Otvori glavni meni

Izmjene

Obrisana 342 bajta ,  prije 6 godina
m/м
Poništena izmjena 1619558 korisnika Kolega2357-Bot (razgovor)
|izvor=[[Nemačka]]
|ušće=[[Crno more]]
|zemlje=[[Rumunija]] (28.9%), [[Mađarska]] (11.7%), [[Austrija]]<br /> (10.3%), [[Srbija i Crna Gora]] (10.3%),<br /> [[Nemačka]] (7.5%), [[Slovačka]] (5.8%), [[Bugarska]]<br /> (5.2%), [[Bosna i Hercegovina]] (4.8%),<br /> [[Hrvatska]] (4.5%), [[Ukrajina]] (3.8%), [[Češka Republika|Češka]]<br /> (2.6%), [[Slovenija]] (2.2%), [[Moldavija]]<br /> (1.7%), [[Švajcarska]] (0.32%), [[Italija]]<br /> (0.15%), [[Poljska]] (0.09%), [[Albanija]] (0.03%)
}}
 
'''Dunav''' je, nakon [[Volga|Volge]], druga najduža i druga vodom najbogatija [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[EvropaEuropa|Europi]], te najduža rijeka u [[Evropska unijaEU|Europskoj uniji]].
 
Dunav izvire u [[Schwarzwald]]u (šumovit planinski kraj u pokrajini [[Baden-Württemberg]], na jugozapadu [[NemačkaNjemačka|Njemačke]]), spajanjem rječica [[Brigach]] i [[Breg]], u mjestu [[Donaueschingen]]. Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u [[srednjaSredišnja EvropaEuropa|središnjoj]] i [[istočnaIstočna EvropaEuropa|istočnoj]] [[EvropaEuropa|Europi]] ([[Beč]], [[Bratislava]], [[Budimpešta]] i [[Beograd]]), te nakon 2850 [[kilometar|km]], na obali [[Crno more|Crnog mora]], tvori [[Delta Dunava|deltu]] u [[RumunijaRumunjska|Rumunjskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]], koja se nalazi na popisu [[svetskaSvjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a.
 
Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica [[antičkistari Rim|starorimske države]]. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: [[Nemačka|Njemačka]] (7,5 %), [[Austrija]] (10,3 %), [[Slovačka]] (5,8 %), [[Mađarska]] (11,7 %), [[Hrvatska]] (4,5 %), [[Srbija]] (10,3 %), [[Bugarska]] (5,2 %), [[Rumunija|Rumunjska]] (28,9 %), [[Moldavija|Moldova]] (1,7 %) i [[Ukrajina]] (3,8 %). U riječni sustav Dunava spadaju i devet drugih država: [[Italija]] (0,15 %), [[Poljska]] (0,09 %), [[Švajcarska|Švicarska]] (0,32 %), [[Češka Republika|Češka]] (2,6 %), [[Slovenija]] (2,2 %), [[Bosna i Hercegovina]] (4,8 %), [[Crna Gora]], [[Makedonija]] i [[Albanija]] (0,03 %).
 
== Ime ==
Ime rijeke na [[bugarski jezik|bugarskom]] i srpskom je ''Дунав'', na [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] ''Dunav'', na [[rumunski jezikrumunjski|rumunjskom]] se ona zove ''Dunărea'', na [[mađarski jezik|mađarskom]] ''Duna'', na [[slovački jezik|slovačkom]] ''Dunaj'', na [[ukrajinski jezik|ukrajinskom]] i [[ruski jezik|ruskom]] ''Дунай'', na [[nemački jeziknjemački|njemačkom]] ''Donau'', na [[engleski jezik|engleskom]] i [[francuski jezik|francuskom]] ''Danube'' i na [[turski jezik|turskom]] ''Tuna''. Sva ova imena dolaze od latinskog izvornika ''Danubius'' koji je bio rimski riječni bog.
 
Moguće je da je ime rijeke iranskog ili keltskog podrijetla, kao što je možda slučaj i s drugim velikim europskim rijekama kao što su [[Dnjepar]], [[Dnjestr]], [[Severski Donjec|Donjec]], [[Don]] u Rusiji i [[Don (Engleska)|Don]] u Engleskoj. Na [[perzijski jezik|perzijskom]] riječ ''dānu'' označava rijeku ili struju.
 
