Dunav – razlika između verzija

|zemlje=[[Rumunija]] (28.9%), [[Mađarska]] (11.7%), [[Austrija]]<br /> (10.3%), [[Srbija i Crna Gora]] (10.3%),<br /> [[Nemačka]] (7.5%), [[Slovačka]] (5.8%), [[Bugarska]]<br /> (5.2%), [[Bosna i Hercegovina]] (4.8%),<br /> [[Hrvatska]] (4.5%), [[Ukrajina]] (3.8%), [[Češka Republika|Češka]]<br /> (2.6%), [[Slovenija]] (2.2%), [[Moldavija]]<br /> (1.7%), [[Švajcarska]] (0.32%), [[Italija]]<br /> (0.15%), [[Poljska]] (0.09%), [[Albanija]] (0.03%)

'''Dunav''' je, nakon [[Volga|Volge]], druga najduža i druga vodom najbogatija [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[EvropaEuropa|Europi]], te najduža rijeka u [[Evropska unijaEU|Europskoj uniji]].

Dunav izvire u [[Schwarzwald]]u (šumovit planinski kraj u pokrajini [[Baden-Württemberg]], na jugozapadu [[NemačkaNjemačka|Njemačke]]), spajanjem rječica [[Brigach]] i [[Breg]], u mjestu [[Donaueschingen]]. Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u [[srednjaSredišnja EvropaEuropa|središnjoj]] i [[istočnaIstočna EvropaEuropa|istočnoj]] [[EvropaEuropa|Europi]] ([[Beč]], [[Bratislava]], [[Budimpešta]] i [[Beograd]]), te nakon 2850 [[kilometar|km]], na obali [[Crno more|Crnog mora]], tvori [[Delta Dunava|deltu]] u [[RumunijaRumunjska|Rumunjskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]], koja se nalazi na popisu [[svetskaSvjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a.

Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica [[antičkistari Rim|starorimske države]]. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: [[Nemačka|Njemačka]] (7,5 %), [[Austrija]] (10,3 %), [[Slovačka]] (5,8 %), [[Mađarska]] (11,7 %), [[Hrvatska]] (4,5 %), [[Srbija]] (10,3 %), [[Bugarska]] (5,2 %), [[Rumunija|Rumunjska]] (28,9 %), [[Moldavija|Moldova]] (1,7 %) i [[Ukrajina]] (3,8 %). U riječni sustav Dunava spadaju i devet drugih država: [[Italija]] (0,15 %), [[Poljska]] (0,09 %), [[Švajcarska|Švicarska]] (0,32 %), [[Češka Republika|Češka]] (2,6 %), [[Slovenija]] (2,2 %), [[Bosna i Hercegovina]] (4,8 %), [[Crna Gora]], [[Makedonija]] i [[Albanija]] (0,03 %).

Ime rijeke na [[bugarski jezik|bugarskom]] i srpskom je ''Дунав'', na [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] ''Dunav'', na [[rumunski jezikrumunjski|rumunjskom]] se ona zove ''Dunărea'', na [[mađarski jezik|mađarskom]] ''Duna'', na [[slovački jezik|slovačkom]] ''Dunaj'', na [[ukrajinski jezik|ukrajinskom]] i [[ruski jezik|ruskom]] ''Дунай'', na [[nemački jeziknjemački|njemačkom]] ''Donau'', na [[engleski jezik|engleskom]] i [[francuski jezik|francuskom]] ''Danube'' i na [[turski jezik|turskom]] ''Tuna''. Sva ova imena dolaze od latinskog izvornika ''Danubius'' koji je bio rimski riječni bog.

Moguće je da je ime rijeke iranskog ili keltskog podrijetla, kao što je možda slučaj i s drugim velikim europskim rijekama kao što su [[Dnjepar]], [[Dnjestr]], [[Severski Donjec|Donjec]], [[Don]] u Rusiji i [[Don (Engleska)|Don]] u Engleskoj. Na [[perzijski jezik|perzijskom]] riječ ''dānu'' označava rijeku ili struju.

