Albreta]] obitelj Borgia se politički približava francuskoj kraljevskoj kući, zakletom neprijatelju Napuljske kraljevine. [[Cesare Borgia]] tada organizira atentat na Lucrezijnog muža koji je ubijen u vlastitoj kući [[1500.]]. godine.▼
▲'''Lucrezia Borgia''' ({{lang-es|Lucrecia Borja}}; {{lang-la|Lucretia Borgia}}, [[Subiaco]], [[18. travnja]] [[1480.]] – [[Ferrara]], [[24. lipnja]] [[1519.]]) bila je talijanska plemkinja, vojvodkinja od Ferrare od [[1505.]] do [[1519.]] kao supruga vojvode [[Alfonso I od Este|Alfonsa I od Este]].
 
Nakon kraćeg perioda žalosti za pokojnim mužem, Lecrezia aktivno sudjeluje u pregovorima za svoj treći brak s [[Alfonso I od Este|Alfonsom I od Este]], prvorođenim sinom vojvode od [[Ferrara|Ferrare]] i iskusnim vojskovođom stručnjakom za [[Fortifikacija|fortifikacije]]. Alfonso i Lucrezia se vjenčaju [[1502.]]. godine. Nakon početne nepovjerljivosti vezane za glasine o navodnoj razvratnosti, Lucrezia stiče naklonost muževe obitelji i postaje voljena i među pučanstvom Ferrare. Lucrezia postaje politički i diplomatski aktivna i muž joj postepeno prepušta administrativno vođenje [[Vojvodstvo|vojvodstva]] [[Ferrara|Ferrare]] za vrijeme njegovog odsustva prilikom vojnih kampanja. Postaje također i veliki mecena, dajući gostoprimstvo i aktivno pomažući pjesnike kao [[Ludovico Ariosto|Ludovica Ariosta]], [[Pietro Bembo|Pietra Bemba]], [[Gian Giorgio Trissino|Gian Giorgia Trissina]] i [[Ercole Strozzi|Ercolea Strozzija]]. ▼
== Životopis ==
▲Rođena je u Subiacu nedaleko od [[Rim]]a, kao vanbračno dijete [[kardinal]]a Rodriga Borgije, koji će kasnije postati [[papa]] [[Aleksandar VI]] i talijanske pripadnice nižeg [[Plemstvo|plemstva]] Vannozze Cattanei iz obitelji de Candia. Već od svoje jedanaeste godine Lukrezia je bila predmet politike ugovorenog braka radi stjecanja političke prednosti koju je vodio njezin otac, a kasnije i njezin stariji brat [[Cesare Borgia]]. Nedugo nakon što je proglašen papom, otac [[Aleksandar VI]] [[1493.]] godine, dogovara brak Lucrezije s [[Giovanni Sforza|Giovannijem Sforzom]], vojvodom od [[Pesaro|Pesara]], s kojim je u braku četiri godine.
 
▲Njihov je brak poništen [[1497.]] zbog njegove navodne [[impotencija|impotencije]], a Lucrezia se godinu dana kasnije udaje za [[Alfonso Aragonski|Alfonsa Aragonskog]], vanbračnog sina [[Alfonso II|Alfonsa II]], napuljskog kralja. Njihov je brak trajao dvije godine i [[1. studenog]] [[1499.]] Lucrezia rađa prvo dijete [[Rodrigo Aragonski|Rodriga Aragonskog]]. Brakom Lucrezijnog brata [[Cesare Borgia|Cesarea Borgije]] s [[Charlotta od Albreta|Charlottom od Albreta]] obitelj Borgia se politički približava francuskoj kraljevskoj kući, zakletom neprijatelju Napuljske kraljevine. [[Cesare Borgia]] tada organizira atentat na Lucrezijnog muža koji je ubijen u vlastitoj kući [[1500.]] godine.
 