Na njemačkom završetak ''au'' dolazi od germanskog ''ouwe'' (rijeka), a izraz „Donau” se koristi od [[1763]]. godine. U starim njemačkim dokumentima, mogu se naći nazivi „Tonach”, a kasnije i „Donaw”.
* [[Raba]] s 63 m³/s
* [[Váh]] s 161 m³/s
* [[Kron (Titan)|Hron]] s 55 m³/s
* [[Ipel]] s 22 m³/s
* [[Sió]], iz [[Balaton]]a, m³/s
 
== Zemljopis ==
Početak Dunava tvore dvije rječice u [[Schwarzwald]]u, [[Breg]] i [[Brigach]]. Izvor Brega je blizu [[Furtwangen]]a, na 1 078 metara visine. Budući da ova rječica prelazi duži put, zemljopisno se smatra izvorom Dunava<ref name="britannica1">{{en icon}} [http://www.britannica.com/eb/article-9106065/Danube-River Danube] u [[Encyclopaedia Britannica]], str. 1.</ref>. Dvije rječice spajaju se u [[Donaueschingen]]u gdje se, u parku dvorca, nalazi fontana iz 19. veka zvana „Donauquelle” koja simbolizira službeni izvor rijeke<ref>Članak [[Paul Morand|Paula Moranda]] o Dunavu u ''Au fil des fleuves'', Reader's Digest, 1972., str. 47.</ref>. Dunav iz [[Baden-Württemberg]]a, gdje prolazi kroz [[Sigmaringen]] i [[Ulm]], ulazi preko [[Bavarska|Bavarske]] ([[Regensburg]] i [[Passau]]) u sjevernu [[Austrija|Austriju]] (prolazeći kroz [[Linz]] i [[Beč]]), pa kroz jug [[Slovačka|Slovačke]] gdje prolazi kroz [[Bratislava|Bratislavu]], prelazi preko [[Mađarska|Mađarske]] (kroz [[Budimpešta|Budimpeštu]]) od sjevera prema jugu te između [[Baranja|Baranje]] i riječnog otoka [[Karapandža|Karapandže]] ulazi u istočnu [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Zatim izbija na granicu Hrvatske i [[Srbija|Srbije]] ([[Vojvodina]]), te ugrubo slijedi granicu Hrvatske i Srbije. Prolazi pored [[Vukovar]]a, a kod Iloka napušta Hrvatsku i ulazi u Srbiju. Prolazeći kroz [[Beograd]], rijeka kasnije tvori granicu između Srbije i [[RumunijaRumunjska|Rumunjske]], pa kasnije i između Rumunjske i [[Bugarska|Bugarske]], nakon čega se ulijeva u [[Crno more]] u Rumunjskoj, tvoreći veliku deltu na granici s [[Ukrajina|Ukrajinom]]. Republika [[Moldavija]] je [[1990]]. godine, dobila pristup na otprilike 300 metara lijeve obale rijeke kod [[Giurgiuleşti]]ja (između gradova [[Galaţi]] i [[Reni]]).
 