* [[Kron (Titan)|Hron]] s 55 m³/s

Početak Dunava tvore dvije rječice u [[Schwarzwald]]u, [[Breg]] i [[Brigach]]. Izvor Brega je blizu [[Furtwangen]]a, na 1 078 metara visine. Budući da ova rječica prelazi duži put, zemljopisno se smatra izvorom Dunava<ref name="britannica1">{{en icon}} [http://www.britannica.com/eb/article-9106065/Danube-River Danube] u [[Encyclopaedia Britannica]], str. 1.</ref>. Dvije rječice spajaju se u [[Donaueschingen]]u gdje se, u parku dvorca, nalazi fontana iz 19. veka zvana „Donauquelle” koja simbolizira službeni izvor rijeke<ref>Članak [[Paul Morand|Paula Moranda]] o Dunavu u ''Au fil des fleuves'', Reader's Digest, 1972., str. 47.</ref>. Dunav iz [[Baden-Württemberg]]a, gdje prolazi kroz [[Sigmaringen]] i [[Ulm]], ulazi preko [[Bavarska|Bavarske]] ([[Regensburg]] i [[Passau]]) u sjevernu [[Austrija|Austriju]] (prolazeći kroz [[Linz]] i [[Beč]]), pa kroz jug [[Slovačka|Slovačke]] gdje prolazi kroz [[Bratislava|Bratislavu]], prelazi preko [[Mađarska|Mađarske]] (kroz [[Budimpešta|Budimpeštu]]) od sjevera prema jugu te između [[Baranja|Baranje]] i riječnog otoka [[Karapandža|Karapandže]] ulazi u istočnu [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Zatim izbija na granicu Hrvatske i [[Srbija|Srbije]] ([[Vojvodina]]), te ugrubo slijedi granicu Hrvatske i Srbije. Prolazi pored [[Vukovar]]a, a kod Iloka napušta Hrvatsku i ulazi u Srbiju. Prolazeći kroz [[Beograd]], rijeka kasnije tvori granicu između Srbije i [[RumunijaRumunjska|Rumunjske]], pa kasnije i između Rumunjske i [[Bugarska|Bugarske]], nakon čega se ulijeva u [[Crno more]] u Rumunjskoj, tvoreći veliku deltu na granici s [[Ukrajina|Ukrajinom]]. Republika [[Moldavija]] je [[1990]]. godine, dobila pristup na otprilike 300 metara lijeve obale rijeke kod [[Giurgiuleşti]]ja (između gradova [[Galaţi]] i [[Reni]]).

Poslije, rijeka prolazi na oko 36 kilometara kroz poznatu pitoresknu dolinu [[Wachau]] (na [[UNESCO]]-vom popisu [[svetskasvjetska baština|svjetske baštine]]) koja se proteže od [[Dürnstein]]a do [[Krems]]a<ref name="autriche">{{de}} ''Geographische Beschreibung der Donau und ihres Einzugsgebietes - Landschaften, Naturräume, Größe des Einzugsgebietes, Zuflüsse, Länge, Hydrologie'', Sveučilište u Kasselu, str. 5-7 [http://www.uni-kassel.de/hrz/db4/extern/elearning/latest/FB11/projekte/Donau/donauhtm/impresum/pdf/01.pdf Pročitaj]</ref>. Blizu slovačke granice Dunav prolazi još i kroz austrijski glavni grad, [[Beč]]. Stoljećima je ovo bio najvažniji i najveći dunavski grad, ali danas dijeli svoj status s Budimpeštom i Beogradom. Rijeka je omogućila ovom gradu da postane veliko gospodarsko središte, a veliki značaj ima i danas. Kako bi se spriječile poplave, rijeka je umjetno regulirana<ref name="autriche" />. Grad je dobio ime po rijeci [[Wien (rijeka)|Wien]] (''Wienfluss'') koja se ovdje ulijeva u Dunav.

Od slovačkih gradova na Dunavu ovdje se nalazi i [[Komoran]] koji je važan grad mađarske manjine u zemlji i mjesto gdje se [[Váh]], koji je najveća slovačka rijeka, ulijeva u Dunav. Prije mađarske granice se u Dunav još ulijevaju rijeka [[Kron (Titan)|Hron]] u [[Štúrovo|Štúrovu]] i rijeka [[Ipel]] u selu [[Chľaba]]<ref name="slovaquiehongrie" />.

