Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 18 bajtova ,  prije 6 godina
 
== Probavni sistem biljojeda ==
 
=== Usna šupljina ===
'''Kod sisara biljojeda''' dobro su razvijeni mišići lica, koji se sastojisastoje od debelih mesnatih usaneusni, relativno malog uskogusnog otvora i zadebljalog mišićavog jezika.
 
Usne pomažu pri dovođenju hrane u usta. Sa mišićimaMišićima lica i jezikom žvačupotpomažu hranuobradu hrane. Spoj dviju čeljusti nalazi se iznad visine zubi. Ovaj spoj je manje stabilan nego kod mesoždera, pokretniji je, a time omogućava složene pokrete čeljusti potrebne za žvakanje biljne hrane. Ovakav spoj čeljusti omogućava da se kod zatvaranja usta poklope gornji i donji kutnjaci i duž cijele čeljusti, i tako omogučava mljevenje hrane. Ovakva vrsta spoja čeljusti je važna za životinje koje se hrane biljkama.
[[Sljepoočni mišić]] je mali i on ima majmanju važnosti. Žvačni i sponačni mišić drže gornju čeljust i njišu je s jedne strane na drugu. Donja čeljust kreće se u stranu. Takvo bočno kretanje čeljusti potrebno je za mrvljenje hrane pri žvakanju. Rapored zubi varira od vrste do vrste zavisno o vegetaciji kojom se ta određena vrsta hrani.
Iako se te životinje razlikuju po broju i obilježjima zubi. Zubala im pokazuju neke zajedničke strukturne crte.
 
Sjekutići su široki, spljošteni i romboidni. Očnjaci mogu biti sitni , istaknuti i potpuno odsutni.
Rapored zubi varira od vrste do vrste, zavisno od vegetacije kojom se ta određena vrsta hrani. Iako se te životinje razlikuju po broju i obilježjima zubi., Zubalazubala im pokazuju neke zajedničke strukturne crte.
Kutnjaci su četvrtasti i spljošteni s gornje strane da bi pružili površinu za mljevenje hrane. Ne klize jedni kraj drugih okomito već klize jedni preko drugih vodoravno lomeći i usitnjavajući hranu. Površina kutnjaka se razlikuje među vrstama zavisno o biljkama kojima se hrane.
Sjekutići su široki, spljošteni i romboidni. Očnjaci mogu biti sitni, istaknuti i potpuno odsutni. Kutnjaci su četvrtasti i spljošteni s gornje strane da bi pružili površinu za mljevenje hrane. Ne klize jedni kraj drugih okomito već klize jedni preko drugih vodoravno, lomeći i usitnjavajući hranu. Površina kutnjaka se razlikuje među vrstama zavisno o biljkama kojima se hrane. Zubi su im usko grupisani. Tako sjekutići stvaraju mehanizam pomoću kojeg grizu, brste dijelove biljaka, a gornji i donji kutnjaci čine platoe za drobljenje i mljevenje hrane. Ovakva šupljina ima velike mogućnosti širenja prostora što se i realizije u toku jedenja.
Ovakva šupljina ima velike mogućnosti širenja prostora što se i realizije u toku jedenja.
Pažljivo žvaču hranu, gurajući hranuje jezikom i mišićima lica naprijed-natrag među zube za mljevenje i usitnjavanje. Takav temeljit proces potreban je da bi se mehanički razbilarazbio ćelijski zid biljne ćelije. Omogućava im da probavljiv sadržaj iz ćelije izađe i pomiješa se sa slinom. Miješnje hrane sa slinom je vrlo važno jer slina sisavarasisara-biljojeda sadrži enzime za razgradnju ugljenohidrata, koji razbijaju molekule hrane dok je ona još u ustima.
 
=== Želudac i tanko crijevo ===
Proces probave hrane kod biljojeda traje dosta duže . Imaju duži probavni sistem pa i savršenija crijeva od mesoždera.. Biljojedi koji se hrane [[biljka]]ma bogatim celulozom moraju svoju hranu '"fermentirati'", tj. probavljati je pomoću bakterijskih enzima da bi joj zadržali hranjivu vrijednost. Biljojedi se prema tome dijele u 2 grupe: na preživare (fermentiraju hranu u prednjem dijelu crijeva) i na one koji fermentiraju hranu u stražnjem crijevu.
 
[[Preživači]] su biljojedi sa glasovitim višekomornim želudcem. Biljojedi koji se hrane mekom vegetacijom ne trebaju višekomorni želudac, već im potrebno jednostavno dugo tanko crijevo. Te životinje probavljaju svoje teško probavljive vlaknaste obroke u stražnjem crijevu (debelom crijevu). Mnogi od tih biljojeda usavršili su svoju probavu pomoću enzima za razgradnju ugljićnihugljičnih hidrata koji se nwlazenalaze u njihovoj slini. Tanko crijevo biljojeda je prilično dugo (preko 10 dužina tijela) da bi se osiguralo dovoljno vremena i prostora za apsorpciju hranjivih tvari.
Proces probave hrane kod biljojeda traje dosta duže . Imaju duži probavni sistem pa i savršenija crijeva od mesoždera.. Biljojedi koji se hrane [[biljka]]ma bogatim celulozom moraju svoju hranu 'fermentirati' tj probavljati je pomoću bakterijskih enzima da bi joj zadržali hranjivu vrijednost.
Biljojedi se dijele u 2 grupe: na preživare (fermentiraju hranu u prednjem dijelu crijeva) i na one koji fermentiraju hranu u stražnjem crijevu.
 
[[Preživači]] su biljojedi sa glasovitim višekomornim želudcem. Biljojedi koji se hrane mekom vegetacijom ne trebaju višekomorni želudac, već im potrebno jednostavno dugo tanko crijevo. Te životinje probavljaju svoje teško probavljive vlaknaste obroke u stražnjem crijevu (debelom crijevu). Mnogi od tih biljojeda usavršili su svoju probavu pomoću enzima za razgradnju ugljićnih hidrata koji se nwlaze u njihovoj slini. Tanko crijevo biljojeda je prilično dugo (preko 10 dužina tijela) da bi se osiguralo dovoljno vremena i prostora za apsorpciju hranjivih tvari.
=== Debelo crijevo ===
 
Debelo crijevo kod biljojeda je visoko specijaliziran organ koji sudjeluje u apsorpciji vode i [[elektrolit]]a, pri proizvodnji vitamina te apsorpciji i fermentaciji biljnog vlaknastog tkiva. Debelo crijevo biljojeda je obično većeg presjeka od tankog i relativno je dugo. U nekih sisara biljojeda, debelo crijevo izgleda kao da je podijeljeno na kesice zbog načina na koji su mišićna vlakna raspoređena uz zid crijeva. Osim toga, prvi je dio debelog crijeva u nekih prilično velik i služi kao primarno ili dodatno mjesto fermentacije.