[[Delta Dunava]] je zaštićena prirodna regija u Rumunjskoj i Ukrajini gdje se nalazi šuma Letea. Deltu je [[UNESCO]] označio kao svjetsku baštinu 1991. godine. Rumunjska koja je 1984. godine, otvorila kanal od 64 kilometra od [[Cernavoda|Cernavode]] do Crnog mora, čime je skratila put od 400 kilometara<ref name="britannica3">{{en icon}} [http://www.britannica.com/eb/article-34470/Danube-River Danube] u [[Encyclopaedia Britannica]], str.3</ref>, izrazila je zabrinutost zbog ekoloških posljedica izgradnje kanala Dunav-Crno more s ukrajinske strane.
Skoro sve rijeke u zemlji završavaju u Dunavu, a time i u Crnom moru. Jedino je savezna pokrajina [[Vorarlberg]] dio riječnog područja [[Rajna|Rajne]] (Sjeverno more), kao i jedan manji sjeverozapadni dio [[Donja Austrija|Donje Austrije]] koji je dio područja rijeke [[Lužnice]] ([[Vltava]]-[[Laba]]-[[Sjeverno more]]). Nekoliko kilometara iza Passaua nalazi se njemačko-austrijska granica nakon čega slijedi ''[[Schlögener Schlinge]]'', područje u kojem rijeka mijenja smjer za 180°. Negdje 70 kilometara poslije granice, Dunav prolazi kroz [[Linz]] koji je treći po veličini grad u Austriji. Rijeka poslije prolazi kroz [[Mauthausen]] i [[Enns]] (na ušću rijeka [[Enns (rijeka)|Enns]] i [[Grein (rijeka)|Grein]], gdje je najveća dubina austrijskog Dunava, a nakon 90 kilometara slijedi [[Melk]] s poznatom opatijom.
[[Datoteka:Schlögener Schlinge.jpg|thumb|left|thumb|''[[Schlögener Schlinge]]'']]
Poslije, rijeka prolazi na oko 36 kilometara kroz poznatu pitoresknu dolinu [[Wachau]] (na [[UNESCO]]-vom popisu [[svetskasvjetska baština|svjetske baštine]]) koja se proteže od [[Dürnstein]]a do [[Krems]]a<ref name="autriche">{{de}} ''Geographische Beschreibung der Donau und ihres Einzugsgebietes - Landschaften, Naturräume, Größe des Einzugsgebietes, Zuflüsse, Länge, Hydrologie'', Sveučilište u Kasselu, str. 5-7 [http://www.uni-kassel.de/hrz/db4/extern/elearning/latest/FB11/projekte/Donau/donauhtm/impresum/pdf/01.pdf Pročitaj]</ref>. Blizu slovačke granice Dunav prolazi još i kroz austrijski glavni grad, [[Beč]]. Stoljećima je ovo bio najvažniji i najveći dunavski grad, ali danas dijeli svoj status s Budimpeštom i Beogradom. Rijeka je omogućila ovom gradu da postane veliko gospodarsko središte, a veliki značaj ima i danas. Kako bi se spriječile poplave, rijeka je umjetno regulirana<ref name="autriche" />. Grad je dobio ime po rijeci [[Wien (rijeka)|Wien]] (''Wienfluss'') koja se ovdje ulijeva u Dunav.
 
Važne austrijske pritoke su [[Inn]] (desna strana ; na njemačkoj granici), [[Aist]] (lijeva strana), [[Traun]] (desna strana), [[Enns (rijeka)|Enns]] (desna strana), [[Jivice]] (''Ybbs'') (desna strana), [[Traisen]] (desna strana), [[Kamp (rijeka)|Kamp]] (lijeva strana), [[Wien (rijeka)|Wien]] (desna strana), [[Schwechat]] (desna strana) i [[Leitha]] (desna strana) koja je značajna po tome što je do [[1921]]. služila kao granica s Ugarskom.
Ulaskom u [[Slovačka|Slovačku]] rijeka čini prirodni granicu s Austrijom na udaljenosti od samo 45 kilometara od Beča, te prolazi kroz slovački glavni grad [[Bratislava|Bratislavu]] gdje se spaja s rijekom [[Morava (Češka)|Moravom]]. Nakon toga Dunav čini i granicu Slovačke s Mađarskom<ref name="slovaquiehongrie">{{de}} ''Geographische Beschreibung der Donau und ihres Einzugsgebietes'', str. 3 [http://www.uni-kassel.de/hrz/db4/extern/elearning/latest/FB11/projekte/Donau/donauhtm/impresum/pdf/01.pdf Pročitaj]</ref>.
 
Od slovačkih gradova na Dunavu ovdje se nalazi i [[Komoran]] koji je važan grad mađarske manjine u zemlji i mjesto gdje se [[Váh]], koji je najveća slovačka rijeka, ulijeva u Dunav. Prije mađarske granice se u Dunav još ulijevaju rijeka [[Kron (Titan)|Hron]] u [[Štúrovo|Štúrovu]] i rijeka [[Ipel]] u selu [[Chľaba]]<ref name="slovaquiehongrie" />.
 
==== Mađarska ====
Na početku, [[Srbija]] dijeli Dunav s Hrvatskom, da bi kod [[Bačka Palanka|Bačke Palanke]] rijeka u potpunosti skrenula u Srbiju ([[Vojvodina|Vojvodinu]]). Dunav kroz Srbiju teče jugoistočno od hrvatske do rumunjske granice.
 