Prvi važniji grad kroz kojeg rijeka prolazi u Vojvodini je [[Apatin]], čija [[Apatin (općina)|općina]] graniči s Hrvatskom, a i koji se nalazi na udaljenosti od samo 25 km od mađarske granice. Nizvodno od ovog grada, rijeka prolazi kroz [[Novi Sad]] čiji su [[Mostovi Novog Sada|mostovi]] teško oštećeni za vrijeme [[НАТОOperacija бомбардовањеSaveznička СРЈsila|NATO-vog bombardiranja]] [[1999]]. godine. Kroz više od šest godina se promet kroz dva dijela grada odvijao pomoću pomoćnog mosta, što je onemogućavalo i plovidbu rijekom, a most je bio otvoren tri dana tjednom<ref name="Serbie">{{de}}{{en icon}} [http://www.danube-river.org/en_donau-cs-view.html Podaci o Dunavu u Srbiji] na danube-river.org.</ref>. Nakon što je [[11. 10.|11.10.]] [[2005]]., ponovno pušten u promet obnovljeni „[[Most slobode]]”, plovidba Dunavom bez zapreka je ponovno postala moguća.

Na riječnom području Dunava razvile su se neke od najstarijih civilizacija u [[EvropaEuropa|Europi]]. U [[neolitneolitik]]ikuu u sredini dunavskog područja postojala je [[kultura linearne keramike]]. U [[brončano doba]] na prostoru današnje Hrvatske postojala je razvijena [[Vučedolska kultura]] poznata po keramičkim radovima<ref>{{fr}}Vučedolska kultura u članku ''Les pontiques des poteries cordées'' [http://perso.orange.fr/atil/atil/z9.htm Pročitaj] </ref>. Brojna nalazišta [[Vinčanska kultura|Vinčanske kulture]] koja datira iz 6. tisućljeća pne. do 3. tisućljeća pne., nalaze se uzduž Dunava<ref>{{fr}}Vinčanska kultura u članku ''Les Pelasges Vinciens'' [http://perso.orange.fr/atil/atil/y15.htm Pročitaj]</ref>.

U 7. veku pne. su Grci krenuli uzvodno uz rijeku od Crnog mora kroz grad Tomis, današnju [[Constanţa|Constanţu]]. Njihovo putovanje je završilo blizu današnje granice Srbije i Rumunjske, gdje je zbog opasnog toka rijeke nastavak putovanja postao nemoguć. Od 37. godine je Dunav praktički cijelim svojim tokom tvorio granicu Rimskog imperija sa sjevernim narodima<ref>Paul Petit, ''Histoire générale de l’Empire romain, tome1 : Le Haut-Empire'', Points Histoire, Le Seuil, 1974., str. 224-225.</ref>. Rimska ratna mornarica (''Classis'') se ovdje uspješno borila protiv [[Germani|Germana]], koji nisu imali načina suprotstaviti joj se. [[Marko Aurelije]] je zahvaljujući svojoj borbenoj floti pobijedio [[Markomani|Markomane]] u više bitaka. Rimljani su uspješno dominirali rijekom sve do vladavine [[Valentinijan I.|Valentinijana Prvog]] (364.-375.), jedina iznimka bilo je razdoblje od 256. do 259. godine. Širenje preko Dunava u Dakiju je Rimljanima uspjelo tek nakon izgradnje mosta 101. godine, kod garnizonskog mjesta [[Drobeta-Turnu Severin|Drobete-Turnu Severina]] blizu Željeznih vrata, te nakon borbi 102. i 106. godine<ref>Paul Petit, str. 216-217.</ref>. Kao rezultat ove [[Trajan]]ove pobjede, stvorena je provincija [[RimskaDakija Dacija(rimska provincija)|Dakija]] koja je evakuirana 271. godine.

Za vrijeme seobe naroda, od 3. do 5. veka, mnogi su istočni narodi ([[Vandali]], [[Zapadni Goti|Vizigoti]], [[Huni]], [[Avari]] i [[Slaveni]]) koristili dolinu Dunava za ulazak u Europu.

Krajem 9. veka su uz Dunav na prostor današnje [[Mađarska|Mađarske]] iz Azije došli [[Mađari]]. Oni su zajedno sa slavenskim stanovništvom koje je ondje već živjelo, osnovali [[Ugarska|Ugarsku]] pod kraljem [[SvetiStjepan StefanI. MađarskiSveti|Stjepanom]].