▲Nakon kraćeg perioda žalosti za pokojnim mužem, Lecrezia aktivno sudjeluje u pregovorima za svoj treći brak s [[Alfonso I od Este|Alfonsom I od Este]], prvorođenim sinom vojvode od [[Ferrara|Ferrare]] i iskusnim vojskovođom stručnjakom za [[Fortifikacija|fortifikacije]]. Alfonso i Lucrezia se vjenčaju [[1502.]] godine. Nakon početne nepovjerljivosti vezane za glasine o navodnoj razvratnosti, Lucrezia stiče naklonost muževe obitelji i postaje voljena i među pučanstvom Ferrare. Lucrezia postaje politički i diplomatski aktivna i muž joj postepeno prepušta administrativno vođenje [[Vojvodstvo|vojvodstva]] [[Ferrara|Ferrare]] za vrijeme njegovog odsustva prilikom vojnih kampanja. Postaje također i veliki mecena, dajući gostoprimstvo i aktivno pomažući pjesnike kao [[Ludovico Ariosto|Ludovica Ariosta]], [[Pietro Bembo|Pietra Bemba]], [[Gian Giorgio Trissino|Gian Giorgia Trissina]] i [[Ercole Strozzi|Ercolea Strozzija]].
S Alfonsom od Este Lucrezia ima šestero djece: Alessandra od Este (1505.); Ercolea II od Este (1508.-1559.), vojvodu od Ferrare; Ippolita II od Este (1509.-1572.), [[kardinal|kardinala]]; Eleonoru od Este (1515.-1575.); Francesca od Este (1516.–1578.); Isabellu Mariju od Este (1519.-1521.).
 
Nakon smrti Rodriga Aragonskog [[1512.]]. godine, jedinog sina iz prethodnog braka, Lucrezia se okreće religioznosti. Počinje živjeti skromnim životom i prakticirati pokoru nanosivši si fizičku bol. Upisuje se u "treći red sv. Franje" poznat danas kao [[Franjevci|Franjevački svjetovni red]] koji okuplja laike koji žive po uzoru [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškog]] i veže se za sljedbenike [[Sveti Bernardin Sijenski|Svetog Bernardina Sijenskog]]. U to vrijeme osniva financijsku instituciju [[Monte di Pietà]] di [[Ferrara]], koja je imala ulogu posuđivanja manjih svota novca ([[#Mikrofinanciranje i mikrokreditiranje|mikrokreditiranja]]) siromašnim građanima koji bi namjeravali započeti gospodarskuekonomsku aktivnost.
 
Lucrezia Borgia umire [[24. lipnjajun]]a [[1519.]]. u 39. godini života od [[Puerperalna sepsa|puerperalne sepse]], nedugo nakon što je rodila šesto dijete kojeg je imala s Alfonsom od Este, kćerku Isabellu Mariju od Este. Sahranjena je u [[samostan|samostanu]] ''Corpus Domini'' u Ferrari zajedno s trećim mužem.
 
ObiteljPorodica Borgia bila je oličenje beskrupoloznih političkih makinacija renesansnog doba i seksualne[[seks]]ualne degeneracije ondašnjih papa. Ista se reputacija seksualne razvratnosti reflektirala na lik Lucrezije nakon što je optužena za [[incest]] s ocem papom Aleksandrom VI i bratom Cesareom. Ove su optužbe izrečene od strane njenog bivšeg prvog muža kao osveta za to što je Lukrezia navela muževu impotenciju kao razlog prekida braka. Glasine o razvratnosti su se ubrzo proširile Italijom i nakon što je Lucrezia viđena na intimnim proslavama koje su često završavale [[orgija|orgijama]]. Najpoznatija epizoda masovnih [[orgija]] u kojima je navodno viđena Lucrezia Borgia, a zabilježena je od papinog voditelja ceremonija, bio je tzv. "[[Bal kestena]]" kojeg je organizirao Lucrezijin brat Cesare. Na tu je zatvorenu proslavu pozvano pedesetak prostitutki, a sudjelovali su pripadnici ondašnje rimske aristokracije, uz papu i neke pripadnike visokog klera. Za naglasiti je da se njeno ponašanje pokazalo primjerno i puno dostojanstva nakon braka s trećim mužem Alfonsom od Este i dolaska u Ferraru.
 
Druga česta optužba koja se imputira obitelji Borgia je praksa likvidacije političkih protivnika trovanjem. Slika trovačice se u kasnijim epohama vezala za ime Lucrezije u obliku legende, nakon što ju je [[Victor Hugo]] takvom prikazao u svojoj istoimenoj romantičnoj [[tragedija|tragediji]] ''[[Lucréce Borgia]]'' [[1833.]]. godine.
 
==Izvori==
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Lucrezia_Borgia