Prvi važniji grad kroz kojeg rijeka prolazi u Vojvodini je [[Apatin]], čija [[Apatin (općina)|općina]] graniči s Hrvatskom, a i koji se nalazi na udaljenosti od samo 25 km od mađarske granice. Nizvodno od ovog grada, rijeka prolazi kroz [[Novi Sad]] čiji su [[Mostovi Novog Sada|mostovi]] teško oštećeni za vrijeme [[НАТОOperacija бомбардовањеSaveznička СРЈsila|NATO-vog bombardiranja]] [[1999]]. godine. Kroz više od šest godina se promet kroz dva dijela grada odvijao pomoću pomoćnog mosta, što je onemogućavalo i plovidbu rijekom, a most je bio otvoren tri dana tjednom<ref name="Serbie">{{de}}{{en icon}} [http://www.danube-river.org/en_donau-cs-view.html Podaci o Dunavu u Srbiji] na danube-river.org.</ref>. Nakon što je [[11. 10.|11.10.]] [[2005]]., ponovno pušten u promet obnovljeni „[[Most slobode]]”, plovidba Dunavom bez zapreka je ponovno postala moguća.
[[Datoteka:Golubac.JPG|thumb|left|thumb|Tvrđava Golubac]]
Nakon putovanja od 70 kilometara, Dunav dolazi do [[Beograd]]a, koji je treći po veličini grad na rijeci s 1,6 milijuna stanovnika. Ovaj grad koji je naseljen već 7 000 godina je jedno od najstarijih stalno naseljenih mjesta na obalama Dunava. Grad je sagrađen na ušću [[Sava|Save]] u Dunav, kojim dominira tvrđava [[Kalemegdan]].
== Istorija ==
[[Datoteka:Turnu Severin Drobeta.jpg|thumb|left|thumb|Rimske ruševine kod Drobete-Turnu Severina na Dunavu.]]
Na riječnom području Dunava razvile su se neke od najstarijih civilizacija u [[EvropaEuropa|Europi]]. U [[neolitneolitik]]ikuu u sredini dunavskog područja postojala je [[kultura linearne keramike]]. U [[brončano doba]] na prostoru današnje Hrvatske postojala je razvijena [[Vučedolska kultura]] poznata po keramičkim radovima<ref>{{fr}}Vučedolska kultura u članku ''Les pontiques des poteries cordées'' [http://perso.orange.fr/atil/atil/z9.htm Pročitaj] </ref>. Brojna nalazišta [[Vinčanska kultura|Vinčanske kulture]] koja datira iz 6. tisućljeća pne. do 3. tisućljeća pne., nalaze se uzduž Dunava<ref>{{fr}}Vinčanska kultura u članku ''Les Pelasges Vinciens'' [http://perso.orange.fr/atil/atil/y15.htm Pročitaj]</ref>.
 
U 7. veku pne. su Grci krenuli uzvodno uz rijeku od Crnog mora kroz grad Tomis, današnju [[Constanţa|Constanţu]]. Njihovo putovanje je završilo blizu današnje granice Srbije i Rumunjske, gdje je zbog opasnog toka rijeke nastavak putovanja postao nemoguć. Od 37. godine je Dunav praktički cijelim svojim tokom tvorio granicu Rimskog imperija sa sjevernim narodima<ref>Paul Petit, ''Histoire générale de l’Empire romain, tome1 : Le Haut-Empire'', Points Histoire, Le Seuil, 1974., str. 224-225.</ref>. Rimska ratna mornarica (''Classis'') se ovdje uspješno borila protiv [[Germani|Germana]], koji nisu imali načina suprotstaviti joj se. [[Marko Aurelije]] je zahvaljujući svojoj borbenoj floti pobijedio [[Markomani|Markomane]] u više bitaka. Rimljani su uspješno dominirali rijekom sve do vladavine [[Valentinijan I.|Valentinijana Prvog]] (364.-375.), jedina iznimka bilo je razdoblje od 256. do 259. godine. Širenje preko Dunava u Dakiju je Rimljanima uspjelo tek nakon izgradnje mosta 101. godine, kod garnizonskog mjesta [[Drobeta-Turnu Severin|Drobete-Turnu Severina]] blizu Željeznih vrata, te nakon borbi 102. i 106. godine<ref>Paul Petit, str. 216-217.</ref>. Kao rezultat ove [[Trajan]]ove pobjede, stvorena je provincija [[RimskaDakija Dacija(rimska provincija)|Dakija]] koja je evakuirana 271. godine.
 
