Vajmarski ustav – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
kada se već tako intenzivno raspravlja o tome, da se zna o čemu se zapravo raspravlja |
dodatak sa sr.wiki |
||
Red 2:
'''Ustav Njemačkog Reicha''' ({{lang-de|Die Verfassung des Deutschen Reichs}}; alternativno: ''Ustav Njemačke Države''), poznatiji kao '''Weimarski ustav''' ({{lang-de|Weimarer Verfassung}}; u Njemačkoj ponekad poznat i kao '''Weimarski državni ustav''' ili ''Weimarer Reichsverfassung'', skr. WRV) bio je [[ustav]] [[Njemačka|Njemačke]] koji je ''[[de iure]]'' bio na snazi od 1919. do 1945. Donesen je nakon njemačkog poraza u [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]] 1918. i [[njemačka revolucija|revolucije]] kojom je oborena dotadašnja [[Njemačko Carstvo|monarhija]] pod dinastijom [[Hohenzollern]], a ime je dobio po gradu [[Weimar]] u pokrajini [[Tiringija|Tiringiji]] gdje se 1919. okupila [[ustavotvorna skupština|ustavotvorna]] [[Njemačka nacionalna skupština]]. Weimarski ustav je Njemačku definirao kao [[federacija|federativnu]] [[parlamentarna republika|parlamentarnu republiku]], kao uveo niz odredbi o [[ljudska prava|ljudskim]] i građanskim pravima, zahvaljujući kojima se Weimarski ustav nakon donošenja smatrao oličenjem ideala moderne [[liberalna demokracija|liberalne demokracije]]. Ta je reputacija, međutim, načeta kada je 1933. godine, koristeći njegove odredbe, na vlast došla [[NSDAP|nacistička partija]] na čelu sa [[Adolf Hitler|Adolom Hitlerom]] i zavela [[diktatura|diktaturu]]; iako su odredbe Weimarskog ustava uglavnom ignorirane, on je na snazi bio za sve vrijeme postojanja [[Treći rajh|Trećeg rajha]], te su ga ukinule tek [[Saveznička okupacija Njemačke|savezničke okupacijske vlasti]] nakon poraza Njemačke u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] 1945. Kada su četiri godine kasnije stvorene dvije njemačke države - [[Istočna Njemačka|Istočna]] i [[Zapadna Njemačka]], obje su u svojim ustavima zadržale dio odredbi Weimarskog ustava, a što uključuje i danas važeći [[Temeljni zakon Savezne Republike Njemačke]].
Weimarski ustav se, uz [[Ustav SAD]], smatra najpoznatijim ustavom u historiji, ali i također jednim od najkontroverznijih. Njegova primjena, odnosno uloga u stvaranju Hitlerove diktature, izaziva brojne rasprave među historičarima i pravnim teoretičarima. Period [[historija Njemačke|njemačke historije]] od njegovog donošenja do Hitlerovog dolaska na vlast se po njemu naziva [[Weimarska Republika]].
==Odredbe==
Nemačka je postala parlamentarna republika, organizovana na federativnom principu, s tim da u ustav Rajha ulazi sedamnaest zemalja. Državnu vlast na nivou Rajha vrše organi Rajha. [[Rajhstag]] (''Narodna skupština'') sačinjavaju [[Poslanik|poslanici]] koji predstavljaju ceo narod. Oni nisu bili vezani mandatom.
Predsednika republike bira celi narod na sedam godina. On ima velika ovlašćenja. Njega po potrebi zamenjuje [[kancelar]]. Vladu čini kancelar sa [[Ministar|ministrima]]. Državno veće (''Bundesrat'') sačinjavaju predstavnici nemačkih zemalja, prema njihovoj veličini. U drugom odeljku Vajmarskog ustava govori se o osnovnim pravima i dužnostima Nemaca, o društvenom životu, [[Religija|religiji]] i verskim zajednicama, obrazovanju i [[škola]]ma, [[Privreda|privrednom]] životu.
Ističe se jednakost pred [[zakon]]om, da je sloboda osobe neprikosnovena, a da je svako ograničenje ili ukidanje individualne slobode od organa javne vlasti moguće samo na temelju zakona; Da se za [[krivično delo]] može izreći [[kazna]] samo ako je u zakonu bilo predviđeno pre nego što je bilo učinjeno (''[[nullum crimen nulla poena sine lege]]'') i tako dalje.
==V. također==
* [[Član 48 (Vajmarski ustav)]]
==Vanjske veze==
Linija 9 ⟶ 22:
* The portion of a series of lecture on German history pertaining to the [http://mars.acnet.wnec.edu/~grempel/courses/germany/lectures/20weimar1.html Weimar Republic]
* Additional info: http://www.johndclare.net/Weimar2.htm
{{Commonscat|Weimar Constitution}}
[[Kategorija:Historija Njemačke]]
| |||