Nineteen Eighty-Four – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
proširenje |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 27:
'''''Nineteen Eighty-Four''''' (''Hiljadu devetsto osamdesetčetvrta'', često poznata i kao '''''1984''''') je [[znanstvena fantastika|naučno-fantastični]] roman koga je [[1949]]. godine objavio [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] književnik [[George Orwell]]. Radnja romana, smještena u London [[1984|istoimene godine]] opisuje futurističko [[totalitarizam|totalitarno]] društvo čiji [[oligarhija|oligarhijski]] vlastodršci koriste najsuvremenija dostignuća [[tehnologija|tehnologije]] i [[psihologija|psihologije]] kako bi mase držali u pokornosti. Protagonist romana je [[Winston Smith]], sitni službenik u [[Ministarstvo istine|Ministarstvu istine]] zadužen za režimsku propagandu koji postaje razočaran svojim životom i pokušava izvesti [[pobuna|pobunu]] koja završava njegovim hapšenjem i mučenjem.
''1984'' je postao ne samo najpoznatiji Orwellov roman, nego jedno od klasičnih djela [[distopija|distopije]] i jedan od najuticajnijih romana 20. vijeka. Temeljen na autorovim iskustvima vezanim uz [[španski građanski rat
== Zaplet ==
Red 44:
{{citat|Ako želiš znati budućnost ljudskog roda, zamisli čizmu koja gazi ljudsko lice - unedogled.}}
Nakon dolaska u [[Soba 101|Sobu 101]] gdje ga O'Brien suočava sa njegovim najintimnijim strahovima i traumama
==Povijest i naslov==
{{Quote box| citat =Vjerujem, ako se ne borimo protiv njega, da bi totalitarizam mogao uspjeti bilo gdje.|izvor =George Orwell<ref>[[#Meyers|Meyers 1975.]], str. 24</ref> | width = 25% | align = left}}
[[Datoteka:George Orwell press photo.jpg|desno|mini|155px|George Orwell]]
[[George Orwell]] se 1937. borio u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] protiv [[Francisco Franco|Francovih]] pristaša, kao član ljevičarske - ali anti-staljinističke - Radničke stranke marksističkog ujedinjenja (POUM). On se otišao boriti protiv Francovih fašista, ali je ostao zatečen i neugodno iznenađen totalitarnom strujom koja se pojavila i sa pro-staljinističkim frakcijama u Španjolskoj koje su se okomile na POUM.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-21337504|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|title=1984: George Orwell's road to dystopia|date=8. veljače 2013|accessdate=26. lipnja 2013}}</ref> Poučen tim iskustvom, o kojem nitko u Ujedinjenom Kraljevstvu nije htio govoriti, Orwell je zamislio koncept ovog romana još 1944., te ga je tri godine kasnije napisao u velikom dijelu na škotskom otoku [[Jura, Škotska|Jura]], od 1947. do 1948., usprkos tome što je tada bolovao od [[tuberkoloza|tuberkoloze]].<ref>[[#Bowker|Bowker 2003.]], poglavlje 18, str. 368-369</ref> Hladna zima u tom razdoblju još mu je pogoršala stanje, ali mu je velika pomoć bila sestra Avril, koja se brinula da ima tople obroke.<ref name="McCrum"/> 1947. imao je gotov sinopsis, ali nije bio zadovoljan te je izjavio da će "vjerojatno morati ponovno napisati dvije trećine."<ref name="McCrum"/> 4. prosinca 1948., poslao je završnu verziju romana izdavaču Secker & Warburg te je tako ''1984.'' objavljena 8. lipnja 1949., godinu dana prije njegove smrti.<ref>[[#Bowker|Bowker 2003.]], str. 383, 399</ref><ref>{{cite web|url=http://www.netcharles.com/orwell/books/1984.htm|title=Charles' George Orwell Links|publisher=Netcharles.com|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Privatna bilješka izdavača je zabilježila: "Ako ne možemo ovo prodati u barem 15 do 20 tisuća kopija, trebalo bi nas upucati."<ref name="McCrum"/> Do 1989., ''[[Životinjska farma]]'' i ''1984.'' su rasprodani u preko 40 milijuna primjeraka te prevedene u preko 60 jezika diljem svijeta, više nego ijedan engleski roman u tom dobu.<ref name="translations">[[#Rodden|Rodden 1989.]], str. 16</ref> Naslov romana, njegove teme, ''[[Novogovor]]'' i autorovo prezime su s vremenom postali simboli za državne pokušaje kontrole i uplitanje u privatni život građana, dok pridjev "orvelovski" opisuje totalitarnu distopiju u kojoj vlada želi imati potpunu kontrolu i potisnuti sve svoje građane. Orwellov satirični ''Novogovor'' ukazuje na dvoličnost države: primjerice, [[Ministarstvo ljubavi]] (Miniljub) nadgleda mučenja i ispiranje mozgova, [[Ministarstvo obilja]] (Minioblj) nadgleda glad i mjere štednje, [[Ministarstvo mira]] (Minimir) nadgleda ratne napore a [[Ministarstvo istine]] (Minist) nadgleda i upravlja propagandom i povijesnom revizijom.