Za vrijeme seobe naroda, od 3. do 5. veka, mnogi su istočni narodi ([[Vandali]], [[Zapadni Goti|Vizigoti]], [[Huni]], [[Avari]] i [[Slaveni]]) koristili dolinu Dunava za ulazak u Europu.
 
Krajem 9. veka su uz Dunav na prostor današnje [[Mađarska|Mađarske]] iz Azije došli [[Mađari]]. Oni su zajedno sa slavenskim stanovništvom koje je ondje već živjelo, osnovali [[Ugarska|Ugarsku]] pod kraljem [[SvetiStjepan StefanI. MađarskiSveti|Stjepanom]].
 
U vrijeme [[prvi križarski rat|prvog križarskog rata]], vojska [[Godefroy odGotfrid BouillonaBujonski|Gotfrida Bujonskog]] (''Godefroy de Bouillon'') je od [[1096]]. do [[1099]]., putovala uz Dunav od Regensburga do Beograda (''Route Charlemagne''). Oko 340 godina poslije, [[otomanskoOsmansko Carstvo|turska]] je vojska iskoristila isti put, samo u suprotnom smjeru. Dunav je bio važan način prijevoza vojske, opreme i zaliha za vrijeme njihovog osvajanja jugoistočne Europe. Rijeka je Turcima omogućila brzo napredovanje, te su se [[1440]]. godine odvile prve bitke za Beograd koji se nalazi 2 000 kilometara od ušća rijeke. Osvajanje grada uspjelo je tek 1521., a nekoliko godina kasnije, [[1526]]. godine, je turska vojska uspjela pobijediti i [[Ugarska|Ugarsku]] ([[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|s Hrvatskom u sastavu]]) u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bitci]]. Budući da je kralj [[Ludovik II., kralj Mađarske|Ludovik II.]] ubijen tijekom bitke, zapadni dio Ugarske koji ne biva osvojen dolazi pod vlast [[HabsburgHabsburgovci|Habsburgovaca]]ovaca. Taj događaj obilježava rođenje „Dunavske monarhije”.
 
[[Datoteka:Bazilika.díszkivilágítás.2005.jpg|thumb|thumb|[[Ostrogon]]ska katedrala u Mađarskoj, kraj Dunava.]]
Godine [[1529]]., Turci dolaze do [[Beč]]a, ali ga ne uspijevaju osvojiti. Osmansko širenje uz Dunav biva zaustavljeno, a nakon bitke kod Haršanja u Baranji [[1687]]. godine, Turci počinju polako gubiti moć i teritorije. U ovom razdoblju najveću političku moć u regiji stječe [[Austro-Ugarska]], dok [[Otomansko Carstvo|Osmansko Carstvo]] ostaje jedan od najvažnijih političkih faktora u jugoistočnoj Europi, sve do skoro potpunog gubitka teritorija na [[Balkan]]u za vrijeme [[rusko-turski ratovi|rusko-turskih ratova]] (1768.–1774.) i [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] 1912.-1913. godine. Dunav za to vrijeme nije igrao samo važnu vojnu i trgovačku ulogu, već je bio i politička, kulturna i vjerska poveznica između istoka i zapada.
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[1946]]. godine je stvoren novi dogovor o riječnom prometu koji je trebao zamijeniti [[Pariz|Pariške]] ugovore iz [[1921]]. godine. Sve zemlje na rijeci su sudjelovale na konferenciji u Beogradu [[1948]]. godine, osim Njemačke i Austrije. Nakon potpisivanja sporazuma, dodatno je u [[Dunavska komisija|Dunavsku komisiju]] primljena i Austrija. [[Savezna Republika Njemačka]] primljena je u komisiju tek [[1998]]. godine, pedeset godina nakon Beogradske konferencije. Njen raniji ulazak u komisiju bio je onemogućen zbog protivljenja [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a.
 