U vrijeme [[prvi križarski rat|prvog križarskog rata]], vojska [[Godefroy odGotfrid BouillonaBujonski|Gotfrida Bujonskog]] (''Godefroy de Bouillon'') je od [[1096]]. do [[1099]]., putovala uz Dunav od Regensburga do Beograda (''Route Charlemagne''). Oko 340 godina poslije, [[otomanskoOsmansko Carstvo|turska]] je vojska iskoristila isti put, samo u suprotnom smjeru. Dunav je bio važan način prijevoza vojske, opreme i zaliha za vrijeme njihovog osvajanja jugoistočne Europe. Rijeka je Turcima omogućila brzo napredovanje, te su se [[1440]]. godine odvile prve bitke za Beograd koji se nalazi 2 000 kilometara od ušća rijeke. Osvajanje grada uspjelo je tek 1521., a nekoliko godina kasnije, [[1526]]. godine, je turska vojska uspjela pobijediti i [[Ugarska|Ugarsku]] ([[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|s Hrvatskom u sastavu]]) u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bitci]]. Budući da je kralj [[Ludovik II., kralj Mađarske|Ludovik II.]] ubijen tijekom bitke, zapadni dio Ugarske koji ne biva osvojen dolazi pod vlast [[HabsburgHabsburgovci|Habsburgovaca]]ovaca. Taj događaj obilježava rođenje „Dunavske monarhije”.

Godine [[1529]]., Turci dolaze do [[Beč]]a, ali ga ne uspijevaju osvojiti. Osmansko širenje uz Dunav biva zaustavljeno, a nakon bitke kod Haršanja u Baranji [[1687]]. godine, Turci počinju polako gubiti moć i teritorije. U ovom razdoblju najveću političku moć u regiji stječe [[Austro-Ugarska]], dok [[Otomansko Carstvo|Osmansko Carstvo]] ostaje jedan od najvažnijih političkih faktora u jugoistočnoj Europi, sve do skoro potpunog gubitka teritorija na [[Balkan]]u za vrijeme [[rusko-turski ratovi|rusko-turskih ratova]] (1768.–1774.) i [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] 1912.-1913. godine. Dunav za to vrijeme nije igrao samo važnu vojnu i trgovačku ulogu, već je bio i politička, kulturna i vjerska poveznica između istoka i zapada.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[1946]]. godine je stvoren novi dogovor o riječnom prometu koji je trebao zamijeniti [[Pariz|Pariške]] ugovore iz [[1921]]. godine. Sve zemlje na rijeci su sudjelovale na konferenciji u Beogradu [[1948]]. godine, osim Njemačke i Austrije. Nakon potpisivanja sporazuma, dodatno je u [[Dunavska komisija|Dunavsku komisiju]] primljena i Austrija. [[Savezna Republika Njemačka]] primljena je u komisiju tek [[1998]]. godine, pedeset godina nakon Beogradske konferencije. Njen raniji ulazak u komisiju bio je onemogućen zbog protivljenja [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a.

* Uz brojne legende, mnogi su pisci također bili inspirirani Dunavom, od [[Publije Ovidije Nazon|Ovidija]] pa do modernog mađarskog pisca [[Péter Esterházy|Pétera Esterházya]]<ref>{{de}} Primjerak djela Pétera Esterházya, ''An der Frankfurter Buchmesse'', 1998. [http://www.frankfurt.matav.hu/nemet/esterhazy.htm Pročitaj]</ref>.

* [[Kopački rit|Park prirode Kopački rit]]

Ukupno uz Dunav živi više od 300 vrsta [[ptice|ptica]]. Rijeka se nalazi na jednom od najvažnijih europskih migracijskih putova za ptice, a u podunavlju su i područja važna za prezimljavanje, gniježdenje i odmor mnogih rijetkih vrsta kao što su [[velika ušara]], [[vodomar|alcedo atthis]], [[orao štekavac]], [[crna roda]], [[crna lunja]] i [[falco rupicoloides]]. Parkovi Dunav-Auen, Kopački rit i delta Dunava su posebno zaštićena područja<ref>{{de}} [http://www.donauauen.at/ Službena stranica parka Donauauen.]</ref>.

Dunav-Auen je i točka gdje se susreću regija [[Nežidersko jezero|Nežiderskog jezera]], sliv Dunava i rijeka [[Morava (Češka)|Morava]]. Ovaj okoliš je, posebno zimi, stanište velikog broja životinja, kao što su: [[siva guska]], [[čigre]], [[veliki ronac]], [[patka batoglavica]], [[močvarice]], [[divlja patka]]. Ovdje žive i neke rijetke vrste kao: [[orao klokotaš]], [[orao ribar|bukoč]] ili [[žutokljuni labud]].