''Posljednji čovjek Europe'' je bio jedan od prvotnih naslova romana, ali u pismu 22. listopada 1948. svom nakladniku Fredricu Warburgu, osam mjeseci prije izdavanja, Orwell je već tada pisao o oklijevanju između tog naslova i ''1984''.<ref>[[#Sandison|Sandison 1974.]], str. 148, 156</ref> ''1980.'' i ''1982.'' su također bila dva radna naslova.<ref name="McCrum"/> Warburg je izjavio sljedeće nakon što je pročitao ''1984.'' prije objavljivanja: "Ovo je jedna od najstrašnijih knjiga koje sam ikada pročitao. Divljaštvo [[Jonathan Swift|Swifta]] je prešlo na njegovog nasljednika koji gleda na život i zaključuje da postaje sve nepodnošljiviji... To je odlična knjiga, ali se molim da ću biti pošteđen čitanja nečeg sličnog u budućnosti".<ref name="Ingle114">[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 114</ref> [[Winston Churchill]] je pročitao knjigu dva puta dok je bio na bolovanju.<ref name="McCrum"/> Warburg je nakon što je roman stekao ogroman ugled priznao da nije mogao ni predvidjeti "koliki je golemi pokret misli pokrenuo Orwell".<ref name="Ingle114"/> Orwell je sljedeće izjavio o ''1984.'':
Red 54:
{{citat|Moj najnoviji roman nije napad na socijalizam, niti na britanske laburiste (koje podupirem), nego razotkrivanje perverzija koje su moguće u centraliziranoj ekonomiji, a koje su već dijelom uspostavljene u komunizmu i fašizmu<ref name="Ingle114"/> }}
Orwell je pažljivo pratio povijest i stanje svijeta 1940-ih, te ga je zabrinjavala totalitarna tendencija [[SSSR]]-a, koja je postala "prijetnja demokratskom socijalizmu." Upitan da li je "djetinjasto i nepotrebno brinuti se o totalitarnoj budućnosti", Orwell je zapisao kako je njegov tadašnji svijet (
Neki smatraju da je naslov samo inverzija zadnje dvije brojke godine u kojoj je roman napisan - 1948. je tako postala 1984.<ref>[[#Bloom|Bloom 2009.]], str. 21</ref> - dok drugi navode kako protagonist Smith ima 36 godina u radnji, što je točno 1984. ako se uzme da se rodio 1948. Drugi izvori smatraju da naslov aluzija na britansko [[društvo Fabian]], osnovano 1884..<ref name="McCrum"/> Postoji i teorija da je to aluzija na roman ''[[The Iron Heel]]'' kojeg je napisao [[Jack London]] (u njemu, politički pokret počinje sa radom 1984.) ili priču ''[[The Napoleon of Notting Hill]]'', smještenu u 1984., a koju je napisao [[G. K. Chesterton]], jedan od Orwellovih najdražih pisaca.<ref name="McCrum"/> Veliki utjecaj na Orwella prilikom pisanja priče bio je slični ruski ZF roman ''[[Mi (roman)|Mi]]'' kojeg je 1924. napisao disident [[Jevgenij Zamjatin]].<ref>[[#Aubrey|Aubrey & Chilton 1983]], str. 23</ref><ref>[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 117</ref><ref>{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/books/booksblog/2009/jun/08/george-orwell-1984-zamyatin-we |title=1984 thoughtcrime? Does it matter that George Orwell pinched the plot?|author=Paul Owen|publisher=[[The Guardian]]|date=8. lipnja 2009|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Neki su uočili i sličnosti sa distopijskim romanima ''[[Brave New World]]'' kojeg je 1932. napisao [[Aldous Huxley]]; ''[[Kallocain]]'' kojeg je 1940. napisala [[Karin Boye]] i ''[[Fahrenheit 451]]'' kojeg je 1951. napisao [[Ray Bradbury]].<ref>[[#Nicholls|Nicholls 2005.]], str. 226</ref>
===Status autorskog prava===
Red 66:
* (I) gornja klasa, [[Uža partija]], elita koja vlada većinom. Čine otprilike 2 % stanovništva
* (II) srednja klasa, [[Šira partija]], koja radi za elitu i čini otprilike 13 % stanovništva