== Dunav u kulturi ==
* Drugi slavni valcer o Dunavu je ''Valovi Dunava'' (rumunjski: ''Valurile Dunării''), rumunjskog skladatelja Iona Ivanovicija.
* Rijeka je ostavila mnogo traga u kulturama dunavskih zemalja. Dunava se povezuje s mitologijom o podrijetlu Rumunja.
* Uz brojne legende, mnogi su pisci također bili inspirirani Dunavom, od [[Publije Ovidije Nazon|Ovidija]] pa do modernog mađarskog pisca [[Péter Esterházy|Pétera Esterházya]]<ref>{{de}} Primjerak djela Pétera Esterházya, ''An der Frankfurter Buchmesse'', 1998. [http://www.frankfurt.matav.hu/nemet/esterhazy.htm Pročitaj]</ref>.
* Dunav (''Danubio''), djelo [[Claudio Magris|Claudija Magrisa]] gdje se istražuje Dunav od izvora do ušća kroz povijest srednje Europe.<ref> Evelyne Pieiller, ''Claudio Magris: Aux sources du Danube'', Le magazine littéraire, n°262, veljača 1989. {{fr}}[http://www.magazine-litteraire.com/archives/ar_magris.htm Pročitaj]</ref>.
* Dunavski peljar (''Le Pilote du Danube''), detektivski roman [[Jules Verne|Julesa Vernea]]<ref>{{fr}}[http://www.jules-verne.co.uk/french-le-pilote-du-danube/ ''Le Pilote du Danube''] na jules-verne.co.uk.</ref>.
* Nacionalni park Dunav-Auen (''Nationalpark Donau-Auen'')
* Nacionalni park Dunav-Ipel (''Duna-Ipoly Nemzeti Park'')
* [[Kopački rit|Park prirode Kopački rit]]
* Posebni prirodni rezervat [[Deliblatska Peščara]]
* [[Nacionalni park Đerdap]]
=== Fauna ===
[[Datoteka:Couleuvre Esculape59.JPG|thumb|thumb|[[Bjelica]] ''(Elaphe longissima)''.]]
Ukupno uz Dunav živi više od 300 vrsta [[ptice|ptica]]. Rijeka se nalazi na jednom od najvažnijih europskih migracijskih putova za ptice, a u podunavlju su i područja važna za prezimljavanje, gniježdenje i odmor mnogih rijetkih vrsta kao što su [[velika ušara]], [[vodomar|alcedo atthis]], [[orao štekavac]], [[crna roda]], [[crna lunja]] i [[falco rupicoloides]]. Parkovi Dunav-Auen, Kopački rit i delta Dunava su posebno zaštićena područja<ref>{{de}} [http://www.donauauen.at/ Službena stranica parka Donauauen.]</ref>.
 
Dunav-Auen je i točka gdje se susreću regija [[Nežidersko jezero|Nežiderskog jezera]], sliv Dunava i rijeka [[Morava (Češka)|Morava]]. Ovaj okoliš je, posebno zimi, stanište velikog broja životinja, kao što su: [[siva guska]], [[čigre]], [[veliki ronac]], [[patka batoglavica]], [[močvarice]], [[divlja patka]]. Ovdje žive i neke rijetke vrste kao: [[orao klokotaš]], [[orao ribar|bukoč]] ili [[žutokljuni labud]].
 
Drugo važno zimsko stanište je [[Kopački rit|Park prirode Kopački rit]] koji pokriva močvarno netaknuto područje na sjeverozapadu Hrvatske na kojem živi više od 260 vrsta ptica, od kojih su neke vrlo rijetke kao [[orao štekavac]]<ref>{{hr}}{{en icon}}{{hu icon}} [http://www.kopacki-rit.com/index_flash.html Službena stranica Kopačkog rita].</ref>.
 
U ornitološkom smislu, najvažnije područje je delta Dunava koja je glavno raskrižje migracijskih putova u Europi. U tom području dodiruju se europski i azijski životinjski svijet. Ovdje živi više od 300 vrsta ptica, između ostalih i [[pelikani]], [[ždralovi]], [[žličarke]], [[ptice grabljivice]] i rijetka [[crvenovrata guska]]<ref name="faunedelta">{{de}} Martin Kyek, Andreas Maletzky, Stefan Achleitner, Rainer Mysliewitz, Wilfried Rieder, Rosemarie Grossmann, Marcus Weber, ''Donaudelta 2004, Skriptum Herpetologie'' [http://www.herpag-hdn.amphibien.at/doku/skriptum%20donaudelta_herpag.pdf Pročitaj]</ref>.
[[Datoteka:Abramis brama by RpM.JPG|thumb|left|thumb|[[Deverika]] ''(Abramis brama)''.]]
 
