Wikipedija

Malik-šah I – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 18:
}}
 
'''Malik-šah I''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: ملكشاه; [[puno ime]]: ''Muiz ad-Dunija wa ad-Din Džalal ad-Daula Hasan Malik-šah ibn Muhamed'', [[1055]]. – [[19. 11.]] [[1092]].) bio je [[sultan]] [[Seldžučka Monarhija|Seldžučke Monarhije]] od [[1072]]. do smrti.<ref>Renee Grousset, ''The Empires of the Steppe:A History of Central Asia'', Trans. Naomi Walford, (Rutgers University Press, 1991), 152.</ref><ref>''Alp Arslan'', C. Cahen, '''Encyclopaedia of Islam''', Vol. 1, Ed. H. A. R. Gibb, J. H. Kramers, E. Levi-Provencal and J. Schacht, (E.J. Brill, 1986), 421.</ref>
 
Bio je sin sultana [[Alp Arslan]]a. Godine [[1064]]. je oca pratio u pohodu na [[Kavkaz (region)|Kavkaz]]. Iste godine se oženio za [[Turkan Hatun, kćer Ibrahima Tamgač-hana|Turkan Hatun]], kćer [[Karahanidski Kanat|karahanidskog]] vladara<ref>[http://www.iranicaonline.org/articles/maleksah "MALEKŠĀH"] ''Encyclopædia Iranica''</ref> [[Ibrahim TamghachTamgač-Khanhan|Ibrahima Tamgač-hana]]a.<ref>Ann K. S. Lambton, ''Continuity and Change in Medieval Persia'', (State University of New York, 1988), 263.</ref> Nakon očevog ubistva, Malik je preuzeo prijestolje, ali se protiv njega pobunio stric Kavurd-beg. U januaru 1074. su se dvije vojske srele kraj [[Hamadan]]a; Kavurd-begove trupe su se sastojale od tradicionalnih [[turkmeni|turkmenskih]] elemenata iz Alp Arslanove vojske, dok je Malik koristio ''[[gulam]]e'' i [[Kurdi|kurdske]] i [[Arapi|arapske]] kontingente. U bitci je Qawurd poražen i zarobljen; iako mu je Malik ispočetka mislio poštediti život, otrovan je, najvjerojatnije po naređenju [[vezir]]a [[Nizam al-Mulk]]a.<ref>''Kawurd'', C. E. Bosworth, '''The Encyclopaedia of Islam''', Vol. 4, Ed. E. van Donzel, B. Lewis and C. Pellat, (E.J. Brill, 1997), 807.</ref>
 
Malik-šah je bio nominalni poglavar seldžulke države, ali je Nizam al-Mulk kao vezir stekao gotovo neograničenu vlast.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 8|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=70}}</ref> Nizam se pri tome pokazao kao uspješan vladar; suzbio je pokušaje [[Gaznavidska Monarhija|Gaznavida]] da povrate [[Veliki Horasan|Horasan]]; od [[Fatimidi|Fatimida]] je preoteo Siriju, [[Velika turska invazija|napao]] je [[Kraljevina Gruzija|Gruziju]] i od nje učinio tursku [[tributarna država|tributarnu državu]], regionalne guverner i emire podvrgnuo centralnoj vlasti, a [[Abasidi|abasidske]] kalife učinio seldžučkim marionetama.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 7|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=273–275}}</ref> Iako je nakon Alp Arslanove pobjede kod [[Bitka kod Mancikerta|Mancikerta]] 1071. godine nastavljen turski prodor u [[Mala Azija|Anadoliju]], seldžučka država od toga nije imala neposredne koristi, s obzirom da su je provodile nezavisne turkmenske voske, pa je tako stvoren [[Rimski sultanat|Rumski Sultanat]], čiji vladari nisu priznali Malik Šahovu vlast.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Malik-šah_I