* (III) donja klasa, tzv. [[Prolovi]] (skraćenica za ''[[proletarijat]]''), koji čine 85 %<ref>[[#Aubrey|Aubrey & Chilton 1983.]], str. 98</ref> stanovništva te su neobrazovana radna klasa
Partija je jedina stranka, dio vlade, te upravlja stanovništvom putem četiri ministarstva:
[[Ministarstvo ljubavi]] (Miniljub) nadgleda mučenja i ispiranje mozgova, [[Ministarstvo obilja]] (Minioblj) nadgleda glad i mjere štednje, [[Ministarstvo mira]] (Minimir) nadgleda ratne napore a [[Ministarstvo istine]] (Minist) nadgleda i upravlja propagandom i povijesnom revizijom.<ref>[[#Aubrey|Aubrey & Chilton 1983]], str. 93</ref>
Glavni protagonist je [[Winston Smith]], član Šire partije koji radi za Ministarstvo istine kao urednik u reviziji povijesnih arhiva kako bi se prošlost "korigirala" u skladu sa politikom Partije koja se stalno mijenja. Neke osobe se čak potpuno brišu iz arhiva jer vlast ne želi da se zna da su ikada uopće i postojali.<ref>[[#West|West 1992.]], str. 82</ref>
Priča počinje 4. travnja 1984., u 13 sati, iako Smith nije siguran da li je to stvarni datum pošto režim ima naviku stalno manipulirati poviješću. Smith čita knjigu ''[[
== Fiktivni univerzum ==
Red 86:
Područje okvirno smješteno u paralelogramu između [[Tanger]]a, [[Brazzaville]]a, [[Darwin, Australija|Darwina]] i [[Hong Kong]]a, je tzv. "sporno područje", oko koga sve tri države vode [[stalni rat]], a koje također služi kao glavni izvor jeftinih sirovina i radne snage.
Takva podjela svijeta je okvirno nastala u periodu između 1945. i 1960. kada su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] nasilno anektirale nekadašnji [[Britanski Imperij]] i zemlje [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], [[Sovjetski Savez|SSSR]] okupirao [[Evropa|Evropu]],<ref>[[#Gottlieb|Gottlieb 1992.]], str. 100</ref> dok se Istazija razvila nešto kasnije, ujedinjenjem [[Narodna Republika Kina|Kine]] i [[Japan]]a. Za sve tri države je karakteristično da su im vladajuće [[ideologija|ideologije]] i načini vladanja gotovo identični; međusobni sukob je u pravilu ograničen i zapravo ima simbiotsku narav, jer bi potpuna pobjeda, odnosno nestanak vanjskog neprijatelja lišio njihovo stanovništvo objekta nezadovoljstva.
=== Oceanija ===
Red 143:
==Odjek i utjecaj==
[[File:Big Brother graffiti in France.JPG|155px|desni|mini|Grafit na kojem piše "Veliki brat te promatra"]]
Učinak ''1984.'' na engleski jezik bio je golem: koncepti Velikog brata, sobe 101, policije misli, zlomisli, novogovora i dvomisli su postale česte fraze kojima se protivi nečijoj opasnosti od totalitarnog autoriteta.<ref>[[#Howe|Howe 1983.]], str. 121</ref> Orwell se redovite poistovjećuje sa godinom 1984. te je asteroid [[11020 Orwell]] kojeg je u srpnju te godine otkrio [[Antonín Mrkos]] dobio ime po tom piscu. Iste godine emitirana je i [[televizijska reklama|televizijska reklama]] ''[[1984 (reklama)|1984.]]'' kojom je kompanija [[Aplle Inc.]] javnosti predstavila svoj novi [[osobni kompjuter]] [[Macintosh]]. Napravljena je kao [[kratki film|kratki]] [[igrani film]] u režiji [[Ridley Scott|Ridleya Scotta]], a nadahnut Orwellovim slavnim romanom. U njemu siromašnim [[prol]]ovima preko [[teleekran]]a vlastodržac nalik na Velikog brata drži govor u kome slavi "Objedinjenje misli" sve dok mlada atletičarka koju progone policajci ne uspije baciti čekić u ekran i razbiti ga, šokirajući publiku. Na kraju se pojavljuje natpis: "24. januara će Apple predstaviti Macintosh. I vidjet ćete zašto [[1984]]. neće biti kao ''1984''."<ref>{{cite news|publisher=CNN|author=Todd Leopold|url=http://edition.cnn.com/2006/SHOWBIZ/02/02/eye.ent.commercials/|title=Why 2006 isn't like '1984'|date=6. veljače 2006|accessdate=26. lipnja 2013}}</ref>