Tipične dunavske [[riba|ribe]], od kojih su neke endemične (iz [[Rod (taksonomija)|roda]] [[mrene]]) – ''([[Latinski jezik|lat.]] Barbus)'', [[podust]], [[klenić]], [[Klen (riba)|klen]], [[deverika]], [[šaran]], [[krupatica]], [[Štuka|štuke]], [[smuđ]], [[grgeč]], [[Jegulja|jegulje]], [[bolen]], [[mladica]], [[kečiga]] i [[som]], kao i [[krkuša]] te [[uklija]].
 
Nekim [[Vrsta|vrstama]] [[Ribe|riba]] prirodno je stanište pomaknuto zbog ljudskog djelovanja. [[Crnka]] ''(Umbra krameri)'', poznata i pod nazivom ''ruca'', vrsta je štuke za koju se vjerovalo da je izumrla od [[1975|1975.]], ponovno je otkrivena [[1992|1992.]] godine. U [[delta (slovo)Delta|delti]] Dunava živi više od 150 [[vrsta]] [[Ribe|riba]], kao što su: ribe iz [[Rod (taksonomija)|roda]] [[Jesetre|jesetri]], te [[moruna]], [[šaran]] i mnoge druge<ref>{{en icon}} [http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Danube.htm Popis različitih vrsta dunavskih riba] na fish.mongabay.com.</ref>.
[[Datoteka:Blicca bjoerkna.jpg|thumb|thumb|[[Krupatica]] ''(Blicca bjoerkna)''.]]
Uzduž rijeke, nalazi se i veliki broj [[sisavacsisavci|sisavaca]]a, kao: [[kuna bjelica]], [[kune|kuna]], [[obična lasica]], [[jazavac]], te [[divlja mačka]], [[dabrovi|dabar]] i [[vidre]]. U delti žive i [[europska vidrica]], [[vretica]] i [[tekunica]]. Dunav je stanište i brojnim [[vodozemac|vodozemcimavodozemci]]ma i [[reptil|gmazovimagmazovi]]ma, kao što su [[bjelica]] (smuk), [[zeleni gušter]], [[zidna gušterica]], [[bjelouška]], [[livadna gušterica]], grčka čančara, barska kornjača, te neke endemske vrste kao [[podunavski vodenjak]]. U delti Dunava je najveća raznolikost životinjskog svijeta<ref name="faunedelta" />.
 
=== Flora ===
Među vrstama mekog [[drvećedrvo|drveća]], koja se često nalaze na aluvijalnim područjima su: [[bijela topola]] (''Populus alba''), [[bijela joha]] (''Alnus incana''), te [[bijela vrba]] (Salix alba). Od tvrdog drveća koje raste na aluvijalnom tlu tu su: [[poljski jasen]] (''Fraxinus angustifolia''), koji raste nizvodno od [[Beč]]a, te [[brijest]] i [[hrast lužnjak]]. U vodama Dunava nalaze se i rijetke vodene [[biljka|biljke]], kao što su [[Aldrovanda vesiculosa]] i [[Aldrovanda utricularia]]<ref>{{de}} [http://www.icpdr.org/icpdr-pages/plants_and_animals.htm Fauna i flora Dunava] na icpdr.org.</ref>.
 
== Gospodarstvo ==
 
==== Hidroelektrična energija ====
Pet dunavskih zemalja koriste Dunav kao značajan izvor energije; [[Nemačka|Njemačka]], [[Austrija]], [[Slovačka]], [[Srbija]] i [[Rumunija|Rumunjska]]. Drugim zemljama nedostaje teritorijalna kontrola za vlastitu izgradnju ([[Hrvatska]], [[Bugarska]] i [[Moldavija]] kontroliraju samo jednu obalu rijeke), ili nemaju političku mogućnost, kao u Mađarskoj gdje je javno mišljenje negativno, ili tok rijeke jednostavno ne dopušta izgradnju kao u Ukrajini.
 
U Njemačkoj su prve [[hidroelektrana|hidroelektrane]] izgrađene pred kraj 19. stoljeća na gornjem toku rijeke, blizu [[Ulm]]a. Ipak, Dunav veću važnost ima nizvodno, jer je u gornjem dijelu rijeke tok slab, pa je slaba i energetska iskoristivost.
Dunavska voda koristi se za hlađenje sledećih nuklearnih elektrane :
* [[Nuklearna elektrana Kozloduj]] ([[Bugarska]])
* [[Nuklearna elektrana Cernavodă]] ([[Rumunija|Rumunjska]])
* [[Nuklearna elektrana Paks]] ([[Mađarska]])