Drugo važno zimsko stanište je [[Kopački rit|Park prirode Kopački rit]] koji pokriva močvarno netaknuto područje na sjeverozapadu Hrvatske na kojem živi više od 260 vrsta ptica, od kojih su neke vrlo rijetke kao [[orao štekavac]]<ref>{{hr}}{{en icon}}{{hu icon}} [http://www.kopacki-rit.com/index_flash.html Službena stranica Kopačkog rita].</ref>.

Tipične dunavske [[riba|ribe]], od kojih su neke endemične (iz [[Rod (taksonomija)|roda]] [[mrene]]) – ''([[Latinski jezik|lat.]] Barbus)'', [[podust]], [[klenić]], [[Klen (riba)|klen]], [[deverika]], [[šaran]], [[krupatica]], [[Štuka|štuke]], [[smuđ]], [[grgeč]], [[Jegulja|jegulje]], [[bolen]], [[mladica]], [[kečiga]] i [[som]], kao i [[krkuša]] te [[uklija]].

Nekim [[Vrsta|vrstama]] [[Ribe|riba]] prirodno je stanište pomaknuto zbog ljudskog djelovanja. [[Crnka]] ''(Umbra krameri)'', poznata i pod nazivom ''ruca'', vrsta je štuke za koju se vjerovalo da je izumrla od [[1975|1975.]], ponovno je otkrivena [[1992|1992.]] godine. U [[delta (slovo)Delta|delti]] Dunava živi više od 150 [[vrsta]] [[Ribe|riba]], kao što su: ribe iz [[Rod (taksonomija)|roda]] [[Jesetre|jesetri]], te [[moruna]], [[šaran]] i mnoge druge<ref>{{en icon}} [http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Danube.htm Popis različitih vrsta dunavskih riba] na fish.mongabay.com.</ref>.

Uzduž rijeke, nalazi se i veliki broj [[sisavacsisavci|sisavaca]]a, kao: [[kuna bjelica]], [[kune|kuna]], [[obična lasica]], [[jazavac]], te [[divlja mačka]], [[dabrovi|dabar]] i [[vidre]]. U delti žive i [[europska vidrica]], [[vretica]] i [[tekunica]]. Dunav je stanište i brojnim [[vodozemac|vodozemcimavodozemci]]ma i [[reptil|gmazovimagmazovi]]ma, kao što su [[bjelica]] (smuk), [[zeleni gušter]], [[zidna gušterica]], [[bjelouška]], [[livadna gušterica]], grčka čančara, barska kornjača, te neke endemske vrste kao [[podunavski vodenjak]]. U delti Dunava je najveća raznolikost životinjskog svijeta<ref name="faunedelta" />.

Među vrstama mekog [[drvećedrvo|drveća]], koja se često nalaze na aluvijalnim područjima su: [[bijela topola]] (''Populus alba''), [[bijela joha]] (''Alnus incana''), te [[bijela vrba]] (Salix alba). Od tvrdog drveća koje raste na aluvijalnom tlu tu su: [[poljski jasen]] (''Fraxinus angustifolia''), koji raste nizvodno od [[Beč]]a, te [[brijest]] i [[hrast lužnjak]]. U vodama Dunava nalaze se i rijetke vodene [[biljka|biljke]], kao što su [[Aldrovanda vesiculosa]] i [[Aldrovanda utricularia]]<ref>{{de}} [http://www.icpdr.org/icpdr-pages/plants_and_animals.htm Fauna i flora Dunava] na icpdr.org.</ref>.

Pet dunavskih zemalja koriste Dunav kao značajan izvor energije; [[Nemačka|Njemačka]], [[Austrija]], [[Slovačka]], [[Srbija]] i [[Rumunija|Rumunjska]]. Drugim zemljama nedostaje teritorijalna kontrola za vlastitu izgradnju ([[Hrvatska]], [[Bugarska]] i [[Moldavija]] kontroliraju samo jednu obalu rijeke), ili nemaju političku mogućnost, kao u Mađarskoj gdje je javno mišljenje negativno, ili tok rijeke jednostavno ne dopušta izgradnju kao u Ukrajini.

* [[Nuklearna elektrana Cernavodă]] ([[Rumunija|Rumunjska]])