U rujnu 2009., engleski alternativni rock bend [[Muse (grupa)|Muse]] je objavio album ''[[The Resistance (album)|The Resistance]]'', u kojemu su bile pjesme koje je nadahnula ''1984''.<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1622093/muse-discuss-resistance-their-very-personal-new-album.jhtml|title=Muse Discuss The Resistance, Their 'Very Personal' New Album| publisher=MTV|date=2009|accessdate=25. lipnja 2013}}</ref>
Red 152:
1984., roman je adaptiran u [[Nineteen Eighty-Four (film)|istoimeni film]] u kojem je glumio [[John Hurt]] kao Winston Smith. 2006., filmska verzija ''[[V for Vendetta (film)|O za osvetu]]'' je puštena u kino distribuciju, te je imala iste teme i principe kao ''1984.'', a u jednoj od ključnih uloga je također glumio John Hurt, ovog puta kao "Veliki brat." <ref name="Stanford">{{cite web | url=http://www.stanford.edu/group/ccr/blog/2007/11/resistence_and_power.html | title=Resistance and Power | publisher=[[Stanford University]] | date=2. studeni 2007 | accessdate=25. lipnja 2013}}</ref><ref name="Law">{{cite web | url=http://www.law.ed.ac.uk/ahrc/gikii/docs/Adams.pdf | title=From 1984 to V for Vendetta via Minority Report | publisher=University of Edinburgh School of Law | date=1. rujna 2006 | accessdate=25. lipnja 2013 | author=Adams, A. A.}}</ref> Epizoda serije ''[[Doctor Who]]'', zvana ''The God Complex'', opisuje svemirski brod maskiran kao hotel koji ima sobu broj 101.<ref name="RTComplex">{{cite web | url = http://www.radiotimes.com/blog/2011-09-18/doctor-who-the-god-complex/ | title = Doctor Who: The God Complex | first = Patrick | last = Mulkern | date =18. rujna 2011 | publisher=Radio Times | accessdate =25. lipnja 2013 }}</ref>
{| class="wikitable" style="float: right;"
|+ Najbolje knjige prema mišljenju britanskih profesora<ref name="Top books">{{cite news|publisher=bbc.co.uk|author=Judith Burns|url=http://www.bbc.co.uk/news/education-22031238|title=Pride and Prejudice tops teachers' favourite 100 books|accessdate=26. lipnja 2013|date=5. travnja 2013}}</ref>
|-
! Rang|| Naslov knjige || autor
|-
| 1. || ''[[Pride and Prejudice]]'' || [[Jane Austen]]
|-
| 2. || ''[[To Kill a Mockingbird]]'' || [[Harper Lee]]
|-
| 3. || ''[[Harry Potter]]'' serija || [[J. K. Rowling]]
|-
| 4. || ''[[Wuthering Heights]]'' || [[Emily Bronte]]
|-
| 5. || ''[[Jane Eyre |Jane Eyre]]'' || [[Charlotte Bronte]]
|-
| 6. || ''1984'' || George Orwell
|}
Mnogi uzimaju i slavni kultni ZF film ''[[Brazil (film)|Brazil]]'' [[Terry Gilliam|Terryja Gilliam]] iz 1985. kao svojevrsnu parafrazu svijeta ''1984.''
Razni teoretičari zavjere, kao što su [[David Icke]],<ref>{{cite web|url=http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/84441-david-icke-ovo-je-problem-reakcija-rjesenje-agenda-i-moguca-zrtva-poganskoj-terri-i-jupiteru.html|publisher=Dnevno.hr|title=David Icke: Ovo je 'Problem-Reakcija-Rješenje' agenda i moguća žrtva poganskoj Terri i Jupiteru|accessdate=26. lipnja 2013}}</ref> [[Alex Jones]]<ref>{{cite web|url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/tv/news/its-like-1984-us-conspiracy-theorist-alex-jones-in-bizarre-rant-against-bilderberg-group-on-bbc1s-andrew-neil-show-8651247.html|publisher=The Independent|author=Hetaher Saul|title='It's like 1984': US conspiracy theorist Alex Jones in bizarre rant against Bilderberg Group on BBC1's Andrew Neil show|date=10. lipnja 2013|accessdate=26. lipnja 2013}}</ref> i drugi, često su spominjali Orwella i ''1984.'' u kontekstu svojih teorija o smjeru kojim neki političari žele odvesti moderno društvo.
