Đuro Brodarac – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 22:
Poslovno politička karijera Đuro Brodarca rođenog 1944. godine počinje kada u svojoj 21. godini postaje član uprave Željezare Sisak, sekretar tvorničkog komiteta omladine i član Općinskog odbora [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista]]. Dvije godine kasnije, 1967. Đuro Brodarac je zastupnik Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, a istovremeno napreduje na položaj sekretara Centralnog komiteta Narodne omladine Hrvatske i postaje član [[Matica Hrvatska|Matice Hrvatske]]. Tijekom političkih čistki nakon Hrvatskog proljeća Đuro Brodarac koji je u vojsci stekao čin rezervnog oficira je direktno sudjelovao na sastanku u kojem se odlučivalo o izbacivanju prohrvatskih članova,a potom je izabran i u komisiju od pet članova koja je ispitivala protudržavne aktivnosti Matice Hrvatske. Nakon završetka političkih čistki pripadnika [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] gdje je Brodarac još obavljao dužnost jednog od sedam delegata izborne skupštine Saveza rezervnih vojnih starješina on nastavlja s svojom normalnom karijerom provjerenog komunističkog aparatčika kojem su zbog nikada završenog fakulteta ipak uskraćene najviše državne, republičke funkcije. Početak raspada Jugoslavije Đuro Brodarac dočekuje na položaju u centralnom radničkom savjetu Elektroprivrede Jugoslavije sa sjedištem u [[Beograd]]u.
 
U doba demokratskih izbora u Hrvatskoj 1990. godine Đuro Brodarac, bivši vatreni komunist i politički progonitelj nacionalistički nastrojenih Hrvata postaje jedan od najistaknutijih članova [[HDZ]]-a 1990-ih koji šire područje Siska predaje u ruke svojoj novoj stranki. U doba rata u Hrvatskoj on obavlja dužnost šefa policije policijske uprave Sisak u doba kada na tom području dolazi do ubojstava oko 40 [[Srbi|srpskih]] civila koja nikada neće biti rješena. Bez obzira na ta zataškana ubojstva pažnju javnosti je stekao za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] kao uspešni policijski zapovjednik kojemu se pripisuje važna uloga u obrani grada od snaga [[JNA]] i [[RSK|krajiških Srba]]. Nagrada za ta djela postaje pozicija dugogodišnjeg župana [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke županije]], a potom je služio i kao savjetnik za razminiranje premijera [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]].
 
Na području Siska ubijeno je više stotina civila, najčešće srpske nacionalnosti. Neki su ubijani po kućama i dvorištima, neki odvođeni na egzekuciju. Brodarac je osumnjičen za i to po zapovjednoj odgovornosti. Istraga u vezi ratnih zločina u Sisku se koncentrirala na desetak uglednih sisačkih Srba. Sumnja se kako su ubojstva naručena iz utjecajnih sisačkih krugova kako bi se Srbe, koji nisu prešli na stranu krajinskih snaga, prestrašilo i natjeralo u izbjeglištvo. <ref name="index">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/brodarac-uhicen-zbog-ratnih-zlocina-osjecam-se-kao-i-svi-koje-su-nekada-uhitili/557484.aspx Brodarac i Milanković naređivali ratne zločine]</ref> Bez obzira na ta zataškana ubojstva pažnju javnosti je stekao za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] kao uspešni policijski zapovjednik kojemu se pripisuje važna uloga u obrani grada od snaga [[JNA]] i [[RSK|krajiških Srba]]. Nagrada za ta djela postaje pozicija dugogodišnjeg župana [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke županije]], a potom je služio i kao savjetnik za razminiranje premijera [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]].
 
21.6. 2011. je bio uhapšen zbog sumnje za sudjelovanje u [[Ubojstva Srba u Sisku 1991-1992|nestancima i ubojstvima građana srpske nacionalnosti]] u Sisku za vrijeme rata te odveden u pritvor u [[Osijek]]u. Tokom istrage mu je 12.7. 2011. iznenada pozlilo, te je preminuo u osječkoj bolnici 13.7. 2011.