2009., bivši voditelj britanskog Odjela za vladinu komunikaciju (GCHQ), David Pepper, je na BBC-jevu programu ''Who's Watching You'' naveo da je postalo nužno za vladu snimati sav telefonski i internetski promet kako bi se borila protiv terorizma. Novinar ''Guardiana'', Henry Porter, je kao odgovor napisao članak ''Boriti se protiv 1984.'' u kojem je naveo kako se Pepper rodio iste godine kada je Orwell napisao svoj slavni roman, 1948., te usporedio zahtjev za što većim nadziranjem običnih građana sa nepoznatim neprijateljima i neodređenom prijetnjom Oceanije koja kao posljedicu ukida ljudsko pravo za privatnost.<ref name="Porter"/>
2013., izbio je skandal kada je ''Guardian'' razotkrio kako je [[NSA]] razvila program [[Prizma (program za nadziranje)|Prizmu]] koji potajno špijunira i analizira telefonske i internetske razgovore ljudi diljem svijeta. Mnogi su potom usporedili Prizmu sa ''1984.'' Novinar ''Guardiana'' Stephen Moss je zapisao kako je nakon tog skandala "Orwell relevantniji nego ikada" te da je prodaja ''1984.'' na [[Amazon.com|Amazonu.com]] nakon skandala porasla za 7.000 %.<ref name="RTComplex">{{cite web | url = http://www.guardian.co.uk/books/booksblog/2013/jun/11/george-orwell-prism-big-brother-1984 | title = George Orwell back in fashion as Prism stokes paranoia about Big Brother | author=Stephen Moss | date =11. lipnja 2013 | publisher=Guardian | accessdate =25. lipnja 2013 }}</ref>
2005., časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' je ''1984.'' stavio na popis sto najboljih romana napisanih na engleskom jeziku od 1923.<ref>{{cite news|url=http://www.time.com/time/specials/packages/completelist/0,29569,1951793,00.html|title=Full List — All Time 100 Novels|work=Time|year=2005|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Prema istraživanju 500 britanskih profesora iz 2013., u kojem se tražilo da nabroje najdraže knjige, ''1984.'' se našla na visokom šestom mjestu.<ref name="Top books"/>
== Adaptacije ==
Linija 172 ⟶ 194:
{{col-begin}}
{{col-2}}
*{{cite book|ref=Aubrey|
*{{cite book|ref=Bloom|last=Bloom|first=Harold|title=George Orwell's 1984|year=2009|isbn=9781438114682|publisher=Infobase Publishing}}
*{{cite book |last=Bowker |first=Gordon |others= |title=Inside George Orwell: A Biography |year=2003 |publisher=Palgrave Macmillan |isbn=0-312-23841-X |ref=Bowker}}
* {{cite book| ref=Detoni-Dujmić|title=Leksikon svjetske književnosti: djela| publisher=[[Školska knjiga]]| year=2004| location=Zagreb| last=Detoni-Dujmić|first=Dunja| isbn=9530611129}}
*{{cite book|ref=Gottlieb|title=The Orwell Conundrum: A Cry of Despair Or Faith in the Spirit of Man? |first=Erika|last=Gottlieb|publisher=McGill-Queen's Press - MQUP|year=1992|isbn=9780886291754}}
*
*{{cite book|ref=Hitchens|title=Why Orwell Matters|first=Christopher|last=Hitchens|publisher=Basic Books|year=2003| isbn=9780465030507}}
*{{cite book|ref=Howe|last=Howe|first=Irving|year=1983|title=1984 Revisited: Totalitarianism In Our Century|location=New York| publisher=Harper Row|isbn=0-06-080660-5.}}
Linija 197 ⟶ 219:
*Tuccille, Jerome. (1975). ''Who's Afraid of 1984? The case for optimism in looking ahead to the 1980s''. New York: Arlington House. ISBN 0-87000-308-9.
*{{cite book | title=The Forsaken | publisher=Penguin Press | last=Tzouliadis|first=Tim|ref=Tzouliadis|year=2008|location=New York | isbn=978-I-59420-168-4}}
*
{{col-end}}
</div>
| |||